Boravak u svemiru je opasan i može ostaviti ozbiljne posljedice na ljudsko tijelo.
To su potvrdili mnogi astronauti nakon povratka na Zemlju.
Ali šta su zapravo rizici?
Japanski astronaut Norišige Kanai ove nedjelje je saopštio da je za samo tri sedmice na Međunarodnoj svemirskoj stanici porastao nevjerovatnih devet centimetara.
Kasnije se izvinio jer je mjerenje bilo pogrešno i kazao da je, zapravo, porastao samo dva centimetra.
Ipak, značajne promjene visine normalne su za astronaute koji borave u svemiru.
Bez snažnog utjecaja gravitacije, razmak između kičmenih pršljenova se može proširiti, što dovodi do promjene visine. Ali istraživanja pokazuju da se, kada se astronauti vrate na Zemlju, njihova visina vraća u normalu.
Šta se dešava tokom dužeg boravka u svemiru?
Obično astronauti na Međunarodnoj svemirskoj stanici provode oko šest mjeseci, ali Amerikanac Skot Keli (Scott Kelly) je 2016. godine oborio rekord ruskog kosmonauta Mihaila Kornjenka, čije putovanje u kosmos je potrajalo 340 dana.
Keli je proveo ukupno 520 dana u svemiru, a cilj misije bio je da se stekne bolje razumijevanje toga šta bestežinsko stanje, zračenje i izolacija čine ljudskom tijelu tokom dugog boravka u svemiru.
Skotov brat blizanac Mark je ostao kod kuće, kako bi njih dvojica mogli da se uporede nakon misije.
Kako je živjeti na Međunarodnoj svemirskoj stanici?
Nakon povratka na Zemlju, Keli je morao da prođe rigorozno ispitivanje tijela.
Imao je bolove, mučninu i vrtoglavicu, probleme sa kožom, gubitak kostiju i mišića i bio je otečen dok se prilagođavao na atmosferu na Zemlji.
NASA je saopštila da je Kelijev put važan korak ka smanjenju biomedicinskog rizika od putovanja, što će pomoći u planiranju budućih putovanja astronauta.
Zdravstvena pitanja
Brza promjena gravitacije može prouzrokovati gubitak gustine kostiju do jedan posto mjesečno, što može dovesti do lomova, osteoporoze i dugotrajnih zdravstvenih problema.
Nedostatak gravitacije također može da izazove otoke, visok krvni pritisak, probleme sa vidom.
Ishrana i vježbanje postaju veoma važni, a posebne mjere, kao što su lijekovi i tegovi za tijelo, imaju za cilj smanjenje rizika od nastanka dugotrajnih medicinskih problema vezanih za gubitak mišića i kostiju.
Život u izolaciji može prouzrokovati i psihološke probleme, poremećaje depresije i spavanja.
Svemirska stanica zato koristi LED tehnologiju, kako bi imitirala svjetlost na Zemlji radi poboljšanja tjelesnog ritma.
Zatvoreno okruženje također znači da se mikrobi u tijelu mogu lakše prenositi, što može da oslabi imunološki sistem, tako da se urin, pljuvačka i uzorci krvi pažljivo prate.
Izlaganje radijaciji je daleko veće u kosmosu, nego na Zemlji, te je tamo veća opasnost od pojave kancera i oštećenja nervnog sistema. Svemirsko zračenje može izazvati bolesti i zamor.
Svemirska stanica je smještena upravo u zaštitnom polju na Zemlji, kako bi smanjila rizike, ali će morati da se pronađe bolje rješenje.