Alergija pravi probleme
Alergija pravi probleme

RIJEČ STRUKE

Jasmina Nurkić, klinički imunolog i alergolog: Koliko nas alergije trebaju brinuti

Za oboljele je jako važno da ne posežu sami za terapijom prije konsultacije s ljekarom

30.3.2024

Dolaskom proljeća počinje cvatnja prvih stabala (kao što su ljeska, joha, grab, breza, vrba i hrast) i biljaka (poput trava, kopriva, trputca i ambrozije), stoga se u ambulanti porodične medicine povećava broj novodijagnosticiranih i pogoršanja već postojećih alergija.

Najčešće se viđa alergijski rinitis, a učestalo se javljaju i alergijski laringitis, alergijski dermatitis, astma, kao i razne alergije na namirnice, lijekove, prašinu ili polen. Alergija na polen je jedna od najčešćih alergijskih bolesti, od koje svake godine pati više od 35 posto Evropljana, a taj broj konstantno raste.

Alergološki testovi

Alergija je pretjerana reakcija odbrambenog sistema na različite faktore okoline, inače bezopasne tvari koje udišemo, dodirujemo kožu, ubrizgamo ili jedemo i mogu se javiti u bilo kojoj dobi. Uzroci su brojni, a u najčešće spadaju polen, grinje, kućna prašina, životinjska dlaka, spore plijesni, hrana, otrovi insekata i UV zrake.

Inhalacijski alergeni najčešće izazivaju simptome na respiratornom sistemu i bolesti poput alergijskog rinitisa i astme. Alergeni iz hrane mogu izazvati smetnje vezane za probavni sistem, ali i sistemske i kožne reakcije. Ujedi insekata, kao i lijekovi i vakcine izazivaju sistemske ili samo kožne reakcije.

- Pacijenti koji su dugogodišnji alergičari već neko vrijeme imaju tegobe i simptome alergije, a to su curenje iz nosa, glavobolje, kihanje, kašljanje, osjećaj nedostatka zraka, što su najčešće alergijske tegobe - kazala je doktorica Jasmina Nurkić, specijalista klinički imunolog/alergolog.

Istaknula je da je jako bitno znati razliku između simptoma virusa i alergijskih tegoba, te da je najvažnije znati da ako nemate temperaturu i tipičan osjećaj jako izraženog umora i bolova u tijelu, onda, kako kaže, vjerovatno je u pitanju alergija.

Ukoliko mislite da vas muči neka vrsta alergije, jako je važno da se obratite stručnom specijalisti koji će pomoći u dijagnostici i rješavanju problema. Testovi na alergije se rade iz krvi ili na koži (prick test). Testovi iz krvi u nekim slučajevima mogu biti negativni bez obzira na ispoljene simptome, jer oni spadaju u skrinig testove, a na njihove rezultate je potrebno čekati određeni vremenski period.

Nutritivne alergije

- Pacijentu koji dolazi s tegobama se uzima iscrpna historija bolesti, kada su tegobe nastale, postoji li genetska predispozicija kao i sve ostalo što je važno za postavljanje dijagnoze. Pored toga, mi odmah radimo kožni test za koji postoji paleta tipičnih alergena koji se nanose na kožu u vidu kapljica koje je podraže te se nakon 15 minuta pojave rezultati i može se odmah odrediti terapija – objasnila je Nurkić.


Nukić: Jako je važno razlikovati simptome virusa od alergija. Facebook

Za oboljele je jako važno da ne posežu sami za terapijom prije konsultacije s ljekarom. Specijalista treba da odredi ono što je najbolje za svaku individuu, koje medikamente treba da koristi, koliko dugo i na šta da obrati pažnju kako se zbog samoinicijativnog liječenja ne bi zakomplicirala situacija.

Alergijske manifestacije uzrokovane preosjetljivošću na nutritivne alergene češće su kod djece nego odraslih. Nutritivna alergija manifestira se u akutnom i hroničnom obliku, gastrointestinalnim i ekstraintestinalnim simptomima. Jako je važno razlikovati intoleranciju, koja nije povezana s imunološkom reakcijom, od alergije.

Simptomi nutritivne alergije mogu biti u vidu oticanja ždrijela, usne šupljine, mučnina i povraćanje, svrbež kože i sluznice, rinitis, astma, bolovi u zglobovima, urtikarija i migrena. Klinički simptomi mogu se manifestirati odmah nakon jela, a trenutna reakcija se manifestira kao anafilaktički šok. Kasna alergijska reakcija se javlja nakon 6, 12 ili 24 sata. Hronični oblik nutritivne alergije manifestira se kao hronična dijareja i urtikarije.

Eliminacija alergena

Kod nutritivnih alergija najvažnija je eliminacijska dijeta, tačnije izbjegavanje namirnica, dok pacijenti koji su doživjeli anafilaksu moraju biti pravilno educirani o svim potrebnim mjerama prevencije. Kada je u pitanju inhalatorna alergija, preporučuje se prilagoditi kretanje, tačnije izbjegavati šetnju ujutro, uzeti terapiju prije izlaska u prirodu, kupanje po povratku kako bi se skinuo alergijski podražaj s tijela i kose.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.