VELIKA OLAKŠICA

Napravljen prvi uređaj koji detektira rane znake odbacivanja presađenih organa

Istraživači američkog Sjeverozapadnog univerziteta razvili su prvi elektronski uređaj za kontinuirano praćenje zdravlja transplantiranih organa

Uređaj koji detektira odbacivanje transplantiranog organa. YouTube/@NorthwesternU

M. Z.

12.9.2023

Istraživači američkog Sjeverozapadnog univerziteta razvili su prvi elektronski uređaj za kontinuirano praćenje zdravlja transplantiranih organa, i to u realnom vremenu, objavio je univerzitet u saopćenju.

Primijeti neregularnosti

Postavljen direktno na presađeni bubreg, ovaj ultratanki, meki implantat može da primijeti neregularnosti u temperaturi koje su povezane s upalom, ali i druge simptome odbacivanja organa. Nakon toga, obavještava pacijenta ili ljekara bežično šaljući podatke na obližnji pametni telefon ili tablet.

U novoj studiji, dodaje se u saopćenju, istraživači su testirali uređaj na malom životinjskom modelu s presađenim bubrezima i otkrili su da je uređaj detektirao znake upozorenja na odbacivanje organa do tri sedmice prije svih drugih metoda monitoringa. To dodatno vrijeme može omogućiti ljekarima da interveniraju na vrijeme, poprave ishod za pacijenta, kao i da povećaju šanse da sačuvaju donirane organe, što je veoma važno zbog njihovog nedostatka, dodaje se u saopćenju. Studija je objavljena u žurnalu ''Science''.

Odbacivanje presađenog organa može da se dogodi u bilo kom trenutku nakon transplantacije – odmah nakon ili nekoliko godina kasnije. Veoma često se dešava da pacijenti čak i ne primijete simptome prije nego što njihovo tijelo odbaci organ.

Stalni monitoring

- Primijetio sam da mnogi moji pacijenti stalno osjećaju anksioznost jer ne znaju da li njihovo tijelo odbacuje presađeni organ ili ne. Možda su godinama čekali na transplantaciju i onda konačno dobili organ od neke bliske osobe ili od preminulog donora. Onda provode ostatak života brinući o zdravlju tog organa. Naš novi uređaj mogao bi da ponudi neku zaštitu, a stalni monitoring osigurava smirenost - rekao je dr. Lorenco Galon, nefrolog Medicinske škole Sjeverozapadnog univerziteta i vođa kliničkog dijela studije.

Bioelektrični pionir sa Sjeverozapadnog univerziteta Džon A. Rođers razvio je uređaj i kaže da je kritično identificirati odbijanje čim ono počne da se događa.

- Ako se odbijanje primijeti ranije, ljekari mogu dati pacijentima terapiju koja bi to odbacivanje spriječila, popravila im zdravlje ili spriječila gubitak organa. U najgorem slučaju, ako se odbijanje ignorira, ono može ugroziti život pacijenta. Što se ranije primijeti i što se ranije uključe terapije, to je bolje. Ovaj uređaj smo razvili s tim na umu - rekao je Rodžers.

- Svaki pojedinac na terapiju reagira drugačije. Stalno praćenje zdravlja presađenog organa pacijenta je kritični slučaj naprijed ka personaliziranim dozama i lijekovima - rekao je Surabi Madhvapati, student Rodžersovog laboratorija i glavni autor studije.

Trenutni zlatni standard za praćenje odbijanja organa je biopsija, kada se pomoću duge igle izvlači uzorak tkiva s organa i onda se to analizira. To je invazivna procedura koja je i sama rizična i traje dugo.

- Nekad može proći i po četiri, pet dana dok ne stignu rezultati. A tih četiri, pet dana može biti ključno za pravilne odluke u liječenju pacijenta - rekao je Galon.

U studiji pokazalo se da novi bioelektrični implantat koji su naučnici Sjeverozapadnog univerziteta razvili prati nešto što je vrlo jednostavno, ali pouzdano: temperaturu. Skok temperature je pokazatelj upale i, ako uređaj detektira da se ona dešava, to može biti rani znak odbijanja transplantiranog organa. Nekad je taj skok veoma mali, svega 0,6 stepeni, ali je i to dovoljno da ukaže na problem.

Mali senzor

- Temperature organa se mijenjaju tokom dnevnog ciklusa u normalnim uvjetima. Mi pratimo nenormalno velike frekvencije temperature prateći ih u periodu od 8 i 12 sati u slučaju transplantacije - rekao je Madhvapati.

Sam senzor je veoma mali, širok je svega 0,3 centimetra, dug je oko 0,7 centimetara, a debljina mu je 220 mikrona, što je debljina prosječne dlake kose.

Poslije uspješnog testiranja na životinjama, istraživači uređaj sada testiraju na većim životinjama, a bit će potrebno vremena dok ne bude testirana i na ljudima. Jedan od najvećih izazova je punjenje baterije uređaja, piše Telegraf.rs.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.