Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti analizirao je pojavljivanje tzv. klastera, u ovom slučaju grupe od najmanje dva zaražena koronavirusom, u raznim radnim okruženjima kako bi podstakao države da obrate pažnju na određene grupe radnika i uslove rada koji omogućavaju širenje zaraze.

Po podacima iz analize, najveći rizik za zarazu koronavirusom imaju zaposleni u domovima za starije i nemoćne, a potom medicinski radnici u bolnicama, prenosi Večernji list. 

Iako ljekari i medicinske sestre obolijevaju nešto manje od ljudi koji rade u staračkim domovima, njihova smrtnost je veća.

Sa druge strane, prodavnice su se pokazale kao prilično sigurna radna okruženja.

Na drugom mjestu radnih okruženja po broju oboljelih su pogoni za preradu i pakovanje hrane, kao što su klaonice, poljoprivredni poslovi, poput branja voća i fabrike. Širenju zaraze pogoduje mali razmak među radnicima ili zajednički smještaj sezonaca.

Na donjem dijelu ljestvice su prodavnice i obrazovne ustanove sa 22 klastera, dok su barovi i restorani zabilježili samo pet pojava grupisanja zaraženih. Međutim, treba napomenuti da je tokom proljetnih mjeseci rad i obrazovnog i ugostiteljskog sektora bio ograničen.

Čak 95 posto prijava grupa oboljelih dolaze iz zatvorenog prostora, što samo po sebi predstavlja problem jer se više od 80 posto poslova obavlja u zatvorenom.