Bolest koja se širi na sličan način poput gripe, u slučaju izbijanja epidemije, mogla bi obići svijet u samo 36 sati i ubiti više od 80 miliona ljudi, alarmantno je upozorenje iz izvještaja nekadašnje šefice Svjetske zdravstvene organizacije, dr. Gro Harlem Brantland (Brundtland). Ona je na čelu tima naučnika u timu "Global Preparedness Monitoring Board" (GPMB).
Oni su pripremili izvještaje kojima žele potaknuti svjetske vođe na zaštitu stanovništva i poduzimanje akcije da bi se sličan scenarij spriječio, piše "Daily Mail".
Prije samo jednog stoljeća, španska gripa inficirala je trećinu svjetske populacije te je ubila 50 miliona ljudi, a naučnici strahuju kako bi se slično moglo dogoditi u budućnosti.
GPMB upozorava kako bi sljedeća pandemija mogla imati još gore efekte, a prijetnja da se to dogodi je realna, navodi se u izvještaju pod naslovom "A World at Risk".
- Patogen koji se brzo kreće, ima potencijal da ubije na desetine miliona ljudi, uništi ekonomiju te destabilizira nacionalne sigurnosti - napisali su uz brojne preporuke za uvođenje praksi zaštite i ograničavanja potencijalne epidemije.
- Predugo smo dopuštali cikluse panike i ignoriranja prijetnji što se tiče pandemija. Pojačamo naš trud i fokusiramo se kad se pojavi nešto, a zatim brzinski zaboravljamo čim to isto prođe, odavno je prošlo vrijeme da djelujemo - ističe Brantland.
U izvještaju su postavili kartu s lokacijama izbijanja novih infekcija koje imaju potencijal da uzrokuju epidemiju, a podijeljeni su u one koji se "tek javljaju" i "ponovno pojavljuju", a osim ebole, zika i nipah virusa, prikazuje se i pet oblika gripe, bolest zapadnog Nila, žuta groznica, denge groznica, antibiotska rezistentnost...
- Postoji realna prijetnja brzo kretajuće, visokosmrtonosne pandemije respiratornog patogena, koja bi mogla ubiti između 50 i 80 miliona ljudi te uništiti pet posto svjetske privrede - piše GPMB.
Ono što ističu kao prioritet je izdvajanje novca za pripreme i rutinske simulacije, a predvodnici bi trebali biti G7, G20 i G77.
- Pandemije gripe su slične zemljotresima, uraganima ili cunamijima, nikad se ne zna koliko će biti jake - kaže Majkl Osterholm (Michael), direktor Centra za istraživanje i politiku infektivnih bolesti na Univerzitetu Minesota.
- Ideja da se više neće ponoviti 1918. i scenarij poput španske gripe je glupa - kaže on, iako se slaže da je to nemoguće predvidjeti, ali se bar može nagađati.
Kao što potvrđuje historija, smrti vjerovatno ne bi bile ravnomjerno raspoređene po populacijama. Španska gripa varirala je od zemlje do zemlje i do 30 puta u broju umrlih na broj stanovnika.
U Indiji, naprimjer, virus je odnio 8 posto stanovništva, dok je manje od 1 posto umrlo u Danskoj. Slično tome, tokom pandemije H1N1 2009. godine, broj smrti u Meksiku premašio je one u Francuskoj za faktor 10.
