Evropski komesar za životnu sredinu Virginijus Sinkevičijus ocijenio je danas da je prvi međunarodni sporazum o zaštiti otvorenog mora "historijski trenutak" za okeane.
Države članice UN konačno su se u subotu složile oko prvog međunarodnog sporazuma o zaštiti otvorenog mora, čiji je cilj očuvanje ekosistema od vitalnog značaja za čovječanstvo.
Ključni koraci
Sinkevičijus je rekao da je "veoma ponosan" na ovaj rezultat.
- Preduzimamo ključni korak da očuvamo morski život i biodiverzitet koji su od suštinskog značaja za nas i buduće generacije - rekao je evropski zvaničnik.
On je rekao da je sporazum rezultat više od decenije pripremnog rada i međunarodnih pregovora "u kojima je EU odigrala ključnu ulogu".
Prema sporazumu o otvorenom moru, 30 posto mora biće u zaštićenom području do 2030. godine.
Dogovor je postignut kasno sinoć, poslije 38 sati razgovora, u sjedištu UN u Njujorku.
Pregovori su trajali godinama zbog neslaganja oko finansiranja i prava na ribolov.
Posljednji međunarodni sporazum o zaštiti okeana potpisan je 1982. godine - Konvencija UN o pravu mora.
Otvoreno more počinje na granici ekskluzivnih ekonomskih zona zemalja, koje se protežu do 200 nautičkih milja (370 kilometara) od obale. Stoga ono ne potpada pod jurisdikciju nijedne zemlje.
Iako otvoreno more obuhvata više od 60 posto svjetskih okeana i skoro polovinu površine planete, ono je dugo privlačilo manje pažnje od obalnih voda i nekoliko kultnih životinjskih vrsta.
Okeanski ekosistemi stvaraju polovinu kiseonika koji ljudi udišu i ograničavaju globalno zagrijavanje apsorbujući veći dio ugljen-dioksida koji se emituje ljudskim aktivnostima.
Klimatske promjene
Međutim, prijete im klimatske promjene, zagađenje i prekomjerni ribolov.
Trenutno je zaštićeno samo oko jedan posto otvorenog mora. Kada novi ugovor stupi na snagu, omogućiće stvaranje zaštićenih morskih područja u ovim međunarodnim vodama.
Ugovor će takođe obavezati zemlje da sprovode procjene uticaja predloženih aktivnosti na životnu sredinu na otvorenom moru.
Veoma osjetljivo poglavlje o podjeli potencijalnih koristi od novootkrivenih morskih resursa bilo je jedna od žarišnih tačaka sporenja. Zemlje u razvoju, bez sredstava da priušte skupa istraživanja, borile su se da ne budu isključene iz mogućih neočekivanih dobitaka od komercijalizacije potencijalnih supstanci otkrivenih u međunarodnim vodama. Eventualni profit je moguć od farmaceutske, hemijske ili kozmetičke upotrebe novootkrivenih morskih supstanci koje nikome ne pripadaju.
Kao i na drugim međunarodnim forumima, posebno pregovorima o klimi, debata je na kraju bila pitanje obezbjeđivanja jednakosti između siromašnijeg globalnog juga i bogatijeg sjevera, primijetili su posmatrači.
U potezu koji se smatra pokušajem izgradnje povjerenja između bogatih i siromašnih zemalja, Evropska unija je obećala 40 miliona eura u Njujorku kako bi olakšala ratifikaciju sporazuma i njegovu ranu primjenu.
Najavljena pomoć
EU je također najavila 860 miliona dolara za istraživanje, praćenje i očuvanje okeana 2023. na konferenciji "Naš okean" u Panami koja je završena u petak, 3. marta.
Panama je saopštila da su zemlje obećale ukupno 19 milijardi dolara.
Generalna skupština UN usvojila je 2017. rezoluciju kojom se nacije pozivaju da uspostave sporazum o otvorenom moru.
Konvencija UN o pravu mora stupila je na snagu 1994. godine, prije nego što je morski biodiverzitet bio dobro uspostavljen koncept.
