Samostalni sindikat osnovnog obrazovanja i odgoja Unsko-Sanskog kantona izrazio je nezadovoljstvo zbog odluke Vlade tog kantona da zadrži istu osnovicu za obračun plata u 2025. godini, bez prethodnih konsultacija sa sindikatima.

Na konferenciji za novinare, predstavnici više sindikata koji primaju plaće iz kantonalnog budžeta upozorili su na kršenje Kolektivnog ugovora i nepostojanje socijalnog dijaloga.

Zehra Hadžić, predsjednica Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja USK, za "Avaz" je kazala da je Vlada USK sominicijativno donijela takvu odluku, kršeći odredbe Kolektivnog ugovora.

- Mi smo iskazali svoje nezadvoljstvo, jer je usvojen budžet prije konsultacija sa sindikatom, odnosno nije čak razgovarano ni o visini osnovice, što je obaveza po Kolektivnom ugovoru. Nakon toga je Vlada USK-a samoinicijativno donijela odluke o visini osnovica za sve budžetske korisnike i iz tih odluka smo vidjeli da je Vlada sebi, odnosno ministrima i savjetnicima ministara, kao i skupštinskim zastupnicima koji plaću primaju iz budžeta, odnosno koji su profesionalci, povisila osnovicu, a da su sve druge osnovice ostale iste, što je izazvalo revolt kod članstva i članstvo zahtjeva akciju, da bi se bilo šta poduzelo. Bila sam u obavezi da zatražim saglasnost Upravnog odbora sindikata, što sam i uradila, a o našim daljim postupcima će odlučiti članstvo. Upravni odbor će dati saglasnost, ili nam dati preporuke šta dalje da radimo, a u zavisnosti od toga će se donositi dalje odluke - kazala je Hadžić.

Generalni štrajk

Sindikat je odlučan da održi i generalni štrajk ukoliko bude potrebno.

- Između ostalog, podijela sam zahtjev za organizovanje generalnog štrajka, ali i saglasnost za sve ostale vidove sindikalne borbe, što uključuje i štrajk upozorenja i protestno okupljanje. Ukoliko se ne postigne ništa, tražimo saglasnost i za organizovanje generalnog štrajka - pojasnila je Hadžić.

Odluka Vlade neozbiljna

Po uzoru na svoje kolege iz Tuzlanskog kantona, Vlada i Skupština Unsko-sanskog kantona koju čine stranke NiP-SDA-SDP, povećali su osnovicu za obračun plata na 423,50 KM, pa će im se tako plata povećati za 400 KM, dok je ranije osnovica iznosila 385 KM.

- Odluka Vlade USK je krajnje neozbiljna. Vlada je ishitreno donijela odluku, pravdajući se kako je u prošloj godini došlo do povećanja svima, a kao oni su najmanje dobili povećanje. Smatram da Vlada svojim radom treba da doprinese da stvori uslove u budžetu, da svi imaju jednako. Vlada je ta koja treba da osmisli kako privući što više investicija i što više sredstava u budžet. Da li je ona u suštini svojim izjavama priznala svoju nesposobnost, to ostavljam da javnost procijeni. Ono što je osuđujuće je da, ako nema novca, onda nema ni za koga. Ni u kojem slučaju nisu sebe trebali staviti u prvi plan, pa ni one koji biraju njih. To malo djeluje kao davanje mita. Podmitićemo skupštinske zastupnike i daćemo nama, a ostali neka trpe i ćute - kazala je Hadžić.

Sve manje učenika i prosvjetnih radnika

Hadžić naglašava da je u ovom kantonu sve manje učenika, ali i prosvjetnih radnika koji se odlučuju na iseljenje iz Bosne i Hercegovine, ili promjenu profesije.

- Iz dana u dan je sve manje učenika, ali ne samo učenika, nego je manje i prosvjetnih radnika. Mi godinama ističemo kako je ogroman broj ljudi koji su na listama tehnološkog viška. Međutim, nikada niko nije proglašen tehnološkim viškom, upravo što je on u jednoj školi manjak, ali u drugoj je jako dobro došao. To se tako prelomi i onda se raspisuju konkursi, jer i tog kadra nedostaje. Ljudi zbog teške situacije i neizvjesnosti kada moraju raditi u dvije-tri škole, često se odlučuju da napuste sve, ili odu u drugi kanton, ili u zemlje Evropske unije. Najčešće je to Njemačka i Austrija, gdje ljudi lako dobivaju posao i u obrazovnim ustanovama, a da ne govorimo o nekim koji se bave djelatnošću koja je još bolje plaćena - pojašnjava Hadžić.

Nedostatak stručnog kadra

Hadžić navodi da su prosvjetni radnici izloženi različitim vrstama pritiska.

- Mi imamo problem već sa stručnim kadrom, jer ga nema, pogotovo kada govorimo o stranim jezicima, ali i sve ostale struke. Bojim se da će za pet godina jako teško biti pronaći osobe koje će htjeti raditi u obrazovanju, a da ne govorimo da su prosvjetni radnici svakodnevno izloženi raznoraznim pritiscima. Danas postoji nekakva medijska kampanja gdje svako zna biti nastavnik i u takvim situacijama je jako teško raditi i posvetiti se svom poslu, onako kako i treba, jer imate pritisak roditelja, učenika, okoline, tako da je zaista danas teško biti nastavnik u osnovnoj školi. Da ne govorimo da je osnovna škola obavezna i da na svim drugim nivoima možete isključiti učenika ako vam ometa nastavni proces. Međutim, mi u osnovnom obrazovanju to ne možemo uraditi - zaključila je Hadžić.