Galaksija čija je svjetlost putovala gotovo 13,5 milijardi godina da bi stigla do nas upravo je potvrđena kao najranija pronađena galaksija do sada.

Proučavajući sadržaj kisika u galaksiji s velikim milimetarskim/submilimetarskim nizom Atacama (ALMA), astronomi su ga precizno datirali na samo 367 miliona godina nakon Velikog praska, u vrijeme kada su se prva svjetla u svemiru još palila i počinjala da se slobodno šire svemirom

Rezultat potvrđuje opažanja JWST-a i nudi nove informacije o ranom Svemiru koje nam govore o podrijetlu elemenata.

- Prve slike svemirskog teleskopa James Webb otkrile su toliko mnogo ranih galaksija da smo smatrali da moramo testirati rezultate pomoću najboljeg opservatorija na Zemlji - kaže astronom Tom Bakx sa Sveučilišta Nagoya u Japanu.

Istakao je i da je bilo uzbudljivo biti promatrački astronom. 

- Mogli smo pratiti status promatranja koji će testirati rezultate JWST-a u stvarnom vremenu - naveo je.

Galaksiju, nazvanu GHZ2/GLASS-z12, prvi je uočio JWST u julu prošle godine, nedugo nakon što je teleskop otvorio svoje segmentirano zlatno oko na infracrvenom svjetlu svemira.

Nastala prije 350 miliona godina 

Rad u novembru detaljno je opisao otkriće, datirajući galaksiju otprilike 350 miliona godina nakon Velikog praska, koji se dogodio prije oko 13,8 milijardi godina.

To je zapravo prilično nevjerojatno, ali svako astronomsko otkriće znatno je robusnije ako se može potvrditi pomoću neovisnog instrumenta.

Stoga se tim predvođen Baksom i astronomom Jorgeom Zavalom iz Nacionalnog astronomskog opservatorija Japana okrenuo radioteleskopu ALMA kako bi vidjeli što još mogu naučiti o novonastaloj galaksiji.

Okrenuli su ALMA-u u smjeru GHZ2/GLASS-z12 i počeli tražiti emisijski potpis na radio spektru povezan s kisikom.

Budući da kisiku treba relativno kratko vrijeme da se formira, obično se koristi da bi se saznalo više o galaksijama u ranom Svemiru. 

Kada svjetlost uđe u kisik, ponovno se emitira na određenom rasponu valne duljine, što rezultira svjetlijom linijom na tom dijelu spektra.

Svaka od 66 12-metarskih radio antena koje čine ALMA-u je stavljena u rad, u konačnici detektirajući liniju emisije kisika blizu položaja GHZ2/GLASS-z12. 

Naknadne analize i statistički testovi utvrdili su da je signal stvaran i povezan s galaksijom.

- U početku smo bili zabrinuti zbog male varijacije u položaju između otkrivene linije emisije kisika i galaksije koju je vidio Webb - objašnjava Baks.

Dodaje i da su izvršeni detaljni testovi promatranja kako bi se potvrdilo da je ovo stvarno robusna detekcija i da ju je vrlo teško objasniti bilo kojim drugim tumačenjem.

Vrlo mala udaljenost između galaksije i emisije kisika mogla bi sugerirati da su nasilne eksplozije ili interakcije lišile galaksiju velike količine plina, otpuhujući je u međugalaktički prostor.

Galaksija brzo formirana

Tim je datirao svoja opažanja na preciznijih 367 miliona godina nakon Velikog praska. Na temelju svjetline linije emisije, mogli su zaključiti da je galaksija relativno brzo formirala veliku količinu elemenata težih od vodika i helija.

Rani Svemir, prije nego što su se pojavile zvijezde, bio je uglavnom sastavljen od vodika s manjom količinom helija. 

Tada su se stvorile zvijezde, a u svojim vrućim, gustim jezgrama, počeli su razbijati atome, stvarajući teže elemente.

Ali ti su elementi bili zaključani unutar zvijezda. Tek kada su zvijezde "umrle", eksplodirajući u spektakularnim supernovama, teži elementi su se mogli širiti međuzvjezdanim prostorom.

Ova prisutnost kisika tako rano u Svemiru daje nam neke naznake o vremenu i evoluciji tih prvih zvijezda, koje tek trebamo izravno vidjeti, piše portal Science alert.

- Ova duboka promatranja ALMA-e daju čvrste dokaze o postojanju galaksija u prvih nekoliko stotina miliona godina nakon Velikog praska i potvrđuju iznenađujuće rezultate Webbovih promatranja - kaže Zavala.