Neki ljudi imaju promjene u skladu s Alzheimerom bez ikakvih simptoma, skoro kao da je njihov mozak otporniji na to stanje. Nova studija je istražila kako ovaj zbunjujući fenomen može ukazati na put do liječenja.

Tim istraživača predvođen naučnicima s Nizozemskog instituta za neuronauku pregledao je uzorke moždanog tkiva pohranjene u Nizozemskoj banci mozga, repozitoriju doniranih mozgova od više od 5.000 ljudi koji su umrli od moždane bolesti.

Među tim hiljadama uzoraka, tim je pronašao samo 12 koji su bili kognitivno zdravi prije smrti, ali su imali jasne neurološke znake osnovne patologije bolesti.

Osim što je demonstrirao koliko je rijetko da mozgovi izbjegnu iscrpljujuće efekte Alzheimerove bolesti, mali uzorak je timu dao priliku da sazna šta bi moglo da učini takav mozak tako otpornim.

 Jedinstvene kombinacije stotina gena

- Šta se dešava kod ovih ljudi na molekularnom i ćelijskom nivou nije bilo jasno - kaže Luuk de Vris, neuronaučnik sa Instituta za neuronauku i dodaje:

- Zbog toga smo tražili donatore sa abnormalnostima moždanog tkiva koji nisu pokazali kognitivni pad u banci mozga.

Ova vrsta otpornosti je već primijećena i smatra se da bi genetika s kojom smo rođeni i životni izbori koje donosimo mogli imati nekog efekta. Ovi različiti faktori su također povezani sa razvojem Alzheimerove bolesti uopće.

Analizirajući jedinstvene kombinacije stotina gena koji se eksprimiraju u kognitivno zdravim mozgovima od Alzheimerove bolesti, mozgovima tipičnih pacijenata sa Alzheimerovom bolešću i inače zdravih kontrola bez bolesti, istraživači su otkrili ključne razlike u otpornom mozgu u vezi sa ćelijama astrocita koje su uključene u čišćenje otpada iz mozga.

Štaviše, činilo se da su otporni mozgovi bolji u uklanjanju toksičnih proteina povezanih sa razvojem Alzheimerove bolesti. Čini se da su ovi mozgovi nekako bolji u zaustavljanju nakupljanja neurološkog smeća.

Druga razlika je bila efikasnija proizvodnja energije u ćelijama u otpornom mozgu. Još nije jasno šta se krije iza ovih razlika ili kako se one povezuju sa Alzheimerovom bolešću, ali identifikovanje koje su razlike važan je prvi korak.

- Ako možemo da pronađemo molekularnu osnovu za otpornost, onda imamo nove polazne tačke za razvoj lijekova, koji bi mogli da aktiviraju procese koji se odnose na otpornost kod pacijenata sa Alzheimerom - kaže de Vris.

Alzheimerova bolest sada pogađa oko 47 miliona ljudi širom svijeta, a ti brojevi brzo rastu. Još nismo sigurni koja je kombinacija faktora potrebna da bi degeneracija napredovala, kako spriječiti nastanak bolesti ili kako bi se njena šteta mogla preokrenuti – ali svaka studija poput ove približava nas nekim odgovorima.

Razviti lijekove

Sljedeći korak sa ovim konkretnim istraživanjem je pokušaj da se otkrije zašto postoje ove razlike u proizvodnim procesima otpornih mozgova. Odatle bi moglo biti moguće razviti lijekove koji pomažu da se mozak bolje zaštiti.

- I dalje je teško odrediti iz ljudskih podataka koji proces pokreće proces bolesti - kaže de Vries.

- Ovo možete pokazati samo tako što ćete nešto promijeniti u ćelijama ili životinjskim modelima i vidjeti šta će se dalje desiti. To je prva stvar koju sada moramo da uradimo.

Istraživanje je objavljeno u Acta Neuropathologica Communications.