Do posla autom, autobusom ili podzemnom željeznicom, "nogometni stadionski zemljotres", buka u fabrikama,... Seizmolozi širom svijeta ne mjere samo podrhtavanje tla usljed sudara tektonskih ploča, nego i ono što čini čovječanstvo. A ono je na nekoliko mjeseci – utihnulo širom svijeta.

Zemljotres u Zagrebu, koji je teško uzdrmao slabo održavanu gradsku jezgru i pukom srećom, nije dio ove naučne priče, nego svojevrsna iznimka usred seizmološke tišine koja je mjesecima vladala svijetom.

Ono što jeste dio ove priče, u seizmologiji se naziva "antropogenom seizmološkom bukom" i seizmolozi je nikako ne vole. Ona ih redovno ometa u raspoznavanju najslabijih podrhtavanja površine planete Zemlje, bilo da je riječ o prirodnim zemljotresima ili o utjecaju čvrstih dijelova svijeta i okeana.

Mjerenje ovakvih najtiših signala izrazito je važno, posebno u urbanim područjima, kako bi se tražili i nalazili obrasci koji bi ukazali na približavanje zemljotresa...  Ili vulkana, na primjer, u područjima poput okolice Vezuva. 

Ali, ako se dogodi da, na primjer, Napoli na svom Stadio San Paolu pred 60.000 frenetičnih navijača pobijedi Juventus sa 2:1, seizmolozi se mogu slikati da bi tokom utakmice ili neposredno nakon nje, mogli izmjeriti ikakva mikropodrhtavanja tla, ako bi bila ispod granice osjetljivosti ljudi. Možda i malo preko toga. 

- Globalno utihnuće visokofrekventne seizmičke buke, usljed lockdown-mjera pandemije covida-19 - tako glasi naziv zajedničkog istraživanja 76 naučnika ranih profila iz cijelog svijeta. Rezultate su objavili u Scienceu američkog AAAS-a.

Opisali su da su seizmološki uređaji širom svijeta zabilježili smanjenje seizmološke buke do čak 50%, što je trajalo od marta do juna. Riječ je o slabašnim podrhtavanjima koje seizmolozi prepoznaju po tome što su intenzivnija danju nego noću i tokom sedmice nego za vikend. Konačno, ta podrhtavanja snažnija su bliže urbanim centrima nego na periferijama ili u prirodi.

Naučnici su analizirali rezultate 268 seizmoloških stanica u 117 zemalja svijeta.

Ljudi su morali ostajati kod kuće. U najgore pogođenim područjima poput Vuhana ili u dijelovima Lombardije u Italiji vlasti su određivale najstrožije mjere karantina, sve kako bi se spriječili pomori ljudi poput onog u Bergamu.

Ljudi se nisu vozili, utihnula je proizvodnja, navijači Napolija u očaju su morali trpiti mediteransko proljeće po svojim stanovima, pa još i prekid Serije A baš nedugo nakon što su pobijedili Juventus kod kuće...

Svijet se naglo stišao, a osim dramatičnih, nekad i krajnje brutalnih vijesti iz svijeta o pandemiji, ubrzo su se krenule širiti i vijesti o životinjama i pticama koje su se naglo počele oporavljati u svojim staništima i sve bliže gradovima.

Ponekad je bila riječ o tako brzom oporavljanju vrsta da niti naučnicima nije bilo jasno na koji to tačno način funkcionira.

Urbana područja svijeta u kojima je došlo do najvećeg utišavanja ljudske buke na seizmološkim instrumentima, pokazalo se da su ona najveća: Singapur, Njujork, megapolisi Kine, London, Ruhrska oblast... Ali ne samo to, nekoliko posto utišavanja naučnici su izmjerili čak i na takvim mjestima kao što su Švarcvald u Njemačkoj, odnosno u slabo naseljenim područjima Namibije.

Seizmolozima je to bilo od velikog značaja. Dobro, bilo je i epidemiolozima, možda i analitičarima stanja u industrijskoj proizvodnji, kao indikator koliko se društva pridržavaju lockdowna.

Seizmolozi su, međutim, napokon bili u stanju provoditi svu silu onih istraživanja prirodnih podrhtavanja i signala kroz Zemljinu koru i, dublje, sve do plašta i jezgre, koja su inače bila zagušena ljudskim signalima do 40%. Za njihovu struku to je bilo zlatno doba, bilo da su bili stacionirani na Barbadosu, na Novom Zelandu ili na sjevernom Mediteranu, s izuzetkom dijelova Hrvatske i ostatka Balkana, naravno.