Lako je smijati se alhemičarima iz davne prošlosti, s njihovim konfuznim shvatanjem nauke i tvrdoglavom riješenošću da otkriju nuklearnu transmutaciju pet stoljeća prije otkrića nukleusa.

Fulminativno zlato

Međutim, možemo li ih zaista kriviti? Uostalom, tek sad, poslije 400 godina napretka u hemiji i fizici, konačno smo riješili misteriju kako su proizvodili ljubičaste eksplozije prije toliko godina, piše IFL Science.

Fulminativno zlato – naziv potječe od značenja „fulminacije“ kao „eksplozije“ – bilo je prvi visokoreaktivni eksploziv. Prvi put se spominje 1585. godine u knjizi njemačkog alhemičara Zebalda Švercera i otada je popularno kod gotovo svih – od akademskih hemičara do jutjubera.

Zašto? Pa, lako ga je napraviti, zabavno koristiti i kao šlag na tortu – proizvodi neobičan ljubičasti dim prilikom detonacije. Međutim, uprkos stoljećima poznatom hemijskom sastavu, razlog za ljubičasti dim je dosad izmicao nauci.

Prisustvo nanočestica

Nije da ljudi nisu imali pretpostavke. Česte su tvrdnje da je izvor neobične crvene ili ljubičaste boje dima u prisustvu zlatnih nanočestica, kažu istraživači s Bristolskog univerziteta.

Možda zvuči čudno da prisustvo zlata može da oboji nešto u ljubičasto, ali je to zapravo prilično jak posredni dokaz. Fulminativno zlato se koristi za oblaganje predmeta ljubičastom navlakom, kao što se rastvori zlatnih nanočestica mogu koristiti za nanošenje ljubičastog sloja na supstrate. Međutim, niko nije mogao da dokaže tu hipotezu – dosad.

- Naš eksperiment je uključivao stvaranje fulminativnog zlata, zatim detoniranje uzoraka od 5 mg na aluminijskoj foliji putem zagrijavanja - kaže Sajmon Hol, profesor hemije.

- Uhvatili smo dim pomoću bakarnih mreža i onda analizirali uzorak dima pod transmisionim elektronskim mikroskopom. Kao što je bilo očekivano, otkrili smo da dim sadrži sferične zlatne nanočestice, potvrđujući teoriju da zlato ima ulogu u nastanku misterioznog dima.

U planu je upotreba istih metoda radi ispitivanja dima koji proizvode drugi fulminantni metali poput platine, srebra, olova i žive (koju je Volter Vajt upotrijebio da raznese Tukovu jazbinu).

Baš kao fulminativno zlato, tačna priroda ovih oblaka ostaje misterija – mada, možda ne još dugo.

Potencijalne primjene

Čak i sa samo riješenim problemom ljubičastog dima, naučnici već razmišljaju o potencijalnim primjenama u brzoj sintezi superregularnih metalnih nanočestica – od koristi u oblastima kao što su medicina, bioinžinjering ili sve što uključuje nanotehnologiju, piše Telegraf.