Ljudi iz zemalja u razvoju dnevnu zaradu daju za jedan osnovni obrok.

Potrepštine za osnovni obrok često i premašuju dnevnu zaradu, u slučajevima kada su u tim zemljama u toku građanski sukobi ili ekonomski kolaps, pokazalo je novo istraživanje Svjetskog programa za hranu (WFP) i kompanije Masterkard.

Studija je pokazala da troškovi jednog obroka u najsiromašnijim zemljama svijeta mogu dostići cijenu od par stotina američkih dolara u ekvivalentu kupovne moći, a pokazuje i koji procenat prosječnog dnevnog prihoda u svakoj zemlji je potreban za kupovinu jednostavnog obroka.

Primjera radi za pripremu jednostavnog obroka, kao što je obrok od graha, u državi Njujork je potrebno 1,20 dolara, što predstavlja 0,6 posto prosječnog dnevnog prihoda.

Nasuprot tome, u Južnom Sudanu, najgore rangiranoj zemlji u studiji, tanjir te iste hrane košta 268 puta više, odnosno 321,70 dolara, što iznosi 155 procenata prosječnog dnevnog prihoda u toj zemlji, saopštila je kompanija Masterkard.

Na drugom mjestu je Nigerija, gdje cijena jednog tanjira graha u odnosu na Njujork iznosi 200,32 dolara, ili 121 posto nigerijskog prosječnog dnevnog prihoda.

Tanjir graha košta stanovnike Deir Ezora, u Siriji, 190,11 dolara u odnosu na cijenu u Njujorku, što čini 115 posto sirijskog prosječnog dnevnog prihoda, dok je u Malaviju za isti taj obrok potrebno 94,43 dolara, odnosno 45 procenata prosječne dnevnice.

Na petoj poziciji među najgore rangiranima je Demokratska Republika Kongo s cijenom jednog obroka u poređenju s Njujorkom od 82,10 dolara, a za njegovu kupovinu je potrebno 40 posto prosječnog dnevnog prihoda.

- Bez hrane ne možemo živjeti, učiti ili rasti, - kaže En Kerns, predsjednica sektora za međunarodna tržišta u kompaniji Masterkard, ističući plan kompanije da isporuči 100 miliona obroka i da u partnerstvu sa Svjetskim programom za hranu doprinese krajnjem cilju - a to je svijet bez gladi.

Svakog dana, 815 miliona ljudi u svijetu gladuje.

Prethodno WFP istraživanje, sprovedeno u saradnji s Masterkardom, ukazalo je na direktnu vezu između hranljivih školskih obroka i akademskih dostignuća i produktivnosti u kasnijem životu.

Djeca koja su koristila 10-godišnji projekat za obezbjeđivanje školskih obroka u Šri Lanki, zarađivala su pet odsto više novca kao odrasli. Dodatna analiza troškova i isplativosti otkrila je da jedan uloženi dolar u školske obroke donosi ekonomski povraćaj od tri do 10 dolara.

"Istraživanje "Brojanje zrna graha" je ozbiljan podsjetnik na to u kojoj mjeri konflikti stvaraju okrutne nejednakosti u pogledu dostupnosti hrane...ona ilustruje koliko je zapravo bitno i hitno da se cio svijet uključi u okončanje konflikata kako bismo se približili okončanju gladi do 2030., - rekao je Dejvid Bizli, izvršni direktor WFP.