<p>U neočekivanom slijedu događaja tokom svemirske šetnje koja se dogodila 1. novembra, američke astronautkinje Jasmin Mogbeli (Moghbeli) i Loral O'Hara slučajno su izgubile torbu s alatom, koja sada kruži u vlastitoj orbiti oko Zemlje. NASA je potvrdila incident, dodijelivši torbi vlastiti kataloški broj satelita, a astrofili su čak snimili videosnimak novog i neočekivanog lebdećeg objekta.</p><h2>Reflektirajuća bijela površina</h2><p>Navodno, sjajna poput zvijezde 6. magnitude, reflektirajuća bijela površina torbe čini je vidljivom kroz dalekozor. Posmatračima zvijezda savjetuje se da prvo lociraju Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS), budući da je torba s alatom bila otprilike pet minuta ispred ISS-a 11. novembra, piše Zimo.hr.</p><p>Uprkos incidentu, astronauti su uspješno završili svoje zadatke svemirske šetnje bez pomoći torbe s alatom. NASA je, nakon što je procijenila putanju torbe, potvrdila da ona ne predstavlja nikakvu prijetnju za ISS ili osobe u njoj. Tokom sljedećih nekoliko mjeseci očekuje se da će se torba s alatom približiti Zemlji prije nego što izgori pri ponovnom ulasku u Zemljinu atmosferu.</p><h2>Zagađenje planete</h2><p>Incidenti slični navedenom ipak nisu bez presedana u istraživanju svemira. Godine 2008. astronautica Hajdemeri Stefanisin-Pajper (Heidemarie Stefanyshyn-Piper) ispustila je torbu s alatom tokom svemirske šetnje, ne uzrokujući nikakvu štetu, jer je na kraju ta torba isto tako izgorjela pri ponovnom ulasku u Zemljinu atmosferu. Godine 2017. astronauti su slučajno pustili štit od tkanine, što je dovelo do improviziranog popravka, kako bi se spriječila ranjivost ISS-a.</p><p>Sve te anegdote, iako intrigantne, naglašavaju i ozbiljnu zabrinutost, zbog sve većeg broja dijelova svemirskog otpada koji kruže oko Zemlje, a koji se sada broje u milionima. Osim što ugrožava sigurnost putovanja u svemir, dokazi pokazuju da svemirski otpad doprinosi i zagađenju same Zemlje.</p>

Milionima komada svemirskog otpada u Zemljinoj orbiti pridružila se i jedna blještava torba s alatom

Nezgoda tokom svemirske šetnje: U orbiti oko Zemlje pojavio se blještavi slučajni „satelit“

<p>Kako vrijeme prolazi, naučnici na sve više mjesta pronalaze mikroplastiku. Otkrivena je u pitkoj vodi, hrani, zraku pa čak i u krvi. Sada je ustanovljeno da te sićušne čestice mogu čak utjecati na vrijeme. Naime, stručnjaci su pronašli mikroplastiku u većini uzoraka oblaka uzetih s vrha planine u Kini. Pratili su njeno kretanje i otkrili da bi mogla igrati ulogu u stvaranju oblaka.</p><h2>Cirkulira kroz okoliš</h2><p>Mikroplastika su sićušni komadi plastike ne veći od pet milimetara.</p><p>- Posvuda je. Mikroplastika je u zraku koji udišemo, u pitkoj vodi, našim tijelima - rekla je za CNN Džudit Enk (Judith Enck), predsjednica ekološke organizacije „Beyond Plastics“. Ove čestice nastaju prilikom razgradnje većih komada plastike, bilo da se radi o hemijskom procesu ili fizičkoj razgradnji. </p><p>- Ako imate plastiku, prije ili kasnije ćete dobiti mikroplastiku - kazala je Enk.</p><p>Što je mikroplastika manja, to lakše cirkulira kroz okoliš te na kraju može čak završiti u našim tijelima. Za sada nije poznato na koji način ove sićušne čestice utječu na naše zdravlje, ali postoje indikacije da mogu biti štetne, piše Index.hr.</p><h2>Mikroplastika i utjecaj na vrijeme</h2><p>Naučnici su u novom istraživanju otkrili da mikroplastika utječe na stvaranje oblaka, a oblaci su od velike važnosti za vremenske prilike (ili neprilike). Naime, oblaci stvaraju padavine u obliku kiše i snijega. Oni također blokiraju sunčevu svjetlost, a manje količine sunčevog zračenja znače niže temperature.</p><p>Da bi nastao oblak, vodena para se treba pretvoriti u kapljice vode – tekućinu, koje se zatim spajaju i formiraju oblake. Kapljice nastaju kada vodena para stupi u interakciju sa sitnim česticama u atmosferi, poput prašine, pepela ili soli iz oceana. Prema studiji, na njihov nastanak može utjecati i mikroplastika.</p><p>Čestice plastike su hidrofilne, što znači da privlače vodu. Kada se prve kapljice vode pričvrste za mikroplastiku i druge sićušne čestice, sakuplja se još više kapljica i nastaju oblaci. Stručnjaci navode da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se utvrdilo u kojoj tačno mjeri mikroplastika utječe na stvaranje oblaka.</p><p>Istraživanje naziva <a href="Characterization of Microplastics in Clouds over Eastern China">Characterization of Microplastics in Clouds over Eastern China</a> objavljeno je u časopisu Environmental Science &amp; Technology Letters.&nbsp;</p>

Stručnjaci su pronašli mikroplastiku u većini uzoraka oblaka uzetih s vrha planine u Kini

Mikroplastika može utjecati na nastanak oblaka

<p>Istraživanja britanskih naučnika pokazala su da globalno zagrijavanje dovodi do promjene klimatskih ekstrema, uz navode da se ekstremna suša u sjevernoj Italiji udvostručila u posljednje dvije decenije, stvarajući klimu koja sve više liči na klimu u Etiopiji i na Rogu Afrike.<br></p><h2>Urađena analiza</h2><p>Analiza klimatskih podataka, koju su objavili WaterAid i univerziteti u Kardifu i Bristolu u Velikoj Britaniji, otkriva da su pod ekstremnim klimatskim pritiscima područja koja su nekada bila izložena čestim sušama sada sklonija čestim poplavama, dok drugi regioni koji su historijski skloni poplavama sada trpe češće suše, objavio je <a href="https://www.theguardian.com/environment/2023/nov/14/extreme-drought-in-northern-italy-mirrors-climate-in-ethiopia">Guardian</a>.</p><p>Tako, naprimjer, južni region Šabel u Etiopiji, koji je između 1980. i 2000. godine bio pogođen brojnim periodima poplava, pokazuje pomak ka dugotrajnoj i teškoj suši, pokazuje objavljena analiza. Rijeka Šabel, koja je glavni izvor vode za Somaliju, nedavno je doživjela najgore uvjete suše na Rogu Afrike.</p><p>Povećane suše su i u sjevernoj Italiji, a istraživanje pokazuje da se broj intenzivnih sušnih perioda koje su imale obje oblasti više nego udvostručio od 2000. godine.</p><p>Istraživači navode da su suše u oba regiona isprekidane ekstremno velikom količinom padavina koje dovode do katastrofalnih poplava koje su ovoga ljeta pogodile Lombardiju u Italiji.</p><p>Istraživanje je ispitalo učestalost i veličinu poplava, kao i opasnosti od suše tokom protekle 41 godine na lokacijama u šest zemalja: Pakistanu, Etiopiji, Ugandi, Burkini Faso, Gani i Mozambiku, a Italija je uključena kao evropsko poređenje.</p><h2>Sve nepredvidljivija</h2><p>- Preokret klimatskih ekstrema doživljavaju milioni ljudi koji žive u nekim od najsiromašnijih dijelova svijeta, gdje zajednice često nisu opremljene da se izbore sa njima - rekao je izvršni direktor WaterAida Tim Vejnrajt.</p><p>On je istakao da klima postaje sve nepredvidljivija i da ima razorne posljedice.</p><p>WaterAid je pozvao svjetske lidere koji će učestvovati na CPO28 ovoga mjeseca da daju prioritet čistoj vodi, pristojnim sanitarnim uvjetima i higijeni kao ključnim komponentama programa prilagođavanja klimi i poziva na brzo povećanje ulaganja u sigurnost vode u zemljama s niskim i srednjim prihodima.</p>

Preokret klimatskih ekstrema doživljavaju milioni ljudi koji žive u nekim od najsiromašnijih dijelova svijeta

Klima u Italiji postaje kao ona u Etiopiji: Zastrašujuće posljedice globalnog zagrijavanja

<p>Mars nam je poznat i kao Crvena planeta. Međutim, za astronaute koji će u budućnosti istraživati polove, noćno nebo će biti zelene boje. Evropska svemirska agencija (ESA) je do ovog zaključka došla zahvaljujući TG orbiteru, koji je prvi put detektovao zeleni sjaj u atmosferi četvrte planete od Sunca.<br></p><p>- TGO misija je prvi put otkrila vidljiv noćni sjaj u atmosferi Marsa - objavljeno je na ESA-inom Human Spaceflight X nalogu. Kako se dodaje, ovaj zeleni sjaj će biti vidljiv ljudima na površini, kao i roverima koji bi mogli da ga koriste kako bi se orijentisali noću.</p><p>Zeleni sjaj noćnog neba također postoji na Zemlji, a astronauti koji borave na Međunarodnoj svemirskoj stanici često mogu da vide "traku" zelene boje koja prate zakrivljenost naše planete.</p><p>- Ovo smo očekivali da vidimo na Marsu, ali do sada ova pojava nije posmatrana u vidljivom svjetlu - dodaje ESA.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">⚠️ Do not confuse the nightglow with an <a href="https://twitter.com/hashtag/aurora?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#aurora</a>! They are different ways for planetary atmospheres to light up. 🪐<br><br>Auroras are produced, on Mars as on Earth, when energetic electrons from the Sun hit the upper atmosphere. While auroras vary across space and time, nightglow is… <a href="https://t.co/2l4xD8azGU">pic.twitter.com/2l4xD8azGU</a></p>&mdash; Human Spaceflight (@esaspaceflight) <a href="https://twitter.com/esaspaceflight/status/1722883676415963346?ref_src=twsrc%5Etfw">November 10, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Ipak, ovaj sjaj ne treba miješati sa aurorama. Iako su u pitanju svjetlosni fenomeni koji se javljaju u atmosferi, "aurore variraju u prostoru i vremenu, dok je noćni sjaj homogeniji", objašnjava agencija, piše Mondo.me</p><p>.Odakle onda dolazi ovaj čudni sjaj koji je otkrio TGO? Fenomen nastaje kada se atomi kisika, u odsustvu direktnog sunčevog svjetla, kombinuju na velikoj nadmorskoj visini i formiraju molekule, a rezultat je zeleni sjaj.</p>

Ovaj sjaj ne treba miješati s aurorama

Zašto je noćno nebo na Marsu nekada zelene boje

<p>Ronilac koji istražuje vode uz obalu Sardinije u Italiji otkrio je desetke hiljada bronzanih kovanica iz rimskog doba skrivenih među morskom travom.</p><p>Muškarac je odmah obavijestio vlasti o otkriću, koje se dogodilo blizu grada Arcačena. Na temelju lokacije blaga, stručnjaci vjeruju da bi ova riznica mogla biti povezana s neproučenim brodolomom, prema prevedenoj izjavi ministarstva kulture Italije.</p><p>Početne procjene težine stavljaju riznicu između 30.000 i 50.000 komada. Samo su četiri bile oštećene, ali čak su i one sadržavale čitljive natpise, uključujući datume i likove.</p>

<p>Dodatni pregled arheologa otkrio je da su folisi, vrsta velike kovanice korištene u Rimskom i Bizantskom carstvu, kovane negdje između 324. i 340. godine n.e. i bile su u "iznimnom i rijetkom stanju očuvanosti", prema izjavi.</p><p>Kovanice su bile u opticaju tokom vladavine rimskog cara Konstantina Velikog, od 306. do 337. godine, prenosi Live Science.</p><p>- Blago pronađeno u vodama Arcačene predstavlja jedno od najvažnijih otkrića numizmatičkih nalaza u posljednjim godinama i ponovno ističe bogatstvo i važnost arheološke baštine u dubinama naših mora - izjavio je Luiđi La Roka (Luigi La Rocca), glavni direktor arheologije, likovnih umjetnosti i krajolika za mediteranski otok.</p>

Kovanice su bile u opticaju tokom vladavine rimskog cara Konstantina Velikog

Ronioci u moru nedaleko od Hrvatske pronašli drevno blago: „Ovo je jedno od najvažnijih otkrića“

<p>Prilikom istraživanja poznate povijesne ličnosti, pristup njihovom djelu i materijalima obično se pokaže kao jedna od najvećih prepreka. Ali stvari su mnogo teže za one koji pišu o životu Marije Kiri (Maria Curie), naučnice koja je, zajedno sa suprugom Pjerom, otkrila polonij i radij i rodila ideju fizike čestica.&nbsp;</p><h2>Odricanje od odgovornosti&nbsp;</h2><p>Njene bilježnice, njena odjeća, njen namještaj (da ne spominjemo njen laboratorij), skoro sve što je preživjelo iz njene kuće u pariskom predgrađu, radioaktivno je i bit će takvo još 1.500 godina ili više.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">True <a href="https://twitter.com/WellcomeLibrary?ref_src=twsrc%5Etfw">@wellcomelibrary</a>? MT <a href="https://twitter.com/Libroantiguo?ref_src=twsrc%5Etfw">@Libroantiguo</a> Marie Curie&#39;s experimental notebook - after almost 100yrs, still radioactive. <a href="http://t.co/PiXT1HR6Lc">pic.twitter.com/PiXT1HR6Lc</a></p>&mdash; Wellcome (@wellcometrust) <a href="https://twitter.com/wellcometrust/status/496323565239955456?ref_src=twsrc%5Etfw">August 4, 2014</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Ako želite da pogledate njene rukopise, morate potpisati odricanje od odgovornosti u francuskoj Bibliotheque Nationale, a zatim možete pristupiti bilješkama zapečaćenim u kutiji s olovom.</p><p>Kirijevi nisu znali za opasnosti radioaktivnih materijala, iako su znali za radioaktivnost. Njihovo istraživanje je pokušalo da otkrije koje su supstance radioaktivne i zašto, a toliko opasnih elemenata – torij, uranij, plutonij – samo sjede u njihovom kućnom laboratoriju, sijajući noću, što je Kiri smatrala prelijepim, „kao slaba, vilinska svjetla“, napisala je u svojoj autobiografiji.</p><p>Marija Kiri je nosila ove blistave predmete okolo u džepovima. Ona i njen muž nosili su standardnu laboratorijsku odjeću, ništa više.</p><p>Marija Kiri je umrla u 66. godini 1934. od aplastične anemije, koja se pripisuje njenom radioaktivnom istraživanju. Kuću su, međutim, do 1978. godine koristili Institut za nuklearnu fiziku pariskog Prirodno-matematičkog fakulteta i Fondacija “Curie”. Nakon toga je držan pod prismotrom, a vlasti su konačno postale svjesne opasnosti koje su unutra. Kada su mnogi ljudi u susjedstvu primijetili visoku stopu raka, kako je objavljeno u Le Parisien, okrivili su dom para Kiri.</p><p>Laboratorij i zgrada dekontaminirani su 1991., godinu nakon što je imanje Kiri počelo da dozvoljava pristup njenim bilješkama i materijalima, koji su uklonjeni iz kuće.</p><h2>Muža pregazile konjske zaprege</h2><p>Ipak, preminuti u 66. godini nije previše otrcano kada se promijeni svijet u ime nauke. Marija Kiri je bila prva žena koja je dobila Nobelovu nagradu (1903.), jedina žena koja ju je ponovo dobila (1911.), prva žena koja je postala profesor na Univerzitetu u Parizu i prva žena koja je pokopana (samostalno zaslugama) u Panteonu u Parizu. I uspjela je mnogima od svojih proboja nakon što je njen suprug Pjer preminuo 1906. – koji se okliznuo i pao na kiši na prometnoj pariskoj ulici i pregazili su ga točkovi konjske zaprege.</p>

Skoro sve što je preživjelo iz njene kuće u pariskom predgrađu, radioaktivno je i bit će takvo još 1.500 godina ili više

Stoljeće kasnije: Istraživački radovi Marije Kiri još su radioaktivni

<p>Arheolozi su u drevnoj podzemnoj grobnici u Egiptu naišli na veoma čudan nalaz - zub u zdjelici mlade žene koja je umrla prije nekoliko hiljada godina. U početku je nadzornica lokaliteta arheologinja Melinda King Vecel (Wetzel) mislila da se radi o fetusu iz vremena egipatskih faraona, no kasnije se ispostavilo da je riječ o još rjeđem otkriću.</p><h2>Najstariji dokaz</h2><p>Naime, izgleda da je iskopan najstariji dokaz o zrelom teratomu jajnika ili tumoru zametnih ćelija. Pronađena masa izgleda kao kalcificirana nakupina neorganiziranog i potpuno formiranog tkiva, poput kostiju i zuba. Veličine je otprilike 3x2 centimetra i datira iz sredine 14. stoljeća prije Krista.</p><p>Vecel i njene kolege već godinama rade na arheološkom nalazištu na istočnim obalama rijeke Nil, u sklopu projekta Amarna. Nastoje otkriti groblja "normalnih" ljudi (tadašnjeg nižeg ili srednjeg sloja) koji su pokopani u blizini nekadašnje prijestolnice faraona Eknatona, osnovane 1345. pr. Kr.</p><p>Kostur mlade žene s tumorom jajnika pronađen je u grobnici s više komora na groblju North Desert u Amarni. Djevojka je u trenutku smrti imala između 18 i 21 godinu. Pokopana je s rukama postavljenima iznad zdjelice i zamotana na način koji je uobičajen za druga lokalna groblja u Amarni, piše Index.hr.</p><p>S druge strane, na njenom tijelu je bilo više nakita nego na drugim tijelima pokopanim u blizini. Unutar njene zdjelične kosti nađen je još jedan neobičan dodatak – tumor sa zubima. Teratomi su rijetke vrste tumora zametnih ćelija koji su obično benigni, iako mogu uzrokovati simptome poput bolova u trbuhu ili neplodnost.</p>

<p>Radi se o vrlo rijetkom nalazu na području arheologije. Zapravo, ovo je tek peti slučaj te vrste i jedini iz Egipta. Tumor je nekoliko stoljeća stariji od ostalih drevnih teratoma koje su prethodno otkrili arheolozi u Španiji, Francuskoj, Peruu i Portugalu, piše Science Alert.</p><h2>Poseban prsten</h2><p>Kada je Vecel ugledala zub, mislila je da nema ništa uz njega. No nakon detaljnijeg pregleda otkriven je još jedan prazan utor na kalcificiranoj masi.</p><p>Tokom daljnjeg iskapanja pronađen je drugi zub blizu vrha nožne kosti, još uvijek unutar zdjelične šupljine. Savršeno se uklapao u prazan utor te arheolozi smatraju da je i on bio dio tumora, s time da se odvojio tokom raspadanja tijela.</p><p>Djevojka je imala zlatni prsten na lijevoj ruci koji se nalazio blizu tumora. Na prstenu je bio prikaz Besa, staroegipatskog božanstva povezanog s plodnošću i zaštitom. Arheolozi smatraju da je djevojka možda s razlogom nosila baš taj prsten, kako bi joj "pomogao" pri boli ili neplodnosti.</p><p>Istraživanje naziva A mature ovarian teratoma from New Kingdom Amarna, Egypt objavljeno je u časopisu International Journal of Paleopathology.&nbsp;</p>

Djevojka je u trenutku smrti imala između 18 i 21 godinu

Teratomi su rijetke vrste tumora zametnih ćelija koji su obično benigni, iako mogu uzrokovati simptome poput bolova u trbuhu ili neplodnost

U tijelu drevne Egipćanke pronađen čudan tumor sa zubima

<p>Tim studenata američkog Univerziteta Princeton oborio je svjetski rekord u brzini za čamce na električni pogon, s prosječnom brzinom od 183,8 km/h.<br></p><p>Rekordne vožnje održane su 26. oktobra na stazi Američkog udruženja motornih čamaca (APBA) na jezeru Taunsend, blizu Grinsboroa u Sjevernoj Karolini.</p><p>Čamac pod nazivom Big Bird je povećavao brzinu dok nije ušao u "brzinski krug", odnosno na dio staze dužine od 1 km na kojoj se mjerila prosječna brzina na toj dionici, piše Vidi.hr.</p><p>Kao što je uobičajeno za takve pokušaje postavljanja rekorda, gliser je morao napraviti dvije uzastopne vožnje, kako bi se dobila najbrža prosječna brzina.</p><p>Gliserom je upravljao profesionalni vozač hidroaviona Džon Piters (John Peeters), koji je uspio postići najveću brzinu od 178,8 km/h u prvoj vožnji i 189 km/h u drugoj, postigavši prosjek od 183,78 km/h.</p>

<p>Za referencu, kada je električni gliser koji je izradio Jaguar prije pet godina postavio isti tip svjetskog rekorda, postigao je prosječnu najveću brzinu od samo 142,6 km/h.</p><p>Big Bird pokreće posebna verzija Flux Marine FM100 električnog pogona, koji je modificiran da proizvodi više snage (200 KS/149 kW), a da pritom ostane lagan.</p><p>Ukupna težina Big Birda s pilotom iznosila je samo 442 kg, a tim se nada da će nakon dodatnih modifikacija moći postići prosječnu najveću brzinu od 193 km/h.</p>

Gliserom je upravljao profesionalni vozač hidroaviona Džon Piters

Oboren rekord: Ovo je najbrži električni gliser na svijetu

<p>Uznemiravajući i srceparajući snimak smrti orke objavljen je na društvenoj mreži Facebook. Video je napravio i objavio Pjer Robert de Latur ili Pjer „šaptač orki“, istraživač i jedan od osnivača Alijanse za meke podvodne susrete (USEA), na svom profilu.<br></p><h2>Pomislili da je zarobljen</h2><p>- Ovdje je cijeli video, s površine i pod vodom, na kome svjedočimo vjerovatnoj smrti mužjaka orke kojeg smo zvali Hanči - napisao je Pjer i dodao:</p>

<p>- U ponedjeljak oko podneva primijetili smo iz daljine čudnu aktivnost u kojoj je učestvovao barem jedan odrasli mužjak orke. Kada smo prišli bliže, pomislio sam na društveno ponašanje. A onda i na parenje jer su se najmanje dvije orke trljale jedna od drugu. Kada smo došli na rastojanje od 12 do 15 metara, postalo je jasno da je veliki mužjak statičan, a da ga ostali, barem dvije orke, održavaju na površini.</p><h2>Veliki mužjak</h2><p>Pjer navodi da je tada prepoznao velikog mužjaka kao jednog od orki koje je sretao i proučavao ranije u blizini Kaldfjorda, u Norveškoj.</p><p>- Zbog grbe na leđima nazvali smo ga Hanči („grbonja“ na engleskom, prim. a.). Bilo je očigledno da je u velikoj nevolji. Zapitao sam se da li je zarobljen u nekim kanapima. Da li je bolestan? Povrijeđen? To nije bilo moguće otkriti s palube „Sule“. Odlučili smo da zaronim i provjerim situaciju iz podvodne perspektive. I oslobodimo ga ako treba. Ponio sam i kameru da zabilježim ono što se dešava - rekao je Pjer.</p><p>U vodu je ušao sam, dodaje, i tu je otkrio da orka nije zarobljen u kanapima, niti je imao vidljivu povredu.</p><p>- Imao sam vremena da primijetim da je bio veoma mršav – glava mu je bila nalik kikirikiju, na leđima nije bilo masnoće, stomak je bio prazan… Vidio sam ga kako tone u mrak. Da budem iskren, iako znam da je ovo ciklus života, preplavile su me emocije. Posebno zato što sam znao ovu orku odranije. Ovakve stvari se dešavaju. I da se desi ponovo, postupio bih potpuno isto. Neću dozvoliti da orka u nevolji umre ako mogu da je spasim. Kao što sam to radio 2005. u Skrovi, kada sam spasio orku NP052 zarobljenu u ribarskoj opremi – naveo je Pjer.</p><p>Ova smrt orke izazvala je velike reakcije na internetu, pa je Pjer naglasio da se nada da će uskoro imati ljepše vijesti iz svijeta orki.</p><h2>Ugrožena populacija</h2><p>Orke ili kitovi ubice najveći su predstavnici porodice delfina. Žive u svim okeanima, od ledenih sjevernih, do tropskih. Iako se sama vrsta ne smatra ugroženom, postoje ugrožene populacije orki. Obično se ne smatraju opasnim po čovjeka, mada su neke populacije kitova ubica počele da napadaju brodove, piše Telegraf.</p>

Pjer Robert de Latur iz USEA objavio je video na kome se vide posljednji trenuci Hančija

Održavali su ga na površini, a onda je potonuo u mrak: Istraživač zabilježio smrt orke

<p>Sve veći salinitet izvora slatke vode jedna je od najvećih briga. Ako se trend nastavi, pronalaženje dovoljno vode za piće za svjetsku populaciju moglo bi da postane pravi izazov – i to prije nego što dođemo do još veće štete za mnogobrojne životinjske vrste i njihova staništa.<br></p><h2>Povećanje količine soli</h2><p>Geološki i hidrološki procesi na površinu Zemlje donose so već dugi period. Taj proces povećanja količine soli čovjek ubrzava na planeti, jer eksploatiše rudnike.</p><p>Istraživači s univerziteta Merilend, Konektikat, Virdžinija i drugih institucija udružili su svoju stručnost kako bi dokumentovali ono što opisuju kao "egzistencijalnu prijetnju“ zalihama slatke vode.</p><p>Tim je posmatrao nekoliko različitih vrsta soli u rijekama i zemljištima, a ne samo natrij-hlorid koji većina nas koristi u svakodnevnom životu. Dokazano je da određeni događaji, poput presušivanja jezera, povećavaju koncentraciju soli u zraku.</p><p>- Prije dvadeset godina, sve što smo imali bile su studije slučaja. Mogli bismo reći da su površinske vode bile slane u Njujorku ili u snabdijevanju pitkom vodom u Baltimoru. Sada pokazujemo da je to ciklus koji počinje u dubinama Zemlje pa ide do atmosfere, i koji je značajno poremećen ljudskim aktivnostima - rekao je ekolog Džin Likens sa Univerziteta Konektikat.</p><h2>Ljudski faktor</h2><p>Prema istraživanjima u studiji, navodi se da je oko 2,5 milijardi hektara zemljišta širom svijeta pogođeno zaslanjivanjem koje je izazvano ljudskim faktorom, kao i da so koja se koristi za odmrzavanje puteva također pronalazi put u zrak.</p><p>- Ako razmišljate o planeti kao o živom organizmu, kada akumulirate toliko soli to bi moglo da utječe na funkcionisanje vitalnih organa ili ekosistema. Nivo soli utječe na mnoge aspekte života, od toga koliko ima snijega na vrhovima planina, do toga koliko je vjerovatno da ćemo dobiti respiratorne bolesti - naveo je geolog Sujai Kaushal s Univerziteta Merilend.</p>

Ljudska aktivnost zagrijava planetu, dovodi divlje životinje u opasnost, pa čak i mijenja okretanje Zemlje

Hoćemo li uskoro ostati bez vode za piće

<p>Naučnici su pronašli nešto strašno: stijene sačinjene od plastičnog otpada, na udaljenom brazilskom otoku Trindade. Ovaj otočić, koji je važno utočište za zelene kornjače, više od 1.000 kilometara udaljen je od obale. Plastične stijene su dokaz koliko ljudsko zagađivanje utječe na geološke cikluse Zemlje.<br></p><h2>Fragmenti stijena</h2><p>Geolozi su u martu otkrili da je otopljena plastika postala "slijepljena" sa stenjem na vulkanskom otoku, i formirala nešto što nazivaju "plastiglomerati". Po definiciji, plastiglomerat je napravljen od fragmenata stijene, pijeska, otpada i drugih organskih materija "stopljenih" s ostacima plastike.</p><p>- Zagađenje, otpad u moru, plastika koju bacaju u okeane, to postaje geološki materijal, sačuvan u geološkim zapisima - rekla je Fernanda Avelar Santos, geološkinja s Univerziteta Parana, za Reuters.</p><p>Plastične stijene su pronađene na dijelu otoka Trindade, koji je rezervat na kojem zelene kornjače polažu jaja. Jedini stanovnici otoka su pripadnici brazilske mornarice, koji su tu sa zadatkom da štite ove kornjače.</p><p>- Saznali smo da zagađenje uglavnom dolazi od ribarskih mreža, što je čest otpad na ovim plažama. Kad se temperature podignu, ova plastika se topi i postaje stopljena s prirodnim materijalima na plaži - kaže Santos.</p><p>Ribarske mreže i druga oprema su velika prijetnja za ekosistem u okeanu. Ustvari, oko 45 miliona kilograma plastike se godišnje baci u more u vidu izgubljene ribarske opreme.</p><p>Otkriće plastiglomerata može biti znak da Zemlja ulazi u novu geološku eru - onu u kojoj ljudi ostavljaju značajan i trajan utjecaj na planetu. Ova epoha se zove antropocen.</p><h2>Budući fosili</h2><p>- Plastika i plastiglomerati mogli bi da prežive kao budući fosili. Ako se zatrpaju ispod površine sa stijenama, ne vidim zašto ne bi mogli da postoje u ovoj formi milionima godina - kaže Jan Zalasijevič, geolog s Univerziteta Lester u Engleskoj.</p>

Plastične stijene su dokaz koliko ljudsko zagađivanje utječe na geološke cikluse Zemlje

Naučnici su prestrašeni poslije otkrića misterioznih stijena na izoliranom otoku: Evo šta to znači

<p>Nacionalno utočište za divlje životinje Kealia Pond u Mauiju, u američkoj državi Havaji, nedavno je zabilježilo veliki priliv posjetilaca - ali oni nisu tu da vide močvare, već su došli zbog malog jezera roze boje, prenosi BBC.</p><p>Naučnici ne znaju sa sigurnošću šta je dovelo do toga da jezerce dobije sjajnu nijansu "barbi" roze boje, ali sumnjaju da bi to moglo biti zbog visokog nivoa soli u vodi, što je dovelo do rasta halobakterijskih organizama, piše Vijesti.me.</p>

<p>Ljudi se upozoravaju da se ne približavaju previše i ne piju vodu.<br></p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/CzYGdxAuaBo/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/CzYGdxAuaBo/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/CzYGdxAuaBo/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Kāko&#39;o Haleakalā (@kakoo_haleakala)</a></p></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

Nacionalno utočište za divlje životinje zabilježilo veliki priliv posjetilaca

Nacionalno utočište za divlje životinje Kealia Pond u Mauiju

Voda u malom jezeru na Havajima najednom postala ružičasta: Naučnici ne znaju šta se dešava

<p>Kompanija Samson Sky je nakon 14 godina razvoja napokon održala prvi let sa svojim sportskim letećim automobilom Switchblade.</p><p>U osnovi se radi o automobilu na tri kotača sa sklopljenim krilima koji ima dozvolu za cestovnu vožnju i može voziti 200 km/h, no kada se krila na pritisak gumba rasklope, postaje letjelica koja zrakom može prevoziti dva putnika brzinom od 320 km/h.</p><p>Prvi letni test je održan u zračnoj luci Grant Country u Vašingtonu, pri čemu je Switchblade doletio do visine od 150 metara i nakon kratkog kruženja sigurno sletio na pistu 6 minuta kasnije.</p>

<p>Samson Sky kaže da je zaprimio oko 2.300 rezervacija iz 57 različitih država za Switchblade, a zainteresirani kupci će ga platiti 170.000 američkih dolara, piše Vidi.hr.</p><p>Switchblade koristi hibridno napajanje koje radi na 91-oktanskom plinu i osigurava do 805 kilometara dometa s punim spremnikom goriva od 125 litara.</p><p>S obzirom na to da se ne radi o letjelici s vertikalnim uzlijetanjem, treba mu pista dužine od 335 metara, a to, naravno, isključuje mogućnost da ga parkirate u svojoj ulici ispred kuće.</p>

Switchblade auto se rasklapa u avion s dva sjedala koji može razviti brzinu od 320 kilometara u zraku

Leteći sportski automobil uspješno obavio prvi let

<p>Američki astronaut Frank Borman, koji je bio komandant misije „Apollo 8“, preminuo je u 95. godini, objavila je američka svemirska agencija NASA.</p><p>Borman je umro u utorak u Bilingsu, u američkoj saveznoj državi Montani, objavila je NASA.</p><h2>Američki heroj</h2><p>- Danas se sjećamo jednog od NASA-inih najboljih ljudi. Astronaut Frank Borman bio je pravi američki heroj - rekao je NASA-in čelnik Bil Nelson (Bill). Kao komandant „Apolla 8“, Borman je vodio prvu misiju s ljudskom posadom oko Mjeseca 1968. i otvorio put za slijetanje na Mjesec nekoliko mjeseci kasnije.</p><p>Rođen u američkoj saveznoj državi Indijani, Borman je u dobi od 15 godina razvio strast prema avionima, što ga je na kraju odvelo u Zračne snage, a kasnije i u NASA-u.</p><p>Od 1950. nadalje bio je borbeni pilot, a kasnije docent termodinamike na Vojnoj akademiji „West Point“ u državi Njujork. Godine 1967. bio je član istražnog odbora koji je istraživao požar u svemirskoj letjelici Apollo u kojem su poginula tri astronauta.</p>

<h2>Kuća slavnih</h2><p>Kasnije je imenovan voditeljem programa „Apollo“ i vodio je tim koji je redizajnirao letjelicu Apollo.</p><p>Nakon umirovljenja iz zračnih snaga 1970., Borman je postao savjetnik za „Eastern Airlines“ prije nego što je tamo obnašao razne visoke dužnosti, uključujući i to da je postao njegov predsjednik. Borman je, također, služio kao posebni predsjednički ambasador na putovanjima diljem Dalekog istoka i Evrope, prenosi Hina.</p><p>Borman je dobio brojne nagrade, uključujući Kongresnu svemirsku medalju časti. Godine 1990. Borman je primljen u Međunarodnu svemirsku kuću slavnih, a 1993. u Kuću slavnih američkih astronauta. Borman je bio oženjen i imao je dva sina i četvero unučadi.&nbsp;</p>

Dobio je brojne nagrade, uključujući Kongresnu svemirsku medalju časti

Preminuo Frank Borman: Jedan od pionira svemirskih misija

<p>Oktobar ove godine bio je najtopliji oktobar otkako se mjere temperature, a s tim rezultatom vrlo je vjerovatno da će 2023. biti godina s najvišom prosječnom temperaturom otkako postoje meteorološki podaci, saopćio je Servis za klimatske promjene Kopernik (C3S) Evropske unije.<br></p><h2>Temperaturne anomalije</h2><p>- Oktobar 2023. imao je izuzetne temperaturne anomalije i pratio je četiri mjeseca u kojima su svi rekordi globalnih temperatura probijeni. Možemo sa skoro potpunom sigurnošću reći da će 2023. biti najtoplija godina otkako se mjere temperature. Ta temperatura je 1,43 stepena iznad prosjeka u preindustrijskom dobu. Potreba za hitnom i ambicioznom klimatskom akcijom nikad nije bila veća - rekla je Samanta Burdžes, zamjenica direktora Kopernika, u saopćenju.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">The <a href="https://twitter.com/hashtag/C3S?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#C3S</a>&#39;s monthly climate bulletin is out now:<br><br>📈 October 2023 was the warmest October on record globally, with an average surface air temperature of 15.30°C;<br>📈 the average sea surface temperature for October was the highest on record for October.<br><br>▶️<a href="https://t.co/p3z7o6wmD7">https://t.co/p3z7o6wmD7</a> <a href="https://t.co/8DMC0TzWmk">pic.twitter.com/8DMC0TzWmk</a></p>&mdash; Copernicus ECMWF (@CopernicusECMWF) <a href="https://twitter.com/CopernicusECMWF/status/1722241002692620559?ref_src=twsrc%5Etfw">November 8, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Kako navodi ovaj servis, oktobar 2023. bio je najtopliji kada je riječ o globalnoj temperaturi, koja je bila 15,3 stepena, što je 0,85 stepeni više od prosjeka za oktobar od 1991. do 2020. Temperatura je bila i 0,4 stepena viša od prethodnog rekorda postavljenog u oktobru 2019. Globalna temperaturna anomalija bila je najveća poslije septembra 2023. Cijeli mjesec bio je 1,7 stepeni topliji od procjena za period od 1850. do 1900.</p><p>- Kada je riječ o ovoj kalendarskoj godini, od januara do oktobra, prosječna globalna temperatura je najviša otkako imamo podatke, za 1,43 stepena je viša od prosječne temperature od 1850. do 1900. i 0,1 stepen je viša od prosječne temperature 2016. godine, koja je bila najtoplija - navodi Kopernik.</p><p>Da će 2023. najvjerovatnije biti najtoplija godina u historiji, poručila je i Svjetska meteorološka organizacija (SMO) pri Ujedinjenim narodima (UN). Kako dodaju, El Ninjo će trajati od aprila 2024., što će dovesti do daljnjeg skoka u temperaturama.</p><h2>Utjecaj El Ninja</h2><p>- Utjecaj El Ninja se na globalnu temperaturu osjeća obično godinu kasnije, pa će sljedeća godina možda biti još toplija od ove. Iako je El Ninjo prirodan fenomen, dešava se u kontekstu klimatskih promjena na koje utječu ljudske aktivnosti. Ekstremne pojave poput vrelih valova, suša, šumskih požara, jakih kiša i poplava bit će još gore u nekim regionima - rekao je Peteri Talas, šef SMO, piše Telegraf.</p>

Oktobar je imao najvišu prosječnu globalnu temperaturu otkako se mjeri vrijeme i već je peti mjesec zaredom u kome padaju svi rekordi

Ova godina je najtoplija u historiji, a evo kakva će biti sljedeća

<p>Naučnici su u indonezijskim Kiklopovim planinama pronašli vrstu sisavca koja ima bodlje nalik ježu, njušku mravojeda i stopala krtice, a posljednji je put viđena prije više od 60 godina.<br></p><h2>Dugokljuna ehidna</h2><p>Attenboroughova dugokljuna ehidna, nazvana po britanskom prirodoslovcu Dejvidu Atenborugu (David Attenborough), prvi je put snimljena kamerom za praćenje posljednjeg dana četverosedmične ekspedicije koju su vodili naučnici s Univerziteta Oxford.</p><p>Nakon što se spustio s planine na kraju putovanja, biolog Džejms Kempton (James) pronašao je snimak malog stvorenja koje hoda kroz šumsko šipražje na posljednjoj memorijskoj kartici s više od 80 kamera u zabačenim mjestima.</p><p>- Imao sam veliki osjećaj euforije, ali i olakšanja jer sam proveo toliko dugo na terenu bez nagrade sve do posljednjeg dana - rekao je, opisujući trenutak kada je prvi put vidio snimak sa saradnicima iz indonezijske konzervatorske grupe YAPPENDA.</p>

<p>Ehidne dijele svoje ime s mitskim bićem iz grčke mitologije koje je polu-žena i polu-zmija. Tim naučnika ih je opisao kao plahe, noćne stanovnike jazbina koje je jako teško pronaći.</p><h2>Drugačiji od drugih sisavaca</h2><p>- Razlog zbog kojeg se čini tako drugačijim od drugih sisavaca je taj što je monotrema, a one polažu jaja i odvojile su se od ostatka sisavaca prije otprilike 200 miliona godina - rekao je Kemtpon.</p><p>Vrstu je do sada samo jednom naučno zabilježio nizozemski botaničar 1961. Drugačija vrsta ehidne živi diljem Australije i nizinske Nove Gvineje.</p><p>Kemptonov tim preživio je potres, malariju, pa čak i pijavicu zakačenu za očnu jabučicu tokom svog putovanja. Sarađivali su s lokalnim selom Yongsu Sapari u navigaciji i istraživanju zabačenog terena sjeveroistočne Papue.</p><p>Ehidna je ugrađena u lokalnu kulturu, uključujući tradiciju prema kojoj se sukobi rješavaju slanjem jedne strane u nesporazumu u šumu da traži sisavca, a druge u okean da pronađe marlina, prema starješinama spomenutog sela.</p><h2>Simboliziraju kraj sukoba</h2><p>Smatralo se da je oba stvorenja toliko teško pronaći da su često bila potrebna desetljeća ili čitava generacija da ih se locira. Kada bi ih se pronašlo, one su simbolizirale kraj sukoba i povratak skladnim odnosima.</p>

Nezgoda tokom svemirske šetnje: U orbiti oko Zemlje pojavio se blještavi slučajni „satelit“

Mikroplastika može utjecati na nastanak oblaka

Klima u Italiji postaje kao ona u Etiopiji: Zastrašujuće posljedice globalnog zagrijavanja

Zašto je noćno nebo na Marsu nekada zelene boje

Ronioci u moru nedaleko od Hrvatske pronašli drevno blago: „Ovo je jedno od najvažnijih otkrića“

Stoljeće kasnije: Istraživački radovi Marije Kiri još su radioaktivni

U tijelu drevne Egipćanke pronađen čudan tumor sa zubima

Oboren rekord: Ovo je najbrži električni gliser na svijetu

Održavali su ga na površini, a onda je potonuo u mrak: Istraživač zabilježio smrt orke

Hoćemo li uskoro ostati bez vode za piće

Naučnici su prestrašeni poslije otkrića misterioznih stijena na izoliranom otoku: Evo šta to znači

Voda u malom jezeru na Havajima najednom postala ružičasta: Naučnici ne znaju šta se dešava

Leteći sportski automobil uspješno obavio prvi let

Preminuo Frank Borman: Jedan od pionira svemirskih misija

Ova godina je najtoplija u historiji, a evo kakva će biti sljedeća

U Indoneziji pronađen sisavac koji nije viđen više od 60 godina

Nauka

Nezgoda tokom svemirske šetnje: U orbiti oko Zemlje pojavio se blještavi slučajni „satelit“

Mikroplastika može utjecati na nastanak oblaka

Klima u Italiji postaje kao ona u Etiopiji: Zastrašujuće posljedice globalnog zagrijavanja

Zašto je noćno nebo na Marsu nekada zelene boje

Ronioci u moru nedaleko od Hrvatske pronašli drevno blago: „Ovo je jedno od najvažnijih otkrića“

Stoljeće kasnije: Istraživački radovi Marije Kiri još su radioaktivni

U tijelu drevne Egipćanke pronađen čudan tumor sa zubima

Oboren rekord: Ovo je najbrži električni gliser na svijetu

Održavali su ga na površini, a onda je potonuo u mrak: Istraživač zabilježio smrt orke

Hoćemo li uskoro ostati bez vode za piće

Naučnici su prestrašeni poslije otkrića misterioznih stijena na izoliranom otoku: Evo šta to znači

Voda u malom jezeru na Havajima najednom postala ružičasta: Naučnici ne znaju šta se dešava

Leteći sportski automobil uspješno obavio prvi let

Preminuo Frank Borman: Jedan od pionira svemirskih misija

Ova godina je najtoplija u historiji, a evo kakva će biti sljedeća

U Indoneziji pronađen sisavac koji nije viđen više od 60 godina