Geni posebne vrste hobotnica sadržavaju "zapise" o topljenju ranije antarktičke ledene ploče, a saznanja povećavaju strahove od toga šta bi sljedeće otapanje moglo donijeti, piše britanski Guardian.

Duboko u DNA antarktičke Turketove hobotnice naučnici su možda otkrili glavni trag o budućoj sudbini ledenog pokrivača kontinenta – što budi strahove da bi globalno zagrijavanje moglo uskoro pokrenuti brzo topljenje.

Ledena ploča

Naučnici koji se bave klimom pokušavaju otkriti je li se ledena ploča potpuno urušila tokom zadnjeg "međuledenog" doba prije oko 125.000 godina, kada su globalne temperature bile slične današnjima.

Ledena ploča sadrži dovoljno vode da podigne nivo mora za 3 do 4 metra uz strah da bi je globalno zagrijavanje moglo uskoro gurnuti prema brzom otapanju, što bi zabetoniralo rast nivoa mora tokom vijeka.

Tim od 11 naučnika, uključujući biologe, genetičare, stručnjake za ledenjake, kompjuterske stručnjake i modelare ledenih ploča, proučavao je genetiku Turketove hobotnice, vrste koja živi oko antarktičkog kontinenta oko 4 miliona godina.

Zapisi o prošlosti

Genski uzorci uzeti su od 96 hobotnica prikupljenih tokom tri decenije s cijelog kontinenta.

DNA hobotnice sadrži zapise o prošlosti, uključujući kako i kada su se različite populacije kretale i miješale razmjenjujući genski materijal.

Naučnici su otkrili jasne znakove da su se prije oko 125.000 godina neke populacije hobotnica na suprotnim stranama ledene ploče zapadne Antarktike pomiješale, a jedini vjerojatni put bio je morski put između južnog Weddellova mora i Rossova mora.

- To se moglo dogoditi samo ako se ledena ploča potpuno urušila - rekla je dr. Seli Leu (Sally Lau), genetičarka sa Sveučilišta James Cook koja je vodila istraživanje.

Rekla je da se informacije o promjenama u DNA hobotnice mogu koristiti kao sat omogućujući da se tačno odredi razdoblje kada su se hobotnice u južnom Vedelovom (Weddellovom) moru i Rosovom (Rossovom) moru miješale.

Hobotnice koristile svoju rutu

Profesor Nik Džoledž (Nick Golledge), koautor istraživanja sa Sveučilišta Victoria u Velingtonu (Wellingtonu) na Novom Zelandu, rekao je da je razlog za veliku zabrinutost to što kada ledena ploča dosegne prekretnicu, topljenje postaje "samoodrživo" i nastaviće se najmanje stoljećima.

Rekao je da je ruta koju su hobotnice koristile otprilike 1.500 do 2.000 metara ispod vrha sadašnjeg ledenog pokrivača. Taj bi kanal bio dubok oko 1.000 metara, ali plići bliže rubu.

- To je veliki dio okeana i značajan morski put kroz koji organizmi mogu proći - rekao je.

Rekao je da u posljednje dvije decenije stopa gubitka leda na zapadu Antarktike raste.

Prema zadnjoj procjeni UN-a, temperature tokom posljednjeg međuledenog doba bile su između 0.5 i 1.5 Celzijusa toplije od perioda neposredno prije industrijske revolucije.

Nivo mora bio je između 5 i 10 metara viši nego danas.

Globalo zagrijavanje

Autori istraživanja hobotnica kažu da njihova otkrića upućuju na to da čak i uz globalno zagrijavanje od 1.5 stepeni, što je najambiciozniji cilj prema globalnom Pariškom sporazumu o klimi, ledena ploča zapadne Antarktike može biti osuđena na kolaps.

Profesor Netan Bindof (Nathan Bindoff), okeanograf i stručnjak za Antarktiku na Sveučilištu Tasmanije, rekao je da uz tako visoke nivoe mora naučnici vjeruju da je topljenje ledene ploče zapadne Antarktike moralo pridonijeti rastu nivoa mora.

Bindof, koji nije bio uključen u istraživanje, rekao je da je korištenje DNA hobotnice "posljednji način na koji bih pomislio da dobijem dokaze o velikim promjenama nivoa mora koje proizlaze iz kolapsa ledene ploče zapadne Antarktike".

Razvoj ledene ploče ključan za naše razmišljanje o budućnosti u najnovijem izvještaju UN-a o klimi, prema Bindofu, upravo je veza visokog nivoa mora sa ledenim krovom zapadne Antarktike jedno od najneizvjesnijih područja.

Ostrvske države

Rekao je da oko 670 miliona ljudi trenutno živi u nizijskim područjima širom svijeta, a daljih 65 miliona u malim ostrvskim državama.

- Ovo istraživanje još je jedan dokaz koji smanjuje neizvjesnost o tome kako se ova ledena ploča razvijala u prošlosti i to je ključno za naše razmišljanje o budućnosti – rekao je.

Profesor Ričard Elej (Richard Alley), vodeći stručnjak za ledenu ploču na Sveučilištu Penn State, rekao je da iako postoje dokazi da se ledena ploča urušila prije više miliona godina, "još uvijek nismo sigurni je li ledena ploča otopljena tokom posljednjeg međuledenog perioda".

Opisao je istraživanje hobotnice kao "zanimljivo i važno" i rekao da je ojačalo argumente za gubitak ledenog pokrivača tokom posljednjeg međuledenog perioda.