Površinu Zemlje prosječno godišnje protrese 15 snažnih potresa, magnitude sedam stepeni po Rihterovoj skali i snažnijih.
Povremeno se, međutim, bilježe i intenzivnija razdoblja, kad se godišnje izbroji i po 30-ak takvih potresa.
U najnovijem zajedničkom naučnom radu, stručnjaci sa Univerziteta Kolorado i Univerziteta Montana zaključili su da bi se uzrok ovakvih oscilacija, ili barem jedan od uzroka, mogao kriti u periodima tokom kojih Zemlja rotira nešto sporije nego inače.
Riječ je o malim promjenama u brzini rotacije, od samo nekoliko milisekundi dnevno. Ali, kako je naša planeta u odnosu na nas ogromna, i kako se u Zemljinoj kori i posebno ispod nje, kriju ogromne količine energije, tako male promjene u rotaciji dovode do oslobađanja ogromnih količina energije.
To dovodi do velikih seizmičkih udara, posebno u vrlo naseljenim tropskim područjima, navode naučnici.
"Čini se da su veliki zemljotresi globalno sinhronizovani i to tako da su vremenski raspoređeni u skladu sa svojim osobinama i da se pojavljuju u grupama kao odgovor na vrlo male promjene u naprezanjima", navodi se u članku koji je objavio Geophysical Research Letters.Takvu tezu nedavno su pred Geološkim udruženjem Amerike predstavili Rodžer Bilhem i Rebeka Bendik. Oni su naveli da našoj planeti (i svima nama koji na njoj) od sljedeće godine predstoji petogodišnji period povećanih seizmičkih aktivnosti.
Mehanizmi koje opisuju svode se na činjenicu da Zemlja nije homogena, nego da se sastoji od različitih materijala: prvo atmosfera, zatim kora, pa omotač jezgra, pa tekuće vanjsko i zatim kruto unutrašnje jezgro. A i sama kora se sastoji iz različitih dijelova. Pa kada se dogodi promjena rotacije, mora da dođe do prilagođavanja rotacije, odnosno ugaonog momenta svakog pojedinačnog djela u odnosu na položaj na našoj planeti.
Zemlja je u periodu nešto sporije rotacije ušla prije četiri godine, navode naučnici i predviđaju da bismo već u 2018. mogli očekivati najmanje 20 snažnih potresa. To, međutim, nije jedina nevolja koja prijeti Zemlji. Kao jedan od mogućih uzroka pojačanih i učestalijih potresa, pa i vulkana, naučnici posljednjih godina sve češće navode i klimatske promjene, prenosi B92.
Zbog sve većih koncentracija gasova staklene bašte u atmosferi, u prvom redu ugljen dioksida, koji potiče od uglja, nafte i gasa, atmosfera se zagrijeva, otapaju se glečeri i led na polovima. U trenutku kad ogromne otopljene mase leda postanu toliko kritične da pritisak na mjestima na kojima su se hiljdama godina nalazile, više ne sprečava pritisak iz dubine kore da se probija na površinu Zemlje, može se očekivati da dođe do potresa ili vulkana.
Pojedini geolozi, na primjer, već niz godina ozbiljno računaju da je, u paleološki gledano "nedavnoj prošlosti", možda došlo do drastične promjene ose Zemlje ili čak klizanja kompletne Zemljine kore, a sve usljed relativno naglog nagomilavanja ledenog pokrivača u Sjevernoj Americi, zbog nastupanja posljednjeg ledenog doba. Taj nagomilani led je svojom masom poremetio način na koji je Zemlja do tada rotirala.
