Nedavna studija osporava ideju da će globalno zagrijavanje smanjiti životinje koje dišu pod vodom poput riba, otkrivajući umjesto toga da zagađenje tople vode stvara veće, ali mlađe ribe zbog povećanog rasta i stope smrtnosti.
Zagađenje vode
Istraživanje, koje je upoređivalo populacije euroazijskog smuđa u vodama zagrijanim nuklearnom elektranom s onima u referentnom području, dovodi u pitanje generalizirana predviđanja klimatskih promjena i naglašava potrebu za velikim, polukontroliranim eksperimentima u prirodnom okruženju.
Jedinstveno 24-godišnje istraživanje o slatkovodnim ribama koje su bile izložene zagađenju tople vode otkriva promjene u rastu i stopi smrtnosti, zajedno s promjenama veličine, međutim, rezultati nisu u potpunosti u skladu s početnim predviđanjima.
Nova studija nedavno objavljena u časopisu ''eLife'' dovodi u pitanje teoriju da će se vodena bića poput riba smanjiti u veličini zbog globalnog zagrijavanja.
Istraživanje je pokazalo da, iako su zagađivači toplije vode podigli stopu rasta i smrtnosti, rezultat je bila populacija mlađih, iako većih riba. Ovo otkriće djelimično je u suprotnosti s općim predviđanjima o utjecaju globalnog zagrijavanja na prirodne ekosisteme, naglašavajući potrebu da ove hipoteze prođu rigoroznu eksperimentalnu validaciju velikih razmjera.
Kako vodeni ekosistemi postaju topliji, predviđa se da će životinje kao što su ribe rasti brže u mladosti, ali će u odrasloj dobi dostići manje tjelesne veličine. Ovaj obrazac je uglavnom uočen u malim eksperimentima, i iako su neke studije testirale ovo predviđanje u prirodnom okruženju, one su uglavnom provedene na vrstama riba koje su bile podvrgnute ribolovu, gdje sam proces ribolova može utjecati na brzinu rasta i veličinu tijela.
Jedinstven uvid
- Studije o efektima zagrijavanja vode na ribe iz velikih, polukontroliranih eksperimenata u prirodnom okruženju su rijetke, ali mogu pružiti jedinstven uvid - kaže glavni autor Maks Lindmark (Max), istraživač na Švedskom univerzitetu poljoprivrednih nauka.
-Koristili smo jedinstveni sistem proučavanja da istražimo kako je zagađenje tople vode promijenilo stopu smrtnosti, stope rasta i veličinu riba tokom mnogih generacija.
Tim je proveo svoje istraživanje u zatvorenom obalnom zalivu koji je dobivao rashladnu vodu iz nuklearne elektrane, čineći ga 5-10°C toplijim od okolnih voda. Oni su uporedili riblje vrste evroazijskog smuđa iz zatvorenog zaliva i iz referentnog područja u susjednom arhipelagu u vremenskom periodu od 24 godine. Kombinirali su podatke o ulovu s mjerenjima dužine u dobi riba (izračunatih unatrag kroz njihov život iz „starosti prstenova” u tvrdim strukturama), a zatim su ih analizirali koristeći statističke modele kako bi istražili kako je zagađenje tople vode utjecalo na starost i veličinu ribljih populacija, kao i njihov rast i smrtnost.
Dok su istraživači pronašli statistički značajne razlike u procijenjenim stopama rasta, stopi uginuća i veličini ribljih populacija između grijanih i referentnih područja, nisu sve ove promjene bile kako su očekivali. Iako su ženke smuđa u toplom području rasle brže, kao što je tim i očekivao, nastavile su to činiti cijeli život.
Ove ribe su, dakle, dostigle veliku veličinu u dobi – otprilike 7-11% veće u grijanom području u bilo kojoj dobi, u usporedbi s referentnim područjem. Štaviše, autori kažu da je povećanje stope rasta mlađe ribe zbog tople vode bilo toliko izraženo da čak i ako su stope uginuća bile veće zbog zatopljenja, a rezultirale su i mlađom ukupnom populacijom ribe, prosječna veličina i relativna brojnost većih riba je i dalje bila veća u grijanom prostoru. Ovaj trend je u suprotnosti s predviđanjem da će globalno zagrijavanje vremenom smanjiti ribu, posebno velike i stare. U suštini, zagrijavanje ekosistema dovelo je do mlađih, ali većih riba u ovoj studiji.
Relevantni nalazi
- Naša studija pruža snažne dokaze za razlike u rastu i stopi smrtnosti uzrokovane zagrijavanjem među prirodnom populacijom neiskorištenih vrsta riba umjerenog područja izloženih porastu temperature vode od 5-10°C više od dvije decenije. Ovi efekti se u velikoj mjeri, ali ne u potpunosti, suprotstavljaju jedni drugima – dok su ribe mlađe, one su u prosjeku i veće - kaže koautor Malin Karlson (Karlsson), upravitelj voda u Odjelu za prirodu i okoliš, Švedska .
- Ovi nalazi naglašavaju da generalizirana predviđanja zasnovana na teorijama kao što je pravilo o visini temperature mogu imati ograničenu upotrebu za predviđanje promjena na nivou populacije i da su i stope smrtnosti i stope rasta važni kada se proučavaju efekti temperature - zaključuje viši autor Ana Gardmark, profesor na Švedskom univerzitetu poljoprivrednih nauka.
- Iako smo proučavali samo jednu vrstu, ovaj jedinstveni eksperiment klimatskih promjena ukazuje na efekte zagrijavanja na nivou cijelog ekosistema, što njegove nalaze čini vrlo relevantnim u kontekstu globalnog zagrijavanja.
