Snimci unutrašnjosti Marsa su nam dali najpreciznije mjere rotacije crvene planete i rezultati su iznenađujući. Prema podacima sada već „penzionisane“ InSight sonde, rotacija Marsa se ubrzava za nekoliko milisekundi skraćujući dužinu Marsovog dana, što je posljedica promjene ose rotacije za 4 miliarksekunde svake godine, piše Science Alert.
Posljedica dugotrajnih procesa
Razlozi za ove događaje nisu u prvi mah jasni, mada najnovije hipoteze objašnjavaju da je ubrzanje posljedica dugotrajnih procesa, poput nagomilavanja materijala na polarnim ledenim kapama i dinamike Marsovog jezgra.
Brus Banerd, planetarni geofizičar iz NASA laboratorije za reaktivni pogon, navodi da se njegova višedecenijska uključenost u programe da se spusti geofizička stanica na Mars zaista isplatila s fantastičnim mjernim rezultatima koje je InSight poslao.
InSight je, bez obzira na programirano vrijeme trajanja od dvije godine, svoj život udvostručio, i trajao je 1.480 zemaljskih, odnosno 1.440 marsovskih dana. Za to vrijeme njegovi mjerni uređaji su snimili i poslali brojne podatke koji se tiču unutrašnjosti Marsa, njegove seizmičke aktivnosti, veličine i sastavu jezgra i trenutnoj aktivnosti planete.
Promjene u frekvenciji radiovalova
Podaci o studiji rotacije su nam stigli od radiosignala RISE senzora na Marsu i NASA mreže za duboki svemir na Zemlji. Razmijenjeni radiovalovi između ovo dvoje su naučnicima dopustili da otkriju suptilne promjene u frekvenciji radiovalova, što nam je omogućilo da precizno izmjerimo rotaciju Marsa.
Na osnovu 900 dana radiokomunikacije između RISE i Zemlje, ustanovljeno je blago ubrzanje Marsa. To je vjerovatno u vezi s redistribucijom njegove mase.
Na Zemlji je situacija obrnuta. Dugoročne pojave nam ukazuju da se Zemljina rotacija usporava zahvaljujući udaljavanju Mjeseca od Zemlje, koji redistribuira masu okeana tako što ih povlači za sobom.
Pošto Mars nema okeane, nešto drugo utječe na njegovo ubrzanje. Podaci RISE nam omogućuju da precizno mjerimo i veličinu Marsovog jezgra pomoću gibanja planete oko svoje ose, što se naziva nutacija, a izazvano je pokretanjem tečnosti.
Mjerenja seizmičkim uređajima ukazuju na to da je Marsovo jezgro između 1.780 i 1.830 kilometara u prečniku, iznenađujuće veliko, s obzirom na cjelokupni prečnik planete od 3.390 kilometara.
Seizmičke analize nam ukazuju i na gustoću jezgra od 5,9 do 6,3 grama po kubnom centimetru.
Podaci su izuzetno bliski podacima dobivenim od RISE, koji kažu da je jezgro prečnika 1.835 kilometara, a da je njegova gustoća 5,9 do 6,3 grama po kubnom centimetru. Nutacija nas, međutim, navodi na to da gustoća nije pravilno raspoređena i da postoje razlike u gustoći jezgra, i to će biti ispitano neki drugi put.
Historijski eksperiment
Sebastijan la Majster, astronom iz belgijskog kraljevskog opservatorija, kaže da je ovo historijski eksperiment u koji je uloženo mnogo napora i energije, i da nas pored toga rezultati iznenađuju, i tek će nas iznenađivati, jer RISE može još mnogo toga otkriti o Marsu, piše Telegraf.rs.
