Na danas održanoj 30. redovnoj sjednici, Vlada Tuzlanskog Kantona iznijela je informacije koje se tiču realizacije jesenje sjetve, te je utvrđeno smanjenje sjetvene površine u odnosu na prošlu godinu.

Jesenja sjetva na području TK obavljena je na 5.154 ha ili 95,40 posto od planiranih poljoprivrednih površina (5.402,5 ha), navodi se u Izvještaju o realizaciji plana jesenje sjetve u 2024. godini za područje Tuzlanskog kantona, kojeg je danas prihvatila Kantonalna vlada. 

Najveće površine zasijane su pšenicom i to 2.208 ha, odnosno 97,57 posto od planiranih površina za ovu kulturu, ili na 42,84 posto od ukupno ostvarenog plana jesenje sjetve svih kultura.

Ostala strana žita su zasijana na površinama od 1.321 ha, što čini 92,60 posto od planiranih površina za sjetvu tim kulturama.

Industrijsko bilje zasijano je na površini od 10 ha čime je u cjelosti ispunjen plan. Povrtnim biljem zasijano je 365 ha, a što je 92,64 posto plana, dok je, od planiranih 1.309 ha, krmnim biljem zasijano 1.250 ha odnosno 95,49 posto u odnosu na plan.

Posmatrajući po gradovima i općinama stepen realizacije sjetve je različit i kreće se od 75 posto na području općine Teočak do 106,35 posto na području općine Sapna. Plan je premašen na područjima Tuzle, Srebrenika, Sapne i Čelića, dok su ostale općine sjetvu realizirale ispod plana.

I pored značajnih izdvajanja za novčane podrške po jedinici proizvoda kao i sukcesivne isplate ostvarenih novčanih podrški kako iz Federalnog tako iz Kantonalnog budžeta došlo je do smanjenja sjetvenih površina, u odnosu na prošlu godinu.

U poređenju sa jesenjom sjetvom iz 2023. godine, jesenja sjetva ove godine je ostvarena na površini koja je za 424,5 ha, odnosno 7,60 posto, manja. U 2024. godini, u odnosu na 2023. godinu, u općinama Čelić, Sapna i Kladanj, te u gradovima Gračanica, Srebrenik i Tuzla došlo je do neznatnog povećanja sjetvenih površina i to od 0,38 posto na području Čelića, do 6,35 posto na području Sapne.

Na području općine Banovići zasijane su površine na nivou prethodne godine dok je u Doboj Istoku, Kalesiji i Teočaku, te Gradačcu, Lukavcu i Živinicama došlo do smanjenja sjetvenih površina i to od 0,49 posto na području Kalesije, do 33,83 posto na području Lukavca.

Na smanjenje sjetvenih površina u najvećoj mjeri je uticala niska otkupna cijena pšenice, visoka cijena repromaterijala kao i odliv radno sposobnog stanovništva, navodi se u Izvještaju Vlade TK.