Na današnji dan 1945. godine, u 8 sati i 15 minuta, američki teški bombarder tipa Boeing B-29 Supertvrđava izbacio je na japanski grad Hirošimu prvu atomsku bombu ikada upotrijebljenu u ratu. Bombarder je nosio ime "Enola Gay", prema majci zapovjednika misije pukovnika Pola varfilda Tibetsa (Paul Warfield Tibbets). 

Američki predsjednik Hari S. Truman (Harry S.), nezadovoljan japanskim odgovorom na bezuvjetnu predaju koju su zahtijevali,  odlučio je iskoristiti atomsku bombu kako bi završio rat. Izjavio je da u slučaju konvencionalnog ratovanja žrtve bi bile mnogo veće (možda američke).

Bomba bačena na Hirošimu imala je kodno ime" Little Boy" (Mali dječak) i imala je snagu od oko 16 kilotona, što je ekvivalentno eksploziji 16 miliona kilograma klasičnog TNT eksploziva. Sama bomba bila je duga 3 metra i teška 4,4 tone. Na bombi je bilo nekoliko natpisa, jedan od njih je glasio - "Pozdrav Caru od dečkiju iz Indianapolisa" . Eksplodirala je na visini od oko 600 metara, tačno iznad bolnice "Shima".  Svi bolesnici i osoblje bolnice stradali su na licu mjesta. Po nekim procjenama od bombe u Hirošimi istog dana je poginulo više od 80 000 ljudi, dok je povrijeđeno još dodatnih 35 000. Do kraja godine umrijet će još 60 000 ljudi od posljedica udara i radijacije, piše History.com .

Prije nego što je bomba bačena bilo je oko 90 000 zgrada u Hirošimi. Nakon eksplozije ostalo je još samo 28 000. Od 200 gradskih doktora preživjelo je samo dvadesetak, a od 1800 medicinskih sestara ostalo je samo 150.

Prema knjizi "Hirošima "Džona Heršija (John Hershey) gradske vlasti su naredile djevojkama koje su pohađale školu da izađu na ulice i gase vatru ako dođe do zapaljivog napada. One su bile na ulicama Hirošime nakon što je "Enola Gay" izbacila svoj ubojiti teret. Posada Enole "Gay" zbrajala je zapaljene dijelove grada, međutim bilo ih je toliko da više nisu mogli brojati nego su samo nastavili let prema kući.

Tri dana poslije, 9. avgusta, Nagasaki je postao žrtva druge atomske bombe.