<p>Istraživački tim s Univerziteta u Bristolu u Velikoj Britaniji napravio je robotsku ruku s pet prstiju koja može da obavlja kliničke preglede dojki kako bi otkrila rane znake raka.<br></p><p>Prema riječima portparola laboratorija za robotiku u Bristolu, uređaj bi mogao biti dostupan na lako dostupnim lokacijama kao što su apoteke i zdravstveni centri.</p><p>Kako se navodi, ovaj uređaj je u stanju da primIJeni veoma specifične sile u opsegu sličnom silama koje koristi ljudski ispitivač.</p><p>Kako sama fotografija prikazuje, žena će moći da se nagne nad uređajem koristeći nagnuto sJedište.</p><p>Dizajnirao ga je britanski tim na Univerzitetu u Bristolu.</p>

<p>Portparol laboratorije za robotiku dodaje:</p><p>- Ovo bi moglo da unese revoluciju u način na koji žene prate zdravlje svojih grudi dajući im pristup sigurnim elektronskim kliničkim pregledima, piše B92.</p>

Uređaj bi mogao biti dostupan na lako dostupnim lokacijama kao što su apoteke i zdravstveni centri

Robotska ruka s pet prstiju može da obavlja kliničke preglede

Revolucija u najavi: Rano otkrivanje raka dojke uz pomoć robotske ruke

<p>Zemlju je pogodio toliko jak bljesak energije iz mrtve zvijezde da naučnici ne umiju da ga objasne, piše Yahoo! News.</p><h2>Mrtve zvijezde</h2><p>Astronomi su primijetili ovaj bljesak pulsara Vela i smatraju da bi ovo otkriće moglo da promijeni mnogo toga što se zna o ovim mrtvim zvijezdama koje imaju nevjerovatnu gustoću, piše ''LiveScience''.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="pt" dir="ltr">Uma equipe internacional de cientistas observou os raios gama de maior energia já registrados na emissão de um pulsar. Usando o observatório H.E.S.S. na Namíbia, eles detectaram raios gama com energia de até 20 tera-elétron-volts (TeV) vindos do pulsar Vela, na constelação de… <a href="https://t.co/ZnMJr43LCb">pic.twitter.com/ZnMJr43LCb</a></p>&mdash; JAMES WEBB (@jameswebb_nasa) <a href="https://twitter.com/jameswebb_nasa/status/1710019110271066408?ref_src=twsrc%5Etfw">October 5, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Tim, uključujući naučnike iz francuskog Nacionalnog centra za naučna istraživanja (CNRS), pratio je pulsar Vela, koji je oko 1.000 svjetlosnih godina udaljen od Zemlje i jedan je od najbližih koji su ikad primijećeni, s četiri teleskopa koji čine Stereoskopski sistem visokih energija (HESS) za lov na gama-zrake.</p><p>Pokazalo se da je bljesak gama-zraka pulsara Vela oko 200 puta jači od bljeska prosječnih pulsara.</p><p>- Otkrili smo da fotoni gama-zraka s pulsara Vela dostižu 20 tera elektronvolti (TeV). To su gama-zraci najviše energije koju smo dosad primijetili iz pulsara - rekao je za ''LiveScience'' Arače Džanati-Ataj, istraživač CNRS-a.</p><h2>Nuklearna fuzija</h2><p>Pulsari poput Vele su neutronske zvijezde rođene nakon što masivne zvijezde dođu do kraja života i istroše sve gorivo potrebno za nuklearnu fuziju u jezgru. Kako nisu više u stanju da održavaju sebe nasuprot vlastitoj gravitaciji, jezgra ovih zvijezda se uruše i ogromna količina stelarnog materijala odleti u eksploziji supernove.&nbsp;</p><p>Rezultat toga je objekt s masom jednog ili dva Sunca sabijen u objekt prečnika od oko 20 kilometara. Zbog toga što umiruće zvijezde postaju drastično manje, mnoge neutronske zvijezde počinju da se okreću mnogo brže, nekad toliko da rotiraju i 700 puta u sekundi.</p><p>Pulsar Vela je jedna od najbolje proučavanih neutronskih zvijezda i jedan je od primjera ekstremne prirode ovih objekata. Nastala je prije oko 10.000 godina, ima prečnik od 20 kilometara i rotira brzinom od 11 krugova u sekundi, što je brže od elisa helikoptera.</p><p>- Ove mrtve zvijezde su skoro potpuno sastavljene od neutrona i ekstremno su guste: kašičica njihovog materijala ima masu od pet milijardi tona ili 900 puta veću od mase Keopsove piramide - rekla je Ema de Ona Vilhelmi, naučnica iz HISS opservatorija u Namibiji, koja je primijetila bljesak, prenosi Yahoo! News.</p><p>Dok se pulsari okreću, šalju zrake elektromagnetnog zračenja kao neka vrsta kosmičkog svjetionika. Vjeruje se da je radijacija posljedica brzih elektrona koji nastaju i bivaju bačeni u magnetosferu pulsara, sačinjenu od plazme i elektromagnetnog polja.</p><h2>Ekstremna radijacija</h2><p>U novom istraživanju je otkriveno da postoji dio radijacije s mnogo više energije nego što je očekivano.</p><p>- Rezultat ruši neka naša prethodna znanja o pulsarima i zahtijeva da ponovo promislimo o tome kako ovo prirodno ubrzanje funkcionira. Veoma je teško objasniti kako nastaje tako ekstremna radijacija - rekao je Džanati-Ataj.</p><p>Studija o ovome je objavljena u žurnalu ''Nature Astronomy'', piše Telegraf.</p>

Otkriće francuskog Nacionalnog centra za naučna istraživanja (CNRS) tjera astrofizičare da promijene neke postojeće teorije o mrtvim zvijezdama

Zemlju pogodio toliko jak bljesak energije pulsara da su naučnici zbunjeni: Ne mogu da objasne šta se desilo

<p>Dana 30. avgusta 2023., 899. marsovskog dana (sol 899) svoje misije, NASA-in rover Perseverance uočio je takozvanog vraga prašine (dust devil) dok je istraživao krater Jezero.&nbsp;</p><h2>21 slika</h2><p>Slike snimljene jednom od roverovih navigacijskih kamera korištene su za izradu videa, koji se sastoji od 21 slike snimljene u razmaku od četiri sekunde i ubrzane 20 puta.&nbsp;</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr"><a href="https://twitter.com/hashtag/NASA?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#NASA</a> <br>NASA&#39;s Mars rover captures the dust devil.<br><br>This phenomenon is typical for desert regions in partly cloudy weather when the sun strongly warms the soil. To show how the vortex moves, the rover took 21 pictures. Then specialists stitched the frames together. <a href="https://t.co/SiT0ATkpk5">pic.twitter.com/SiT0ATkpk5</a></p>&mdash; UNEWS (@UNEWSworld) <a href="https://twitter.com/UNEWSworld/status/1709335840546243010?ref_src=twsrc%5Etfw">October 3, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Slično malim, kratkotrajnim vrtlozima na Zemlji, ovi okomiti stupovi vjetra nastaju kada se džepovi vrućeg zraka u blizini površine brzo podignu kroz hladniji zrak iznad nje. Proučavajući ih, naučnici se nadaju saznati više o Marsovoj atmosferi i poboljšati svoje vremenske modele.</p><h2>Vrag prašine</h2><p>Vrag prašine uočen je na zapadnom rubu kratera Jezero na lokaciji koja se zove "Thorofare Ridge". Koristeći podatke sa slika, naučnici misije utvrdili su da je ovaj vrag prašine bio oko 4 km od rovera i da je imao oko 60 metara u promjeru. Dok su slike uhvatile samo dno vrtložnog vrtloga od 118 m, naučnici su također mogli procijeniti njegovu punu visinu. Također su izračunali da se kreće od istoka prema zapadu brzinom od oko 19 km/h.</p><p>- Ne vidimo vrh vraga prašine, ali sjena koju baca daje nam dobar pokazatelj njegove visine. Većina su okomiti stupovi. Da je ovaj vrag prašine tako konfiguriran, njegova bi sjena pokazala da je visok oko 2 kilometra visine - rekao je Mark Lemon (Lemmon), planetarni naučnik na Institutu za svemirske znanosti (SSI) i član naučnog tima Perseverance, u nedavnom NASA-inom saopćenju, prenosi ''Science Alert''.</p><p>Vragovi prašine uobičajena su pojava na Marsu i obično narastu puno veći od onih na Zemlji, zbog uvjeta niskog pritiska. Na Marsu ima i većih oluja s prašinom koje ponekad mogu obuhvatiti cijelu planetu, ti su vrtlozi jedan od mehanizama odgovornih za kretanje i preraspodjelu prašine oko Marsa. Iako su najizraženiji tokom proljeća i ljeta, naučnici ne mogu predvidjeti kada će se pojaviti na određenoj lokaciji. Iz tog razloga, rover Perseverance rutinski prati atmosferu u svim smjerovima tražeći njihove naznake. </p><h2>Atmosferska atmosfera</h2><p>Karakterizacija Marsove atmosfere jedan je od mnogih ciljeva misije Perseverance i njenog kolege, rovera Curiosity. Kada se uoči vrag prašine, roveri će snimiti više slika koje će naučnici misije analizirati kako bi saznali više o atmosferskoj dinamici na Marsu. Slike se uvijek snimaju crno-bijele kako bi se smanjila količina podataka koji se šalju natrag na Zemlju.</p>

Njegova bi sjena pokazala da je visok oko 2 kilometra

Zapanjujući prizori snimljeni na Marsu: NASA-ina kamera uhvatila ''vraga'' na videu

<p>Fluorescentnost kod sisara je mnogo češća nego što se to do sada mislilo, pokazalo je novo istraživanje objavljeno u ''Royal Society Open Science'', piše ''Guardian''.<br></p><h2>Tasmanijski đavo</h2><p>Fluorescencija je opisana posljednjih godina kod različitih australskih torbara poput vombata, tasmanijskog đavola ili kljunastih ježeva. Ali naučnici vjeruju da je raširenija među sisarima jer je ispitivanje 125 vrsta pokazalo da sve one imaju neku vrstu fluorescentnosti. Istraživači su otkrili da čak 107 od 125 vrsta, što je 86 posto, ima krzno koje sija pod ultraljubičastim svjetlom. Ovih 125 vrsta predstavlja svih 27 redova sisara koji i danas žive i skoro polovinu svih porodica sisara.</p><p>Fluorescentnost je najčešća i najjača kod noćnih vrsta, otkrili su istraživači sa Zapadnog australskog muzeja, koje je predvodio dr. Keni Travujon. Ipak, postoji i kod dnevnih životinja, koje su aktivnije tokom dana, uključujući tu i planinsku zebru i polarnog medvjeda.</p><p>- Nismo znali da toliko sisara ima kožu ili krzno koji sijaju - rekao je dr. Travujon.</p><p>Fluorescentne životinje sijaju pod ultraljubičastim sredstvom jer proteini u njihovom krznu ili u koži upijaju radijaciju i emitiraju je kao vidljivo svjetlo.</p><p>- Ultraljubičasto svjetlo pogađa dlaku ili kožu i proteine…, a onda mijenja svjetlost u vidljivu. Zato djeluju plavo ili zeleno ili čak crveno - rekao je dr. Travujon.</p><h2>Očuvanje vrste</h2><p>Svi sisari, uključujući i ljude, imaju fluorescentne zube, a mnogi i fluorescentne nokte, dodao je. Istočno pacifički delfin je jedina životinja koju su proučavali i kod koje su fluorescentni samo zubi.</p><p>Istraživači smatraju da je intenzitet fluorescentnosti imao barem neku ulogu u očuvanju vrste, ali da je njena uloga i dalje misterija, piše Telegraf.</p>

Tim istraživača ispitao 125 vrsta i otkrio da 107 njih ima krzno koje sjaji pod UV svjetlom

Sijaju u mraku, ali niko ne zna zašto: Šokantno istraživanje pokazalo da je većina sisara fluorescentna

<p>Najviši vrh zapadne Evrope Monblan visok je 4.805,59 metara ili 2,22 metra manje nego tokom prethodnog mjerenja 2021. godine.</p><p>To je izjavio član ekspedicije stručnjaka geometara koji su obavili mjerenje, prenosi Hina.</p><p>Ova razlika može da bude posljedica varijacije ljetnih padavina i već je primijećena u prošlosti, rekao je na konferenciji za novinare u Šamoniju francuski geodetski stručnjak Žan de Gare (Jean des Garets).</p><p>- Mi prikupljamo podatke za buduće generacije, nismo tu da ih tumačimo, to prepuštamo naučnicima - dodao je De Gare.</p><p>Opremljeni najsavremenijim alatima i prvi put dronom, tim od oko 20 ljudi se sredinom septembra u osam smjerova popeo na vrh zapadne Evrope kod francusko-italijanske granice.</p><p>Oni su nekoliko dana provodili mjerenja i zabilježili tačku po tačku na vrhu Monblana.</p><p>To je 12. akcija ekspedicije čiji je cilj i prikupljanje naučnih podataka o utjecaju klimatskih promjena na Alpe, u okviru inicijative pokrenute 2001. godine.</p><p>- Poslije više ekspedicija mjerenja mnogo smo naučili: znamo da je vrh u stalnom kretanju kako u visini, s varijacijama od skoro pet metara, tako i po položaju - rekao je De Gare.</p>

Stručnjaci geometri obavili mjerenje

Smanjio se Monblan: Za 2,22 metra je niži nego prije dvije godine

<p>Kanibalizam je bio rutinska praksa prilikom sahranjivanja u Evropi prije oko 15.000 godina – ljudi su jeli svoje mrtve rođake ne zbog nedostatka hrane već zato što je to bio dio njihove kulture, pokazala je najnovija studija, javlja CNN.<br></p><h2>Lobanje kao pehari</h2><p>Dok su istraživači do sada otkrivali kosti s tragovima zuba i ljudske lobanje pretvorene u pehare u jednoj pećini u Engleskoj, nova studija objavljena u žurnalu ''Quaternary Science Reviews'' ukazuje da to nije bio izolirani incident.</p><p>Njihovo istraživanje fokusirano je na Magdalenijen, kulturu mlađeg paleolita u zapadnoj Evropi. Ta kultura je postojala prije između 11.000 i 17.000 godina.</p><p>Stručnjaci Nacionalnog historijskog muzeja Londona pregledali su literaturu kako bi identificirali 59 nalazišta s ljudskim ostacima kulture Magdalenijen. Većina njih je u Francuskoj, ali ih ima i u Njemačkoj, Španiji, Rusiji, Britaniji, Belgiji, Poljskoj, Češkoj i Portugalu.</p><p>Uspjeli su da prouče ponašanje tokom sahrane na 25 nalazišta. Čak na 15 njih pokazalo se da je neko grizao ljudske ostatke, na lobanjama je bilo tragova sječenja, a kosti su lomljene tako da je iz njih vađena koštana srž, a sve to ukazuje da je kanibalizam bio praksa.</p><p>Riječ je o ritualnoj manipulaciji ljudskim ostacima, a kako tragova ima na previše mjesta, ukazuje na to da nisu jeli preminule rođake zato što nisu imali hrane, već zato što je to bila tradicija.</p><h2>Takva kultura</h2><p>- Neporecivo je da su bili kanibali. Frekvencija kanibalističkih slučajeva na nalazištima Magdalenijen kulture ne ostavlja nikakvu sumnju da je to bio način da se ljudi rješavaju svojih mrtvih - navodi se u studiji.</p><p>- Umjesto da sahranjuju mrtve, oni su ih jeli. To nije kanibalizam zbog gladi. To je samo po sebi interesantno, ovo je najstariji dokaz kanibalizma kao tradicije sahranjivanja - rekla je Silvija Belo, paleoantropolog i glavni istraživač, u saopćenju.</p><p>Ispitali su i genetske informacije na osam mjesta i otkrili da su postojale dvije različite grupe ljudskih predaka u tom regionu. Jedni su bili pripadnici Magdelenijen kulture, a drugi pripadnici Gravetijen kulture. Prvi su imali naviku da jedu svoje mrtve, a drugi da ih sahranjuju.</p><p>- Vidi se da nova grupa ljudi iz južne Evrope ima drugačiju praksu i da sahranjuje ljude. Vjerujemo da je tada došlo i do zamjene populacije, kada jedna grupa ljudi dođe i postane dominantna - navodi se u saopćenju.</p><h2>Ritualni kanibalizam</h2><p>Tomas But, istraživač Instituta ''Francis Krik'', rekao je za CNN da je ovo uvjerljiv dokaz da je ritualni kanibalizam bio praksa u Evropi prije između 20.000 i 14.000 godina, piše Telegraf.</p>

Naučnici Nacionalnog historijskog muzeja Londona ispitali su ostatke 59 nalazišta Magdalenijen kulture i otkrili nesumnjive tragove kanibalizma

Mrtve nisu sahranjivali, već su ih jeli i sisali im koštanu srž: Neki drevni Evropljani bili su ljudožderi

<p>Novo istraživanje provedeno na odraslim osobama u Velikoj Britaniji ukazalo je na genetsku komponentu vegetarijanstva. Studija koju su vodili naučnici s Univerziteta Northwestern u SAD otkrila je 34 gena koji bi mogli biti povezani s vegetarijanskim prehrambenim preferencijama.&nbsp;</p><h2>Predisponirani pojedinci</h2><p>To otkriće sugerira da bi neki pojedinci mogli biti predisponirani za vegetarijansku prehranu.</p><p>Ljudi se odlučuju za vegetarijanstvo iz bezbrojnih razloga, uključujući vjerska uvjerenja, etičke brige, ekološka pitanja i zdravstvene motivacije. Na izbor prehrane također može utjecati lični ukus, metabolizam i način na koji različita hrana utječe na tijelo. Ipak, uloga genetike u oblikovanju ovih izbora ostala je uglavnom neistražena.</p><p>U potrazi za odgovorima, naučnici su istražili genetski sastav 5.324 strogih vegetarijanaca i uporedili ga s onim od 329.455 nevegetarijanaca koji su učestvovali u studiji koja je koristila podatke UK Biobanka. Opsežna analiza više od 330.000 genoma dovela je do identifikacije 34 gena potencijalno povezanih s vegetarijanstvom.</p><h2>Funkcija mozga</h2><p>Među tim genima tri su pokazala značajnu povezanost s vegetarijanskom prehranom, dok se preostalih 31 smatralo ''potencijalno'' povezanima. Studija, objavljena u časopisu PLOS ONE, istaknula je da su neki od ovih gena uključeni u ključne funkcije kao što su metabolizam lipida (masti) i funkcija mozga.</p><p>Naši podaci pokazuju da je pridržavanje stroge vegetarijanske dijete pod utjecajem genetike, navode autori studije, čvrsto utvrđujući ulogu genetike u izboru prehrane. Autor studije dr. Nabil Jasin (Nabeel Yaseen), profesor emeritus patologije na Univerzitetu Northwestern, postavio je i intrigantno pitanje.</p><p>Jesu li svi ljudi sposobni dugoročno preživjeti na strogoj vegetarijanskoj prehrani? To je pitanje koje nije ozbiljno proučavano, smatra on.</p><p>Dr. Jasin je ukazao na potencijalni trag, naglašavajući razlike između proizvoda biljnog porijekla i mesa, posebno u pogledu složenih lipida.</p><h2>Genetska podloga</h2><p>- Moja pretpostavka jeste da u mesu možda postoji lipidna komponenta(e) koja je potrebna nekim ljudima. I možda su ljudi čija genetika favorizira vegetarijanstvo sposobni endogeno sintetizirati te komponente. Međutim, u ovom trenutku, to je puka špekulacija i mnogo toga potrebno je više raditi na razumijevanju fiziologije vegetarijanstva - priznaje Jasin.</p><p>Nova studija, međutim, otvara obećavajući put za daljnja istraživanja genetske podloge u izboru načina prehrane.</p>

Čovjek im 34 gena koji su potencijalno povezani s vegetarijanstvom, otkrilo je novo naučno istraživanje

Vegetarijanstvo nam je u genima, tvrdi najnovija naučna studija

<p>Istraživači su otkrili da su odlasci u bolnicu zbog zloupotrebe supstanci dijelom izazvani višim temperaturama, dok klimatske promjene možda pogoršavaju taj problem.<br></p><h2>Klimatske promjene</h2><p>Odlasci u bolnicu zbog poremećaja povezanih sa zloupotrebom supstanci izazvani su povećanim temperaturama, a moguć je daljnji utjecaj rastućih temperatura zbog klimatskih promjena, kažu naučnici s Fakulteta za javno zdravlje Kolumbijskog univerziteta, a prenosi EurekAlert.</p><p>U proteklim decenijama postoji rastuća tendencija teškog opijanja i smrtnih slučajeva i bolesti povezanih s alkoholom u Sjedinjenim Američkim Državama, naročito među sredovječnim i starijim osobama. Broj smrtnih slučajeva zbog predoziranja povećao se više od pet puta od kraja 20. stoljeća.</p><p>Istraživači su ispitali vezu između temperature i odlazaka u bolnicu zbog alkohola i drugih droga, uključujući kanabis, kokain, opioide i sedative u državi Njujork.</p><h2>Psihoaktivne supstance</h2><p>Koristili su podatke iz 671.625 odlazaka u bolnicu zbog alkohola i 721.469 zbog psihoaktivnih supstanci tokom 20 godina i sveobuhvatnu evidenciju dnevnih temperatura i relativne vlažnosti. Pomoću statističkog modela su poređeni dani s visokim temperaturama i bliski dani s nižim temperaturama u cilju razumijevanja utjecaja kratkoročnih klimatskih fenomena kao što su periodi povećane toplote.</p><p>Zaključak je da što su više temperature, to je više odlazaka u bolnicu zbog poremećaja povezanih s alkoholom. To je možda posljedica više vremena provedenog napolju baveći se rizičnijim aktivnostima, konzumirajući više supstanci u prijatnijim vremenskim prilikama, znojeći se više i tako dehidrirajući više, ili vozeći pod dejstvom.</p><p>Daljnje istraživanje bi moglo ispitati ulogu postojećih zdravstvenih stanja pogoršanih zloupotrebom alkohola i/ili supstanci u kombinaciji s rastućim temperaturama.</p><h2>Svijest o rizicima</h2><p>Autori primjećuju da je njihova studija možda potcijenila vezu između rasta temperature i poremećaja povezanih sa zloupotrebom supstanci zato što su najteži poremećaji možda rezultirali smrću prije nego što je odlazak u bolnicu bio moguć.</p><p>U međuvremenu, naučnici i zvaničnici zaduženi za javno zdravlje mogu nastojati na intervencijama kao što je kampanja razvijanja svijesti o rizicima od povećanih temperatura u pogledu (zlo)upotrebe supstanci. Potrebna je proaktivna pomoć za ranjive grupacije tokom perioda povećanih temperatura, piše Telegraf.</p><p><br></p>

Istraživači su otkrili da su odlasci u bolnicu zbog zloupotrebe supstanci dijelom izazvani višim temperaturama

Povećane temperature doprinose poremećajima povezanim s drogom i alkoholom

<p>Arheolozi su u Egiptu otkrili stotine antičkih posuda s ostacima vina starog 5.000 godina, piše ''Newsweek''.<br></p><h2>Njemački institut</h2><p>Tim istraživača otkrio je zapečaćene posude s vinom, za koje misle da nisu nikad otvorene, kao i dobro očuvane košpice grožđa u kraljevskoj nekropoli Um el kaab, saopćilo je ministarstvo turizma i antikviteta Egipta.</p><p>Nekropola, koja se nalazi u blizini drevnog Abidosa, mjesto je s nekoliko kraljevskih grobnica iz ranog dinastičkog perioda, koji je trajao otprilike četiri vijeka oko početka 3. milenija prije nove ere. Iskopavanjima na tom nalazištu od sedamdesetih godina bavi se Njemački arheološki institut iz Kaira.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Archaeologists in Egypt have discovered jugs of wine estimated to be about 5,000 years old.<br><br>The Pharoahs used to be buried with their treasures in anticipation of the afterlife. The wine probably belonged to a groovist. <a href="https://t.co/qTC5mVPmck">pic.twitter.com/qTC5mVPmck</a></p>&mdash; Sentletse 🇷🇺🇿🇦 (@Sentletse) <a href="https://twitter.com/Sentletse/status/1708732023601275264?ref_src=twsrc%5Etfw">October 2, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>- Otkrivene su zapečaćene, netaknute posude s vinom, s dobro očuvanim košpicama grožđa. To ima potencijal da značajno poboljša naše razumijevanje najranije proizvodnje vina, njegovog korištenja i trgovine u antičkom Mediteranu - rekla je za ''Newsweek'' Emlin Dod, profesorica Instituta za klasične studije Univerziteta u Londonu koja nije povezana s otkrićem.</p><h2>Hronološke prekretnice</h2><p>- Izvanredna starost ovog materijala utječe na ključno shvatanje hronoloških prekretnica, jer se znanje o uzgoju vinove loze i proizvodnji vina širilo jugozapadno od mjesta gdje se vjeruje da je nastalo, na prostoru današnje Gruzije, Jermenije i Irana, pa preko Male Azije do Egipta - dodala je ona.</p><p>Otkriće ovoliko starih vinskih posuda je veoma rijetko, a još je rjeđe otkrivanje zapečaćenih posuda s vinom. Sama činjenica da su netaknute utjecat će na razmatranje o tome kako prikupiti podatke o tom vinu.</p><p>Analize posuda i njihovog sadržaja mogle bi nam dati značajne podatke o proizvodnji vina tog perioda.</p><p>- Analize ostataka u posudama, naprimjer, mogle bi pokazati kakav je bio hemijski sastav vina koje je nekad bilo unutra, što bi moglo da otkrije okus i aditive koje su koristili. Primjera radi, Rimljani su kasnije dodavali začine, med i morsku vodu da promijene okus - rekla je Dod.</p><h2>Egipatska vladarica</h2><p>Posude za vino otkrivene su u grobnici kraljice Merneit, misteriozne egipatske vladarice iz Prve dinastije, piše Telegraf.</p>

Arheolozi su krčage s vinom pronašli u kraljevskoj nekropoli Um el kaab, u grobnici kraljice Merneit

Stare su 5.000 godina: Otkrivene zapečaćene posude s ostacima vina iz starog Egipta

<p>Na sjevernoj hemisferi možda je kalendarska jesen, ali ekstremna vrućina ne popušta. Novi podaci pokazuju da je prošli mjesec bio najtopliji septembar otkako se mjeri vrijeme, što je četvrti mesec zaredom kada padaju rekordi u vrelini, zbog čega je 2023. na putu da definitivno bude najtoplija godina u historiji, piše CNN.</p><h2>"Temperature bez presedana"</h2><p>Septembar ove godine pobijedio je po vrelini septembar 2020. za 0,5 stepeni, pokazali su podaci Servisa za klimatske promjene Kopernik Evropske unije. Ovaj mjesec nikad nije bio ovako vreo otkako Kopernik bilježi temperature od 1940. godine.<br></p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">The first global temperature data is in for the full month of September. This month was, in my professional opinion as a climate scientist – absolutely gobsmackingly bananas. JRA-55 beat the prior monthly record by over 0.5C, and was around 1.8C warmer than preindutrial levels. <a href="https://t.co/mgg3rcR2xZ">pic.twitter.com/mgg3rcR2xZ</a></p>&mdash; Zeke Hausfather (@hausfath) <a href="https://twitter.com/hausfath/status/1709217151452954998?ref_src=twsrc%5Etfw">October 3, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>- Temperature bez presedana za septembar nakon rekordno vrelog ljeta ruše sve rekorde na nevjerovatan način – rekla je Samanta Bardžes, zamjenica direktora Kopernika, u saopštenju.</p><p>Septembar je u mnogim dijelovima planete imao julske temperature – globalna temperatura u prosjeku je bila 16,38 stepeni, što znači da ovaj mjesec bio za 0,93 stepena topliji od prosjeka za period od 1991. do 2020. i 1,75 stepeni topliji od prosjeka u preindustrijskom dobu.</p><h2>Led na Antarktiku</h2><p>Dok se mnogi fokusiraju samo na dugoročni skok temperature, nevjerovatna septembarska vrućina nakon najtoplijeg ljeta u historiji pokazala je šta se može dešavati i narednih godina i kako globalno zagrijavanje pojačava ekstremno vrijeme.</p><p>I temperature okeana u septembru su bile ekstremne. Prosječna temperatura mora dostigla je 20,92 stepena, što je najtoplije za septembar i druga najtoplija za bilo koji mjesec. Na prvom mjestu je avgust ove godine.</p><p>Osim toga, i led na Antarktiku je na svom historijskom minimumu za ovo doba godine.</p>

Već četvrti mjesec zaredom padaju svi rekordi u vrućini, objavio je Kopernik, servis za klimatske promjene

Ekstremna vrelina prijeti planeti: Septembar oborio sve rekorde, 2023. može biti najtoplija godina u historiji

<p>Američka federalna komisija za telekomunikacije (FCC) izrekla je prvu kaznu u povijesti jednoj kompaniji zbog nepropisnog odlaganja svemirskog otpada. Kazna je rezultat istrage, pa potom i nagodbe s američkim pružateljem usluga satelitske televizije Dish Network, u vezi sa slučajem nepropisnog deorbitiranja satelita EchoStar-7. Operater je u sklopu nagodbe priznao krivnju, pristao implementirati predloženi im plan usklađivanja s propisima te platiti 150.000 dolara novčane kazne.</p><h2>Ostavljen u pogrešnoj orbiti</h2><p>Satelit EchoStar-7 lansiran je još 2002. godine u geostacionarnu orbitu na zemljopisnoj dužini 119° zapadno, odakle je pružao usluge repetitora televizijskog signala za gledatelje na području SAD. Prilikom lansiranja težio je nešto više od 4 tone i imao je očekivani životni vijek od 12 godina. FCC je 2012. godine kompaniji Dish odobrio plan deorbitiranja ovog satelita, koji ih je obavezao na to da satelit, na kraj njegovog operativnog rada, dovedu u orbitu 300 kilometara višu od one u kojoj je proveo svoj "radni vijek". To se trebalo dogoditi u maju 2022. godine, prema tadašnjim procjenama operativnih parametara i preostale količine goriva u satelitu.</p><p>No, problemi su započeli nešto prije toga, u februaru prošle godine, kada je Dish ustvrdio da je satelitu EchoStar-7 preostalo premalo goriva za finalnu promjenu orbite. U konačnici su učinili što su u tom trenutku mogli – poslali su ga u orbitu samo 122 kilometra višu od izvorne, a FCC je ustvrdio da je to "daleko manje od 300 kilometara specificiranih u planu smanjenja učinka orbitalnog otpada", piše Bug.hr.</p>

<h2>Revolucionarna nagodba</h2><p>Na toj visini, kaže nadležni regulator, satelit predstavlja svemirski otpad s ozbiljnijom prijetnjom – što je rezultiralo istragom pa posljedično i sada postignutom nagodbom.</p><p>- Kako satelitske operacije postaju sve prisutnije i svemirska ekonomija ubrzava, moramo osigurati da svi operateri ispunjavaju svoje obaveze. Ovo je revolucionarna nagodba, koja vrlo jasno daje do znanja da FCC ima snažne izvršne ovlasti i sposobnost provesti svoja iznimno važna pravila o svemirskom otpadu - poručili su iz Komisije.</p><p>Nakon nagodbe oglasili su se i iz Disha:</p><p>- Naša kompanija ima dugu povijest sigurnih letova velike flote satelita i vrlo ozbiljno shvata svoje odgovornosti kao FCC-jev nosilac dozvole - poručili su, uz napomenu da FCC nije izričito pokazao da odbačeni satelit EchoStar-7 ikome predstavlja sigurnosnu prijetnju.</p>

Na toj visini satelit predstavlja svemirski otpad s ozbiljnijom prijetnjom, što je rezultiralo istragom 

Izrečena prva kazna zbog nepropisnog odlaganja svemirskog otpada

<p>Najsjajniji objekt vidljiv na noćnom nebu nije više ni zvijezda, ni planeta, već satelit BluWalker 3, objavili su naučnici iz Međunarodne astronomske unije (IAU), a prenosi Space.com.</p><p>- Naučnici, uključujući astronome Centra za zaštitu tamnog i tihog neba od utjecaja satelita pri IAU, objavili su studiju u žurnalu Nature i u njoj detaljno procjenjuju utjecaj satelita „BlueWalker 3“ na astronomiju. Nadograđujući inicijalne ocjene nakon lansiranja, novi rezultati dopunjuju shvatanje o tome kako ovaj neobični satelit mijenja svjetlost tokom vremena. Kako kompanije planiraju da šalju još ovakvih satelita u orbitu, naglašavamo važnost procjena prije lansiranja.&nbsp;</p><h2>Kampanja posmatranja&nbsp;</h2><p>BluWalker 3 lansiran je u nisku orbitu zemlje 10. septembra 2022. kao prototip za buduće jato od više od 100 sličnih satelita namijenjenih mobilnoj komunikaciji. Odmah nakon lansiranja postalo je jasno da je ovaj satelit među najsjajnijim objektima na noćnom nebu. Međutim, da bismo bolje razumjeli njegov utjecaj na astronomiju, pokrenuta je kampanja posmatranja iz opservatorija širom svijeta, od Čilea, Meksika i Novog Zelanda do Nizozemske i Maroka – navodi se u objavi IAU.</p><p>Tokom 130 dana, koliko je satelit posmatran, primijećen je drastičan skok u njegovoj svjetlosti, što je u skladu sa širenjem antena, dodaje se, piše Nauka.rs.</p><p>- Utjecaj satelita na astronomiju postaje sve važnije pitanje tokom posljednjih nekoliko godina – rekao je Sangita Nandakumar, glavni autor studije i istraživač sa Instituta za astronomiju Univetziteta u Atakami, u Čileu.</p><h2>Zvjezdana veličina</h2><p>Jedan od dijelova satelita se u jednom trenutku odvojio od njega i dostigao je prividnu zvjezdanu veličinu od 5,5, a to je četiri puta svjetlije od preporučene prividne zvjezdane veličine od 7.</p><p>- Ovi rezultati demonstriraju trend lansiranja većih i svjetlijih satelita, što je posebno zabrinjavajuće jer postoji još mnogo planova o lansiranju sličnih letjelica. Dok ovi sateliti mogu da imaju ulogu u poboljšanju komunikacije, imperativ je da se minimalizuje njihov negativni utjecaj na naučno osmatranje neba – rekao je Sigfrid Egl, koautor studije i profesor Univerziteta Ilinoisa u Šampejn-Urbani.</p><p>IAU je najavila da će nastaviti da prati satelit BlueWalker 3.</p>

Tim istraživača iz Međunarodne astronomske unije 130 dana proučavao koliko BlueWalker 3 ometa istraživanje svemira

BluWalker 3 lansiran je u nisku orbitu zemlje 10. septembra 2022.

Naučnici zabrinuti zbog satelita u orbiti: Postao je najsvjetliji objekt na noćnom nebu 

<p>Tim astronoma je u unutrašnjoj Orionovoj maglici i Trapezijskom skupu otkrio više od 500 objekata koji bi mogli poljuljati samu definiciju riječi ''planeta''.<br></p><h2>U srcu Orionove maglice</h2><p>Trapezni skup širine 4 svjetlosne godine nalazi se u srcu Orionove maglice ili Messier 42, oko 1.400 svjetlosnih godina od Zemlje. Jato je ispunjeno mladim zvijezdama koje okolni plin i prašinu obasjavaju infracrvenim svjetlom.</p><p>Near-Infrared Camera (NIRCam) svemirskog teleskopa Webb gotovo je 35 sati između 26. septembra 2022. i 2. oktobra 2022. promatrala maglicu na kratkim i dugim valnim dužinama, pruživši oštar pogled na relativno male (veličine Jupitera i manje) izolirane objekte u maglici. Ove NIRCam slike su neki od najvećih mozaika iz teleskopa do danas, prema saopćenju Evropske svemirske agencije. Punu veličinu slika možete pronaći u aplikaciji ESASky.</p><p>Planeta je, prema NASA-i, objekt koji kruži oko zvijezde te koji je dovoljno velik da poprimi sferni oblik i iz svoje orbite odbaci druge objekte slične veličine. Prema nedavnom otkriću, binarni objekti Jupiterove mase (ili JuMBO) dovoljno su veliki da budu planetarni, ali nemaju zvijezdu oko koje kruže. Koristeći Webb, istraživači su, također, promatrali objekte planetarne mase niske temperature (ili PMO). Rezultati tima tek trebaju biti recenzirani, a trenutno se mogu pronaći na poslužitelju arXiv.</p><h2>Male zvijezde</h2><p>- Orion je područje formiranja masivnih zvijezda najbliže Suncu - rekao je koautor studije Mark McCaughrean, viši savjetnik Evropske svemirske agencije za nauku i istraživanje, u objavi Space Telescope Science Instituta. </p><p>- Postoje mjesta bliža Suncu koja imaju mlade zvijezde male mase. Međutim, u blizini nemamo ona koja imaju i velike zvijezde i najmanje objekte.</p><p>Tim u radu opisuje 540 kandidata za planetarnu masu, s najmanjom masom koja je oko 0,6 puta veća od mase Jupitera. Prema ''Guardianu'', analiza je u atmosferama JuMBO-a otkrila paru i metan. Istraživači su, također, otkrili da je 9 posto tih objekata u širokim binarnim sistemima, što je ekvivalentno 100 puta većoj udaljenosti između Zemlje i Sunca - ili više. To otkriće je zbunjujuće upravo zato jer objekti mase JuMBO-a obično kruže oko zvijezde.</p><p>Drugim riječima, JuMBO-i nalikuju planetama, ali nemaju ključnu karakteristiku planeta.</p><h2>Dakle, šta su JuMBO-i</h2><p>Još nije jasno da li se objekti slični planetama formiraju nakupljanjem plina i prašine s protoplanetarnog diska nakon formiranja zvijezde - ili poput samih zvijezda. Zvijezde Trapeznog skupa prilično su mlade; prema izdanju STScI-a, da je naš solarni sistem sredovječna osoba, zvijezde skupa bile bi stare samo tri ili četiri dana. Moguće je da su objekti poput JuMBO-a zapravo uobičajeni u svemiru, dok je Webb prva zvjezdarnica koja ima sposobnost vidjeti ih.</p>

Teleskop Webb uočio je objekte veličine Jupitera koji zbog načina nastajanja mijenjaju samu definiciju riječi ''planeta''

Astronomi zapanjeni: James Webb otkrio dosad neviđene kvaziplanete, one su posvuda

<p>Na Crvenoj planeti snimljen je vrtlog prašine puno veći od onih na Zemlji. Snimak je napravio NASA-in rover Perseverance.<br></p><h2>Krazer Jezero</h2><p>NASA-in rover Perseverance, na svoj 899. dan na Marsu, uočio je zračni vrtlog tokom svog istraživanja kratera Jezero. Rover je zračni vrtlog snimio 30. avgusta 2023. godine, objavila je NASA.</p><p>Ne vidimo vrh vrtloga prašine, ali sjena koju baca daje nam dobar pokazatelj njegove visine. Većina su okomiti stupovi. Da je ovaj vrtlog prašine tako konfiguriran, njegova bi sjena pokazala da je visok oko 2 kilometra, izjavio je Mark Lemon (Lemmon), planetarni naučnik na Institutu za svemirske nauke (SSI) i član naučnog tima Perseverance, u nedavnom NASA-inom saopćenju za štampu.</p><p>Vrtlog prašine uočen na Marsu nalik je onima na Zemlji, a nastao je kada se vrući zrak blizu površine brzo dizao kroz hladniji zrak iznad, što je fenomen koji naučnici namjeravaju proučavati kako bi dobili uvid u Marsovu atmosferu i poboljšali marsovske vremenske modele.</p><h2>Oluje prašine</h2><p>Smješten na zapadnom rubu kratera Jezero u području poznatom kao Thorofare Ridge, vrtlog prašine bio je otprilike 4 km udaljen od rovera i imao je oko 60 metara u promjeru. Iako su slike uhvatile samo donjih 118 metra kovitlajućeg vrtloga, naučnici su procijenili njegovu punu visinu i njegovo kretanje od istoka prema zapadu pri brzinama od oko 19 km/h.</p><p>Mars često doživljava takve vrtloge, koji su obično veći od onih na Zemlji zbog uvjeta niskog pritiska. Zajedno s ogromnim olujama prašine, ti vrtlozi igraju ključnu ulogu u preraspodjeli prašine širom planete. Kako bi pratio njihove nepredvidive pojave, rover Perseverance kontinuirano posmatra Marsovu atmosferu u svim smjerovima.</p><h2>Naučna analiza</h2><p>Misija Perseverance, zajedno s prethodnim roverom Curiosity, nastoji okarakterizirati Marsovu atmosferu, među svojim različitim ciljevima. Kada se pojavi vrtlog prašine na Marsu, oba rovera snimaju više slika za daljnju naučnu analizu, uvijek koristeći crno-bijele slike kako bi se količinski smanjio prijenos podataka, piše Zimo.</p>

Na Crvenoj planeti snimljen je vrtlog prašine puno veći od onih na Zemlji. Snimak je napravio NASA-in rover Perseverance

NASA-in rover Perseverance snimio dva kilometra visok zračni vrtlog na Marsu

<p>Poplave kakve su nedavno pogodile Njujork samo ove godine pogodile su i mnoge druge dijelove svijeta, a postoji velika zabrinutost da će takvi događaji zbog klimatskih promjena postati sve češći na globalnom nivou.<br></p><h2>Poplave čine skoro polovinu svih prirodnih katastrofa</h2><p>Studija koju su vodili naučnici sa Univerziteta Monaš u Australiji otkrila je da je značajno povećan rizik da će ljudi u poplavljenim područjima umrijeti između tri i šest sedmica nakon inicijalnog događaja, čak i kada se voda potpuno povuče, piše MedicalXpress.</p><p>Studija, objavljena u British Medical Journal, otkrila je da je rizik povećan i da traje do 60 dana nakon dana poplava, kao i da se povećava za 2,1 posto za sve uzroke smrti.</p><p>Poplave čine skoro polovinu svih prirodnih katastrofa, čak 43 posto, a očekuje se da će se povećati njihova jačina, trajanje i frekvencija zbog klimatskih promjena, navode istraživači.</p><p>Studija, koju su vodili profesori Šanšan Li i Juming Guo sa Univerzitetske škole javnog zdravlja i preventivne medicine Monaš, u saradnji sa Londonskom školom higijene i tropske medicine, dala je prvu hronologiju utjecaja poplave na zdravlje, dajući time nacrt zakonodavcima i lokalnim vlastima kako treba da djeluju i prate ugrožene zajednice.</p><h2>Kontaminacija vode i hrane</h2><p>Istraživači su proučavali 761 zajednicu iz 34 zemlje koje su se suočile barem sa jednom poplavom u deceniji između 2000. i 2019. Tako su proučili ukupno 47,6 miliona smrti, uključujući 11,1 milion smrti nakon srčanog zastoja i 4,9 miliona smrti zbog respiratornih problema, piše Nauka.rs.</p><p>Profesor Guo kaže da smrtnost zavisi od lokalne klime i da više fatalnih ishoda ima u populaciji koja je ili starija ili pripada nižem socijalno-ekonomskom sloju stanovništva.</p><p>- Naša studija pokazuje da je opasnost od smrti najveća 25 dana nakon same poplave i traje 60 dana – rekla je profesorica Šanšan Lil.</p><p>Razlog tih smrti mogu biti kontaminacija vode i hrane, izloženost patogenima, nemogućnost da se stigne do ljekara…</p>

Opasnost od smrti zbog bujica je najveća 25 dana nakon same katastrofe, a najviše su pogođeni najstariji i najsiromašniji slojevi stanovništva

Kako poplave ubijaju nakon što se voda povuče: Jezivi podaci nove studije

<p>Naučnici su mapirali Zelandiju, nedostajući osmi kontinent koji je uglavnom skriven pod vodom. Možda ste upoznati s kontinentima na kojima živimo i poznajete ih sve, od Evrope, Sjeverne Amerike, Južne Amerike, Azije, pa do Afrike, Australije i Antarktika. Međutim, postoji i osmi kontinent. Još 1642. godine ljudi su sumnjali u postojanje osmog kontinenta, no naučnicima je ipak trebalo 375 godina da ga pronađu. </p><h2>Upola manja od Evrope</h2><p>Zelandija je najmanji kontinent na našoj planeti s oko pet miliona kvadratnih kilometara, što je u osnovi čini otprilike upola manjom od Evrope. Međutim, ako želite posjetiti Zelandiju, najbolje je da posjetite - Novi Zeland.</p><p>Nažalost, za one koji se nadaju vidjeti sve znamenitosti koje Zelandija ima za ponuditi, oko 95 posto je pod vodom i stručnjacima je trebalo dosta vremena da sve to mapiraju. Novozelandski istraživački institut GNS Science objavio je otkriće osmog kontinenta Zelandija, Te Riu-a-Māui na maorskom dijalektu, za koji se nekada smatralo da je bio dio drevnog superkontinenta Gondvana, prije nego što se povukao prije otprilike 105 miliona godina iz razloga koje ne razumijemo u potpunosti.</p><h2>Uspjeli je mapirati</h2><p>Kako se Zelandija počela povlačiti, počela je tonuti u okean, što je rezultiralo time da je veći dio kontinenta otišao pod vodu i nikada nije ponovno „izronio“. Neki su tvrdili da Zelandija zapravo nije pravi kontinent, budući da je većim dijelom pod vodom, ali naučnik Nik Mortimer (Nick) iz GNS Science smatra suprotno. Rekao je za Insider da njegov tim proučava osmi kontinent već 20 godina i da je upravo završio s mapiranjem potopljenog kontinenta.</p>

<p>Mortimer je tvrdio da se definicija kontinenta ne mora odnositi isključivo na to koliko se kontinent nalazi iznad nivoa mora. Umjesto toga, stručnjak je rekao da Zelandija zbog svoje kontinentalne kore odgovara toj povoljnoj definiciji. Njegov tim nedavno je objavio rad koji pokazuje kako su mapirali kontinent dok su sakupljali uzorke stijena i upotrijebili ih kako bi označili od čega je napravljena Zelandija, kao i kako bi dobili ideju o geologiji ove pomalo vlažne kopnene mase.&nbsp;<br></p>

Revolucija u najavi: Rano otkrivanje raka dojke uz pomoć robotske ruke

Zemlju pogodio toliko jak bljesak energije pulsara da su naučnici zbunjeni: Ne mogu da objasne šta se desilo

Zapanjujući prizori snimljeni na Marsu: NASA-ina kamera uhvatila ''vraga'' na videu

Sijaju u mraku, ali niko ne zna zašto: Šokantno istraživanje pokazalo da je većina sisara fluorescentna

Smanjio se Monblan: Za 2,22 metra je niži nego prije dvije godine

Mrtve nisu sahranjivali, već su ih jeli i sisali im koštanu srž: Neki drevni Evropljani bili su ljudožderi

Vegetarijanstvo nam je u genima, tvrdi najnovija naučna studija

Povećane temperature doprinose poremećajima povezanim s drogom i alkoholom

Stare su 5.000 godina: Otkrivene zapečaćene posude s ostacima vina iz starog Egipta

Ekstremna vrelina prijeti planeti: Septembar oborio sve rekorde, 2023. može biti najtoplija godina u historiji

Izrečena prva kazna zbog nepropisnog odlaganja svemirskog otpada

Naučnici zabrinuti zbog satelita u orbiti: Postao je najsvjetliji objekt na noćnom nebu

Astronomi zapanjeni: James Webb otkrio dosad neviđene kvaziplanete, one su posvuda

NASA-in rover Perseverance snimio dva kilometra visok zračni vrtlog na Marsu

Kako poplave ubijaju nakon što se voda povuče: Jezivi podaci nove studije

Naučnici napravili mapu „izgubljenog kontinenta“: Pogledajte kako izgleda i gdje se nalazi

Nauka

Revolucija u najavi: Rano otkrivanje raka dojke uz pomoć robotske ruke

Zemlju pogodio toliko jak bljesak energije pulsara da su naučnici zbunjeni: Ne mogu da objasne šta se desilo

Zapanjujući prizori snimljeni na Marsu: NASA-ina kamera uhvatila ''vraga'' na videu

Sijaju u mraku, ali niko ne zna zašto: Šokantno istraživanje pokazalo da je većina sisara fluorescentna

Smanjio se Monblan: Za 2,22 metra je niži nego prije dvije godine

Mrtve nisu sahranjivali, već su ih jeli i sisali im koštanu srž: Neki drevni Evropljani bili su ljudožderi

Vegetarijanstvo nam je u genima, tvrdi najnovija naučna studija

Povećane temperature doprinose poremećajima povezanim s drogom i alkoholom

Stare su 5.000 godina: Otkrivene zapečaćene posude s ostacima vina iz starog Egipta

Ekstremna vrelina prijeti planeti: Septembar oborio sve rekorde, 2023. može biti najtoplija godina u historiji

Izrečena prva kazna zbog nepropisnog odlaganja svemirskog otpada

Naučnici zabrinuti zbog satelita u orbiti: Postao je najsvjetliji objekt na noćnom nebu

Astronomi zapanjeni: James Webb otkrio dosad neviđene kvaziplanete, one su posvuda

NASA-in rover Perseverance snimio dva kilometra visok zračni vrtlog na Marsu

Kako poplave ubijaju nakon što se voda povuče: Jezivi podaci nove studije

Naučnici napravili mapu „izgubljenog kontinenta“: Pogledajte kako izgleda i gdje se nalazi