Uslovi koji omogućavaju da se u Srbiji pravi tornado ili pijavica, danas su mnogo pogodniji nego prije 50 godina.
Posljedica svega toga su klimatske promjene, objašnjava za "Blic" Vladimir Đurđević, docent na Institutu za meteorologiju Fizičkog fakulteta u Beogradu.
Svjedoci smo da se u Srbiji to upravo i dešava, jer slike iz raznih krajeva zemlje to i dokazuju. Danas je beogradskim naseljem Borča protutnjao tornado, a prije samo nekoliko dana slično nevrijeme opustošilo je poljoprivredno imanje u Moraviću.
Slična situacija dogodila se dva mjeseca ranije u zapadnoj Bačkoj, kada je pijavica nosila krovove sa kuća i vikendica, čupala iz korijena stable, prevrtala prikolice.
Đurđević pojašnjava da su razlozi za ove pojave ti što je danas temperatura toplija za jedan stepen, a da vazduh može u sebi da sadrži sedam procenata više vodene pare, koja predstavlja gorivo za sve te procese u atmosferi. Pa tako sada imamo češće i jače pojave grada, grmljavina, pa i stvaranje tornada.
- Pojava tornada u Evropi nije intenzivna kao u Americi, ali mogu da se jave. Na primjer, prije će se javiti u Njemačkoj, Poljskoj i Češkoj, nego u Srbiji. Dešavaju se i kod nas, naravno, ali rijetko, jednom do tri puta godišnje. Međutim, uslovi su sada promijenili i možemo očekivati češću njihovu pojavu - najavljuje Đurđević.
To što građani Srbije imaju prilike da vide na ovom podneblju je takozvani ljevkasti oblak ili pijavica u pokušaju.
- Kada ovakav oblak dotakne tlo, onda postaje pijavica ili tornado. Ovakav oblak dok ne dodirne tlo ne izaziva štetu, a poslije spuštanja na tlo dolazi do štete koja zavisi od mnogih meteoroloških uslova - objašnjava on.
Đurđević kaže da se, s obzirom na klimatske promjene, očekuje da pojava pijavica u Srbiji, a i štete od njih, bude sve češće. On, međutim, napominje da će to najvjerovatnije biti tornado slabijeg intenziteta, sa oznakama S0 i S1.
Kako kaže, u Srbiji se svako ljeto pojavi nekoliko pijavica, najčešće u Vojvodini, jer je za njihovu pojavu potrebno da podloga bude ravna.
- Najčešće se javljaju u ljetnjim mjesecima, i to u vidu slonovske surle koja spaja tlo s podnožjem grmljavinskog oblaka. U stanju je da podiže stoku i veće predmete. Njegova jačina iznosi i do 200 kilometara na sat, obično je širine od 20 do 30 metara, a traje desetak minuta - kaže Đurđević.
Što se tiče područja bivše Jugoslavije, pijavice na moru su redovna pojava, a najpoznatiji odnosno najjači tornado bio je u Sloveniji 1986. godine. Slab tornado 2010. godine pogodio je Srbiju ipak pričinivši priličnu štetu u okolini Sombora.
Pijavica je bila i u Beogradu 2005. godine, a valjevsko područje pogodila je 1992. godine.
Prošle godine zabeležen je i u Pančevu.
