<p>Misteriozni hijeroglifi otkriveni prošle godine u tunelu Jerkapi u Hatuši, nekadašnjoj prijestonici moćnog Hetskog (Hetitskog) carstva, konačno su dešifrirani, javio je Arkeonews.<br></p><h2>Tunel dug 70 metara</h2><p>U tunelu dugom 70 metara, kroz koji mora da prođe svaki posjetilac maloazijskog nalazišta na listi svjetske baštine Uneska od 1986., 249 simbola starih oko 3.500 godina prošle godine otkrio je profesor dr. Bulent Genc, član Odjeljenja za arheologiju Univerziteta Mardin Artuklu.</p><p>Na zapadnom i istočnom kraju tunela, kako je objavljeno, napisano je da je osoba po imenu Arišadu zaslužan za izgradnju tunela. Ovo je jedno od najvažnijih otkrića na ovom prostoru, navodi Arkeonews. Među hijeroglifima na zapadnoj strani postoje i simboli za planinu Tataliju i put, što vjerovatno znači da je tunel ka putu do planine.</p><p>- Jedna grupa hijeroglifa nije još potpuno shvaćena, ali značenje druge grupe je potpuno jasno. Riječ je o kombinaciji simbola za planinu Tataliju i put. Iz hetskih tekstova znamo za planinu Tataliju, koja je bila sveta za ovaj narod. Veoma je važno znati da je nekoliko kraljeva uzelo ime planine za svoje kraljevsko ime. Simbol za put vjerovatno znači da je to put koji vodi do planine Tatalija - rekao je prof. dr Andreas Šahner, šef lokaliteta iz istanbulskog odjeljenja Njemačkog arheološkog instituta.</p><p>On je naglasio da su ovi hijeroglifi korišteni u konstrukciji tunela veoma važni za razumijevanje Hetskog carstva.</p><h2>''Ja sam ovo uradio“</h2><p>- Ovi hijeroglifi su, čini se, potpis i poruka „Ja sam ovo uradio“ osobe koja je izgradila tunel. Ono što iz ovog možemo da zaključimo je da su u hetskom svijetu hijeroglifi bili rasprostranjeniji od klinastog pisma - rekao je Šahner.</p><p>- Klinasto pismo bilo je fenomen elite, nešto što je koristila država, ali hijeroglifi su, koliko vidimo, korišteni u svakodnevnoj komunikaciji, znakovima za navigaciju kroz grad i mnoge druge stvari - dodao je on.</p><p>U Hatuši, u kojoj sistematska i detaljna iskopavanja traju više od 100 godina, prije oko mjesec pronađen je tekst sa do sada nepoznatim indoevropskim jezikom – jezikom zemlje Kalašma. Kako je Telegraf Nauka već pisao, on je otkriven među 30.000 glinenih tablica pisanih klinastim pismom i hetskim jezikom i predstavlja zabilješku o magijskom ritualu obližnjeg naroda.</p><h2>Mirovni sporazum</h2><p>Heti ili Hetiti jedan su od naroda Male Azije koji je u starom vijeku stvorio moćnu državu i u jednom trenutku uspio da uzdrma Vavilon i Egipat. Bitka kod Kadeša 1274. prije nove ere između Hetskog carstva i Egipta smatra se jednom od najvećih bitaka tog doba, a vodila se za kontrolu oblasti današnje Sirije. Oko 16 godina nakon nje egipatski faraon Ramzes II i hetski kralj Hatušiliš III potpisali su najstariji poznati mirovni sporazum u historiji.</p>

Stručnjaci smatraju da, iako su država i hetska elita dominantno koristili klinasto pismo, da su hijeroglifi bili rasprostranjeniji među narodom

Riješena tajna hijeroglifa starih 3.500 godina: Naučnici otkrili šta piše na zidovima tunela u Hatuši

<p>Sve je jasnije da klimatske promjene ostavljaju trajni trag na biljnom i životinjskom svijetu.<br></p><h2>Klimatske promjene</h2><p>Klimatske promjene će u predstojećim godinama sve više utjecati na posao uzgajivača hmelja u glavnim evropskim regijama u kojima se uzgaja ta biljka penjačica iz porodice konopljevki, ključna za pivarstvo, pokazalo je istraživanje.</p><p>I količina ubranog hmelja i njegov sadržaj alfa-kiseline, ključne za gorak okus piva, bit će u prosjeku znatno manji nego u prošlosti.</p><p>Međunarodni tim koji je proveo studiju, objavljenu u utorak u časopisu ''Nature Communications'', pozvao je na "hitne mjere prilagodbe".</p><p>Stručnjaci smatraju da će za uzgoj biti potrebne veće površine.</p><p>Oni su proučavali pet područja uzgoja hmelja, među kojima su tri grada u južnoj Njemačkoj te dvije regije, u Češkoj i Sloveniji.</p><h2>Manje alfa-kiseline&nbsp;</h2><p>Istraživači očekuju jednu trećinu manje alfa-kiseline po hektaru obrađenih površina od 2021. do 2050. u poređenju s prinosima iz perioda od 1989. do 2018. godine.</p><p>U Halertau, najvažnijem evropskom području za uzgoj hmelja, očekuje se da će nivoi kiseline pasti za gotovo 40 posto.</p><p>Tim istraživača, koji je vodio Martin Mozni (Mozny) s Češke akademije nauka u Brnu, kaže da je znatan pad već primijećen analizom provedenom tokom nedavnih žetvi.</p><p>Naučnici takav razvoj situacije pripisuju sve višim temperaturnim vrijednostima i manjoj količini oborina.</p><p>Premda su lokalni stručnjaci za proizvodnju hmelja dijelom kritizirali studiju, neki među njima su i sami primijetili promjene u alfa-kiselini.</p><p>Rezultati istraživanja poklapaju se s našim ličnim iskustvom, rekli su iz Udruženja njemačkih uzgajivača hmelja (HVG Njemačka).</p><h2>Nove sorte</h2><p>Direktor najvećeg svjetskog trgovca hmeljem ''Barth-Haas'' kaže kako čvrsto vjeruje da će nove sorte i metode uzgoja uspjeti omogućiti održanje konkurentnosti uzgoja hmelja u južnoj Njemačkoj, piše Zimo.</p>

Sve je jasnije da klimatske promjene ostavljaju trajni trag na biljnom i životinjskom svijetu

Naučnici upozoravaju da dolaze teška vremena za pivopije

<p>Amazonija je oduvijek važila za&nbsp;simbol netaknute prirode i divlje prašume. Prostirući se na površini od 6,7 miliona kilometara kvadratnih najveća prašuma na svijetu ispod svoje površine potencijalno skriva tragove ljudske civilizacije stare hiljadama godina.</p><h2>Specijalni svjetlosni radar&nbsp;</h2><p>Vinicijus Peripato s brazilskog Nacionalnog instituta za istraživanje svemira predvodio je tim naučnika u ispitivanju ogromnog prostranstva tokom kog su otkrili tragove građevina na 5.315 kvadratnih kilometara.</p><p>Specijalni svjetlosni radar (LIDAR) otkrio je šta se krije ispod slojeva lišća, niskog rastinja i korijenja.</p><p>Ta tehnologija se dokazala kao veoma vrijedan alat u otkrivanju struktura u tropskim dijelovima svijeta, poput skrivenih naseobina Maja ili ogromnih kompleksa u jugoistočnoj Aziji.</p><p>Naučnike nije iščudila činjenica da su otkrili tragove ljudske civilizacije, već površina i brojnost građevina.</p><h2>Mreža puteva sličnih onima u Grčkoj ili Rimu</h2><p>U samo jednom skeniranju tim je otkrio 24 prethodno neidentifikovane „smetnje“ u zemljištu koje su aranžirane i ukazuju na arhitektonsko porijeklo, piše RTCG.</p><p>- Otkrili smo utvrđeno selo u južnoj Amazoniji, odbrambene i ceremonijalne lokalitete na jugozapadu, megalitske strukture na sjeveru, riječna naselja u centralnom dijelu. Na jugu su primijećeni znaci grada sa trgovima u području za koje se vjeruje da su nekada naseljavale desetine hiljada ljudi. Čini se da je postojala mreža puteva sličnih onima u Grčkoj ili Rimu - navode naučnici.</p><p>Računaju da se širom Amazonije ispod slojeva lišća, sedimenta i korijenja krije između 10.000 i 24.000 građevina.</p>

Istraživače nije začudila činjenica da su otkrili tragove ljudske civilizacije, već površina i brojnost građevina

Naučnici tvrde: Amazonska prašuma ispod površine skriva na hiljade drevnih građevina 

<p>Lavovi su dugo smatrani najstrašnijim predatorom u Africi, ako ne i svijetu, kraljevima životinja čiji zvuk utjeruje stah u srca svih drugih bića, ali se životinje u savani više plaše ljudskog glasa nego rike lavova, pokazalo je istraživanje kanadskih naučnika u južnoafričkom nacionalnom parku ''Veliki Kruger'', prenosi ScienceDaily.</p><h2>Lanac ishrane</h2><p>- Obično mislimo da su na vrhu lanca ishrane veliki predatori. Ali mi smo zainteresirani za jedinstvenu ekologiju ljudi kao predatora u sistemu jer su ljudi ekstremno smrtonosni - rekla je Lijana Zanet, biologinja sa Zapadnog univerziteta u Kanadi i glavna autorica studije objavljene u ''Current Biology''.<br></p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">In the South African savanna, mammals are more afraid of humans than lions.<br><br>&quot;I think the pervasiveness of the fear throughout the savannah mammal community is a real testament to the environmental impact that humans have,&quot;<a href="https://t.co/uDh06iBMe9">https://t.co/uDh06iBMe9</a></p>&mdash; Doomer Girl News🐀 (@SaraHor76174949) <a href="https://twitter.com/SaraHor76174949/status/1710027969786175888?ref_src=twsrc%5Etfw">October 5, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Globalne studije pokazuju da ljudi ubijaju plijen češće od bilo kog drugog predatora.<br></p><p>- Normalno, kada ste sisar, nećete umirati od bolesti i gladi. Ono što ustvari dovodi do kraja života je predator. A što ste veći, to je veći i predator koji vas ubija. Lavovi su najveći predatori koji love u grupi i zato bi trebalo da su najstrašniji, pa smo poredili strah od ljudi naspram straha od lavova da vidimo ko je najstrašniji predator - rekao je Majkl Klinči, biolog sa Zapadnog univerziteta u Kanadi.</p><h2>Ljudski glasovi</h2><p>Kao dio eksperimenta, Zanet, Klinči i njihove kolege pratile su 19 različitih vrsta sisara i snimali njihove reakcije na različite zvukove, uključujući ljudske glasove, riku lavova, lavež pasa i pucnjeva. Ljudski zvukovi bili su normalni razgovori na četiri glavna jezika u tom regionu, dok su zvuk pucnjeva i laveža čopora pasa izabrani jer su povezani s ljudskim lovom.</p><p>Tokom eksperimenta napravljeno je više od 15.000 snimaka. Istraživači su otkrili da je dvostruko vjerovatnije da će životinje pobjeći i napustiti izvorište vode ako čuju ljudski glas nego ako čuju pucnjeve ili zvukove lova. Čak 95 posto vrsta, uključujući žirafe, leoparde, hijene, zebre, impale i nosoroge, beže češće kada čuju ljude nego kada čuju lavove.</p><p>- Postoji ideja da će se životinje navići na ljude ako ih ne love. Pokazali smo da to nije slučaj. Strah od ljudi je toliko jak i toliko urezan u životinje da je to nešto o čemu treba da razmišljamo kada razgovaramo o očuvanju životinja - rekao je Klinči.</p><h2>Raširen strah</h2><p>- Rašireni strah od ljudi među životinjama savane je pravi dokaz negativnog utjecaja koji imaju ljudi. Ne samo da im smetaju gubitak staništa, klimatske promjene i izumiranje vrsta već je samo prisustvo ljudi dovoljno da izazivaj jake emocije. Smrtno se plaše ljudi, mnogo više nego bilo kog drugog predatora - rekla je Zanet.</p>

Istraživanje u južnoafričkoj savani pokazalo da životinjama strah u kosti više utjeruje ljudski govor nego bilo koji drugi predator

Je li ovo najstrašniji zvuk u prirodi: Šta životinjama ledi krv u žilama više od rike lavova i pucnjeva

<p>Ženke žaba razvile su veliki broj načina da izbjegnu seksualne odnose – prevrću se pred mužjacima, ispuštaju neobične zvuke pred njima, pa se čak i prave mrtve, otkrili su naučnici, piše LiveScience.<br></p><h2>Više mužjaka nego ženki</h2><p>Livadske žabe (Rana temporaria) poznate su po tome što se „eksplozivno“ razmnožavaju kada se skupe u barama. Obično je broj mužjaka drastično veći od ženki, pa se oko šest ili više mužjaka bori za po jednu ženku u ogromnoj grupi.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">These female frogs fake their own deaths to get out of sex <a href="https://t.co/qSgIWNN3ml">https://t.co/qSgIWNN3ml</a></p>&mdash; Live Science (@LiveScience) <a href="https://twitter.com/LiveScience/status/1711880271891411295?ref_src=twsrc%5Etfw">October 10, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>- U nekim slučajevima, ženke stradaju u ovim grupama - rekla je Karolin Ditrih, istraživačica s Muzeja prirodne historije u Berlinu, za LiveScience.</p><h2>Ključne strategije</h2><p>Ipak, ženke su razvile nekoliko tehnika da izbjegnu parenje.</p><p>- Umjesto da budu pasivne i bespomoćne, otkrili smo da ženke koriste tri ključne strategije da izbjegnu mužjake s kojima ne žele da se pare. Nekad zato što nisu spremne za parenje, a nekad zato što ne žele da se pare s određenim mužjakom - rekla je Ditrih.</p><p>Istraživači su skupili mužjake i ženke livadske žabe iz bara tokom sezone parenja, a onda ih podijelili i stavili u posude s vodom tako da u svakoj posudi budu dvije ženke i jedan mužjak. Nakon toga su oko sat snimali njihovo ponašanje.</p><p>Od 54 ženke, 83 posto njih se prevrnulo na leđa kad ih je mužjak zaskočio.</p><p>- Tako mužjaci završavaju pod vodom i moraju da ih puste kako bi izbjegli davljenje - rekla je Ditrih.</p><p>Tim je otkrio da 48 posto ženki na koje skoči mužjak, ispušta zvuke negodovanja. Zvuk niže frekvencije je imitacija zvuka koji ispuštaju mužjaci da otjeraju rivale.</p><p>- Međutim, nije nam jasno šta znači zvuk visoke frekvencije - rekla je Karolin Ditrih.</p><p>Istraživači su otkrili da trećina ženki leži nepomično, s ispruženim udovima, oko dvije minute nakon što ih mužjaci zaskoče.</p><h2>Odgovor na stres</h2><p>- Djeluje nam da se ženke prave da su mrtve, iako ne možemo da dokažemo da je to svjesno ponašanje. Moglo bi biti da je to automatski odgovor na stres - rekla je Ditrih.</p><p>Mlađe ženke koriste sve tri strategije da izbjegnu parenje, dok starije ženke se češće prave da su mrtve.</p><p>Ukupno, 46 posto ženki uspije pobjeći od mužjaka, piše Telegraf.</p>

Tim istraživača pratio je ponašanje livadskih žaba i bio je iznenađen načinima na koji ženke izbjegavaju mužjake

Prave se da su mrtve da bi izbjegle seks: Naučnici otkrili nevjerovatne strategije ženki u sezoni parenja

<p>Navodna ''planeta devet'' koja leži skrivena na rubu našeg solarnog sistema zapravo bi mogla biti nešto sasvim drugo, tvrde naučnici.&nbsp;</p><h2>Mračna daljina</h2><p>Neobjašnjivo kretanje objekata na rubu našeg Sunčevog sistema stručnjake je navelo na pretpostavku da su ti objekti pod utjecajem drugog svijeta skrivenog u mračnoj daljini našeg planetarnog susjedstva - nazvavši ga planetom devet.</p><p>&nbsp;Objekti na udaljenim dijelovima Sunčevog sistema se, pretpostavljaju neki, ponašaju kao da ih naokolo povlači objekt koji ne možemo vidjeti, a koji je, vjerovatno, druga planeta.<br></p><p>Međutim, nova studija istraživača Harša Matura (Harsh Mathur), profesora fizike na Univerzitetu ''Case Western Reserve'' i Ketrin Braun (Katherine Brown), vanredne profesorice fizike na koledžu ''Hamilton'', kaže da su ta kretanja rezultat modificiranog zakona gravitacije, objašnjava Independant.</p><h2>''Neobična'' gravitacija</h2><p>Naučnici su ilustrirali šta bi se dogodilo da objektima upravlja teorija poznata kao modificirana Njutnova (Newton) dinamika ili MOND. Ona sugerira da Njutnova uobičajena gravitacija djeluje samo do određene tačke - da se u vanjskim područjima galaksija, naprimjer, gravitacija ponaša na neobičan način.</p><p>Zaključili su da se podaci podudaraju - primjenom MOND teorije na postojeća opažanja činilo se da ih ona precizno predviđa. ''Usklađenost je bila zapanjujuća'', rekao je Matur.</p><p>Zanimljiva stvar je da naučnici ovim otkrićem i dalje nužno ne isključuju planetu devet - ili drugo objašnjenje za ono što se događa. Neki su istraživači predložili druga objašnjenja, dok je dio sugerirao da je navodni efekt pojavljuje samo kad te objekte pokušavamo promatrati.</p><h2>Problemi fizike</h2><p>- Bez obzira na ishod, ovaj rad naglašava potencijal da vanjski Sunčev sistem služi kao laboratorij za ispitivanje gravitacije i proučavanje temeljnih problema fizike - rekla je Braun.</p><p>Otkrića su potanko opisana u naučnom radu ''Modificirana Newtonova dinamika kao alternativa hipotezi o devetoj planeti'', objavljenom u časopisu ''The Astronomical Journal'', piše Tportal.</p>

Proverbijalna deveta planeta našeg sistema možda uopće nije posljedica utjecaja nepoznatih objekata, već neobične gravitacijske dinamike

Nova studija: Tajnovita ''planeta devet'' mogla bi biti nešto skroz neočekivano

<p>Na društvenoj mreži X (Twitter, op.a.) snimak broda koji "lebdi" postao je viralan.<br></p><p>Mnogi su se zapitali kako je to moguće. U pitanju je fenomen „lebdećeg“ broda, odnosno neka vrsta fatamorgane, a evo kako dolazi do toga.</p><p>Sloj toplog zraka nalazi se iznad linije vida, dok je sloj hladnijeg zraka odmah ispod. U nauci se ova pojava naziva temperaturna inverzija, objašnjava N1.<br></p><p>Dok se svjetlo se „savija“ nadolje “ka gušćem zraku“, naše oči to vide i „tumače“ da svjetlo koje vidimo zapravo putuje pravo.</p><p>Objekt, u ovom slučaju, brod koji vidimo izgleda kao da je na višoj visini nego što zapravo jeste.</p><p>Mi vidimo sliku, tačnije, inverziju slike, s brodom koji je iznad njegove stvarne lokacije.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Floating ship phenomenon, <br><br>a layer of warm air sits above a line of sight with a cool layer just beneath it. <br><br>This is a temperature inversion.<br><br> Light bends down towards the denser air, but our eyes assumes the light we see is travelling straight, <br><br>the object we are seeing… <a href="https://t.co/KOdQzziaGf">pic.twitter.com/KOdQzziaGf</a></p>&mdash; Science girl (@gunsnrosesgirl3) <a href="https://twitter.com/gunsnrosesgirl3/status/1707686122371834200?ref_src=twsrc%5Etfw">September 29, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Sloj toplog zraka nalazi se iznad linije vida, dok je sloj hladnijeg zraka odmah ispod

U nauci se ova pojava naziva temperaturna inverzija

Objavljen snimak broda koji "lebdi": Evo šta se krije iza ove pojave 

<p>Istraživači fosila otkrili su novu vrstu minijaturnih osa s misterioznim, okruglim strukturama na kraju svake antene.</p><h2>100 miliona star ćilibar</h2><p>Ženku mikro ose očuvanu u 100 miliona starom ćilibaru ispitali su naučnici koje je predvodio Džordž Pojnar s Naučnog koledža Državnog univerziteta Ohaja, prenosi Phys.org.<br></p><p>Pojnar i Fernando Vega, nezavisni istraživač iz Silver Springa, imaju neke ideje o tim „oblacima“ na antenama, ali nisu sigurni da li su u pravu.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">New species of tiny wasp comes with mysterious, cloud-like structures at ends of antennae <a href="https://t.co/QTIKQyvqy3">https://t.co/QTIKQyvqy3</a> <a href="https://t.co/Jl5M1eGTbA">pic.twitter.com/Jl5M1eGTbA</a></p>&mdash; EcoTopical (@EcoTopicalNews) <a href="https://twitter.com/EcoTopicalNews/status/1709890826267132406?ref_src=twsrc%5Etfw">October 5, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>- Nismo našli nijedan fosil niti bilo kog insekta s takvim strukturama na antenama. Nije nam jasno kako je i dalje mogao da leti sa svom tom težinom - rekao je Pojnar.</p><p>Mikro osama se smatraju ose čije odrasle jedinke imaju dužinu tijela manju od 2 milimetra.</p><p>- Ova mikro osa dugačka je samo 1,3 milimetra. I onda se tome dodaje antena od 15 segmenata, pukotina nasred glave i karakteristična krila koja ih razlikuju od svih drugih mikro osa. Jedinstvene strukture nalik minijaturnom oblaku na antenama mora da su bile veoma nezgodne za ove male parazite - rekao je Pojnar.</p><p>Kako slične strukture ne postoje na drugim insektima, ni živim, ni izumrlim, naučnici kažu da mogu samo da nagađaju čemu su služile.</p><h2>Osa parazit</h2><p>- Možda su u pitanju male sjemenke biljaka, jajašca domaćina u kojima je osa bila parazit ili nešto što je neka biljka lučila. Postoji dobra mogućnost da je mikro osa bila parazit i da je u istom komadu ćilibara negdje sakriven i mužjak. Šta god da su, otkriće je izuzetno interesantno. Pred nama je sad izazov da otkrijemo jedinstvene karakteristike ovog izumrlog organizma - rekao je Pojnar.</p><p>Vrsta je nazvana Caradiophyodus saradae, a studija o njoj objavljena je u žurnalu ''Life'', piše Telegraf.</p>

Mikro osama se smatraju ose čije odrasle jedinke imaju dužinu tijela manju od 2 milimetra

Misteriozne kugle na antenama ovog stvorenja zbunile naučnike: Otkrivena nova vrsta minijaturne ose

<p>Prije 25 godina, davne 1998., britanski sportski magazin ''FourFourTwo'' objavio je fotografiju koja bi trebala pokazati kako će Dejvid Bekam (David Beckham) izgledati 2020. godine.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">In 1998, FourFourTwo⁩ magazine predicted David Beckham would look like this in 2020.<br><br>This is what he actually looked like. <a href="https://t.co/WU1nVsm6pX">pic.twitter.com/WU1nVsm6pX</a></p>&mdash; Football Tweet ⚽ (@Football__Tweet) <a href="https://twitter.com/Football__Tweet/status/1710260362732531984?ref_src=twsrc%5Etfw">October 6, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Prema njihovom predviđanju, Bekam, koji je tada bio na vrhuncu slave, izgledao bi drastično drugačije, bez zuba i proćelav, a malo je reći da nisu pogodili.</p><p>Nogometaš (48) je u centru pažnje zbog Netflixovog dokumentarca o njegovom životu, zbog čega je fotografija ponovo počela kružiti društvenim mrežama, a zabavnih komentara nije nedostajalo.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">They didn&#39;t take into account hair transplant and other cosmetic procedures</p>&mdash; Ali Raء 🇸🇦 (@3ly3r) <a href="https://twitter.com/3ly3r/status/1710261478593302967?ref_src=twsrc%5Etfw">October 6, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>"Nisu uzeli u obzir transplantaciju kose i ostale kozmetičke zahvate", napisao je jedan korisnik X-a, a drugi se nadovezao: "Potpuno su pogriješili."</p><p>"Lol, što je ovo", "Skoro pa su pogodili", "Ne mogu vidjeti razliku" i "Izgleda sretnije na lijevoj fotki", samo su neki od brojnih komentara, piše Index.</p>

Prije 25 godina britanski sportski magazin ''FourFourTwo'' objavio je fotografiju koja bi trebala pokazati kako će Bekam izgledati 2020.

Osvanula urnebesna fotografija koja pokazuje kako bi Dejvid Bekam trebao danas izgledati

<p>Željezni trozubac, za koji se vjeruje da je korišten za ribarenje, i to u 3. ili 4. stoljeću, pronađen je na obalama Turske, u gradu Asos (As), piše Arkeonews.<br></p><h2>Proučavali nimfeum</h2><p>Ovo oruđe iskopao je tim arheologa koji je proučavao nimfeum, ukrašenu fontanu istočno od centra grada. Iskopavanja u Asosu vodi Nuretin Arslan, profesor Univerziteta Čankale Onsekiz Mart.</p><p>Trozubac je pronađen među dijelovima u urušenom dijelu nimfeuma, a zbog specifičnog oblika naučnicima je odmah bilo jasno o čemu se radi.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Archeologists in northwestern Türkiye have discovered an ancient iron trident, believed to have been used for fishing in the ancient city of Assos <a href="https://t.co/qK6EOCKW9f">https://t.co/qK6EOCKW9f</a> <a href="https://t.co/3EiK8ICgVc">pic.twitter.com/3EiK8ICgVc</a></p>&mdash; Anadolu English (@anadoluagency) <a href="https://twitter.com/anadoluagency/status/1709919886804226422?ref_src=twsrc%5Etfw">October 5, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>- Ovo je prvi put da smo pronašli ovakav materijal u Asosu, jer predmeti od željeza najbrže propadaju u antičkim gradovima. Iako znamo da je ovo oruđe mnogo korišteno u antičkom dobu, ovo je važno otkriće jer je malo primjeraka preživjelo do sada. Koliko znamo, a tako je opisano u tekstovima i predstavljano na slikama, ovo oruđe je korišteno za hvatanje velikih riba na moru iz malih čamaca, i to noću, uz pomoć baklji - rekao je Arslan, a prenosi Arkeonews.</p><h2>Platonov učenik</h2><p>Asos je danas mali grad u oblasti Čanakale u Turskoj. Osnovan je, najvjerovatnije, u 10. stoljeću, a osnovali su ga kolonisti Lezbosa. Najveći procvat grad je imao u vrijeme kada je njime vladao Hermija iz Atarneja, Platonov učenik. On je tada poticao filozofe da se dosele u grad, pa je 348. prije nove ere, između ostalih, i Aristotel došao u Asos. Grad su kasnije osvojili Perzijanci, potom Makedonci, pa Rimljani.</p>

Tokom iskopavanja ukrašene fontane pronađena oprema za hvatanje velikih riba

Ribarski trozubac iskopan u gradu filozofa: Veliko otkriće arheologa na obalama Turske

<p>NASA je spremna razotkriti uzorak prikupljen s asteroida Benu (Bennu). Svemirska agencija događaj će uživo prenositi ove srijede u 17 sati.<br></p><h2>Prvo izvlačenje uzorka</h2><p>Misija OSIRIS-REx označila je NASA-ino prvo izvlačenje uzorka s udaljenog asteroida u složenoj operaciji koja je uključivala slijetanje svemirske letjelice na stijenu, hvatanje i pohranjivanje materijala iz nje te dopremanje tereta do Zemlje.</p><p>Misija je pokrenuta u septembru 2016., a letjelica je uzorke prikupila četiri godine kasnije. Dugo putovanje natrag na Zemlju završilo je prošlog mjeseca kada je uzorak u kapsuli sletio u pustinju Utaha, tačno kako je i planirano.</p><p>Nakon što je kratko vrijeme držana u čistoj prostoriji u blizini mjesta slijetanja, kapsula je prevezena u ''Johnson Space Center'' u Hjustonu, gdje će biti otvorena, omogućujući početak višegodišnjeg naučnog istraživanja za koje se istraživači nadaju da će nam reći više o formiranju našeg Sunčevog sistema i, nadaju se, uvid u to kako je nastao život na Zemlji.</p><p>Komentirajući uspješnu misiju, šef NASA-e Bil Nelson (Bill) rekao je da je OSIRIS-REx ''donio nešto izvanredno: najveći uzorak asteroida ikada primljen na Zemlji''.</p><h2>Porijeklo Sunčevog sistema</h2><p>Nelson je dodao: </p><p>- Pomoći će naučnicima u istraživanju nastanka planete, poboljšat će naše razumijevanje asteroida koji bi mogli utjecati na Zemlju i produbiti razumijevanje porijekla našeg Sunčevog sistema i njegove formacije.</p><p>NASA će uzorak prikupljen s asteroida Benu otkriti tokom posebnog događaja koji počinje u 17 sati u srijedu, 11. novembra.</p><p>Događaj će se moći pratiti putem javnog kanala NASA TV-a, piše Tportal.</p>

NASA je spremna razotkriti uzorak prikupljen s asteroida Benu. Svemirska agencija događaj će uživo prenositi ove srijede u 17 sati

NASA u srijedu predstavlja uzorke asteroida Benu, prenosit će sve uživo

<p>Američka kompanija nudi nevjerovatnu glavnu nagradu od milion dolara nekome iz SAD ko može pružiti naučne dokaze o stvarnom vanzemaljskom obliku života.<br></p><h2>Naučni dokazi</h2><p>''Ring'', američka kompanija u vlasništvu ''Amazona'', poznata po snimanju srdačnih susreta i sumnjivih posjetilaca na kućnom pragu, pokrenula je novu, ambicioznu inicijativu u SAD, koja se nadovezuje na Noć vještica.</p><p>U pokušaju da otkriju dokaze o postojanju vanzemaljaca, iz ''Ringa'' nevjerovatnu glavnu nagradu od milion dolara nekome iz SAD ko može pružiti nepromijenjene naučne dokaze o stvarnom vanzemaljskom obliku života. Rok za podnošenje prijava je 3. novembar 2023. godine, a ''Stručnjak za svemir i vanzemaljce'' bit će zadužen za pažljivo pregledavanje tih prijava.</p><p>Pozadina navedene inicijative je poplava videozapisa koji kruže internetom, a za koje se tvrdi da prikazuju vanzemaljske aktivnosti. Međutim, pokazalo se da većina tih viđenja nije ništa više od meteora koji padaju s neba.</p><p>Gotovo 100 godina naučnici, stručnjaci i obični građani dijele priče i videoisječke o viđenjima vanzemaljaca. S novim viđenjima i daljnjim dokazima da bi oblici života mogli postojati izvan Zemljine atmosfere, postoji mogućnost da bi se vanzemaljske aktivnosti mogle događati ispred vaših ulaznih vrata. Kupci diljem svijeta bilježe neočekivane i divne trenutke života putem svojih ''Ring'' videozvona i kamera. Sada biste mogli biti nagrađeni ako snimite vanzemaljski događaj, stoji u ''Ringovoj'' objavi.</p><h2>Jednominutni videozapis</h2><p>Da bi učestvovali u takmičenju, pojedinci moraju biti zakoniti građani SAD stariji od 18 godina. Postoje dva različita načina za učestvovanje. Prvi uključuje podnošenje naučnog dokaza snimljenog uređajem ''Ring'' koji dokumentira vanzemaljca. Druga opcija omogućuje učesnicima da pošalju videozapis u trajanju do jedne minute, koji prikazuje nekoga ili nešto što je povezano s vanzemaljcima.</p><p>Kod potonje opcije potiču se kreativni i duhoviti prikazi, čak i ako uključuju umjetna pomagala kao što su kostimi, šminka, rekviziti, računalna grafika, digitalni efekti ili druga umjetna sredstva. Ti podnesci će se ocjenjivati na temelju kreativnosti, vizuelne privlačnosti i humora.</p><p>Ako se doista iznesu nepobitni dokazi o vanzemaljskoj aktivnosti, odgovorna osoba bit će nagrađena glavnom nagradom – anuitetom od 50.000 dolara godišnje u razdoblju od idućih 20 godina, odnosno ukupno milion dolara.</p><h2>Invazija vanzemaljaca</h2><p>Zanimljivo je da je ''Ringova'' kamera u julu snimila incident koji je potaknuo nagađanja o invaziji vanzemaljaca. U Gretni, odmah preko rijeke Misisipi od Nju Orleansa, svijetla smaragdna kugla prošarala je nebo u 4.30 ujutro 14. jula, kao što je dokumentirano u 17-sekundnoj snimci zvona na vratima ''Ringa''. Dok su neki na društvenim mrežama odbacili snimljeni događaj kao ''meteor'', mnogi su ostali uvjereni da je riječ o vanzemaljskom susretu, piše Zimo.</p>

Rok za podnošenje prijava je 3. novembar 2023. godine

Lov na milion dolara u SAD: Građani imaju priliku zaraditi ako mogu dokazati da su snimili vanzemaljca

<p>Svemirski teleskop Hubble nedavno je zabilježio nešto čudno: iznimno svijetao, iznimno brz bljesak svjetlosti koji se pojavio usred ničega.<br></p><h2>Rijedak fenomen</h2><p>Ovaj je rijedak fenomen tehnički poznat kao svjetlosni brzi plavi optički prijelaz (Luminous Fast Blue Optical Transient, LFBOT). Neobično je to što se ovog puta dogodio izvan galaksije.</p><p>Od 2018. godine, kad su prvi put otkriveni, ovi su bljeskovi primijećeni tek nekoliko puta.</p><p>Finch, kako je konkretno ovaj događaj nazvan, zabilježen je između dvije galaksije. Od jedne je bio udaljen 50 hiljada svjetlosnih godina, a od druge oko 15 hiljada svjetlosnih godina.</p><p>Otkriće je zbunilo astronome, koji su dosad smatrali kako LFBOT-ovi dolaze iz unutrašnjosti galaksija u kojima nastaju zvijezde. Finch se odvio daleko od bilo kojeg područja nastajanja zvijezda.</p><h2>20.000 stepeni</h2><p>Nesvakidašnji bljesak također je promatran pomoću drugih instrumenata poput zemaljske zvjezdarnice Gemini South, koja je otkrila da je temperatura Fincha iznosila nevjerovatnih 20 hiljada Celzijevih stepeni.</p><p>Ti bljeskovi postaju svjetliji i tamne u samo nekoliko dana. Poređenja radi, supernove kroz takav ciklus prolaze tokom nekoliko mjeseci.</p><p>Jedna od teorija kojom se pokušava objasniti LFBOT-ove kaže kako je riječ o posebnoj i rijetkoj vrsti supernove, koja se događa vrlo velikim i kratkotrajnim zvijezdama. Kako ove zvijezde ne traju dugo, obično se nalaze u blizini zvjezdanih rasadnika u kojima su rođene.</p><p>Ali, Finch se ne uklapa dobro u tu teoriju.</p><h2>Brza zvijezda</h2><p>Moguće je da bljeskove zapravo ne uzrokuju supernove, već zvijezde koje su rastrgale crne rupe.</p><p>Također, moguće je kako je bila riječ o brzoj zvijezdi koja je prolazila između dviju galaksija i eksplodirala tokom svog putovanja, piše Digital Trends, prenosi Tportal.</p>

Prvi put je inače rijedak svemirski fenomen zabilježen izvan galaksije. Naučnici zasad nemaju dobro objašnjenje o čemu bi se moglo raditi

Hubble zabilježio tajanstvenu eksploziju usred ničeg duboko u svemiru

<p>Kompanija Neuralink Ilona Maska (Elon Musk), specijalizirana za moždane implantate, saopćila je da je od nezavisne regulatorne agencije dobila dozvolu da započne s ispitivanjima na ljudima. U planu je da se u narednih šest godina testira eksperimentalni uređaj na paraliziranim osobama.</p><p>Za ovu studiju kvalifikuju se osobe paralizirane usljed povreda vratnog dijela kičme ili oni sa dijagnozom amiotrofične lateralne skleroze. Iako broj učesnika studije još nije otkriven, očekuje se da ispitivanje traje šest godina.</p><h2>Odobrena dozvola za klinička ispitivanja</h2><p>Neuralink nije jedina kompanija koja se bavi razvojem interfejsa između mozga i računara, ali je svakako najpoznatija zahvaljujući medijskoj pažnji koju je privukao Ilon Mask. Njegove velike ambicije za kompaniju, kao i obećanja da će implantati pomoći ljudima da se nose sa vještačkom inteligencijom, izazvale su skepticizam i debate među stručnjacima.</p><p>Raniji zahtjev Neuralinka za testiranje na ljudima odbijen je od Američke uprave za hranu i lijekove (FDA). Međutim, u maju je kompaniji ipak odobrena dozvola za klinička ispitivanja. U ovom istraživanju pacijentima će biti ugrađen čip u dio mozga zadužen za kretanje, što bi im omogućilo da samo mislima upravljaju kursorom ili tastaturom računara, prenosi 24sedam.rs.</p><p>Nedavno su se pojavile kontroverze oko testiranja implantata na životinjama, naročito nakon navoda o nepravilnostima i zloupotrebama. U svjetlu ovih optužbi, pokrenute su istrage o mogućem zlostavljanju životinja i nepravilnom rukovanju biološkim materijalima.</p><h2>Razna stanja</h2><p>Detalji o lokaciji i tačnom broju učesnika u ispitivanju još nisu poznati. Ukoliko se implantat pokaže kao siguran za upotrebu, mogu proći godine, čak i decenije, prije nego što postane dostupan široj populaciji.</p><p>Ilon Mask i dalje ima velike planove za Neuralink, vjerujući da će njihov uređaj moći da tretira razna stanja, uključujući gojaznost, autizam, depresiju i šizofreniju.</p>

Milijarder vjeruje da će njihov uređaj moći tretirati razna stanja, uključujući gojaznost, autizam, depresiju i šizofreniju

Može li Neuralink Ilona Maska promijeniti sudbine paraliziranih: Prvi testovi na pomolu

<p>Nova studija otkriva da djeca s dijagnosticiranim autizmom i ADHD-om mogu imati problema s učinkovitom eliminacijom plastičnog aditiva BPA, što baca svjetlo na potencijalnu vezu između okolišnih faktora i neurorazvojnih poremećaja.<br></p><h2>Sveprisutna komponenta</h2><p>U posljednjih nekoliko desetljeća među djecom je otkriven zabrinjavajući porast dijagnoza poremećaja iz autističnog spektra (ASD) te poremećaja pažnje i hiperaktivnosti (ADHD), otkriva najnovije naučno istraživanje. Nova studija ukazuje na potencijalnu ulogu bisfenola A (BPA), uobičajenog aditiva za plastiku, u tom alarmantnom trendu.</p><p>BPA je sveprisutna komponenta u plastici i procesima proizvodnje plastike, često prisutna u spremnicima za hranu i piće. Prethodna naučna istraživanja povezivala su BPA s hormonalnim poremećajima, uključujući rak dojke i neplodnost.</p><p>Istraživanje koje su proveli naučnici sa univerziteta Rowan i Rutgers u Sjedinjenim Državama fokusiralo se na tri različite grupe djece: njih 66 s autizmom, 46 s ADHD-om te 37 neurotipične djece. Naučnici su posebno ispitali proces glukuronidacije, odnosno hemijskog mehanizma koji tijelo koristi za uklanjanje toksina iz krvotoka putem urina.</p><p>Rezultati istraživanja, objavljenog u časopisu PLOS ONE, osvijetlili su primjetan nerazmjer u sposobnosti djece s ASD-om i ADHD-om da učinkovito eliminiraju BPA i srodni spoj zvan dietilheksil-ftalat (DEHP). Taj novootkriveni nedostatak potencijalno izlaže ovu djecu produljenim razdobljima toksičnih učinaka navedenih hemikalija.</p><p>Detoksikacija ta dva plastifikatora je ugrožena kod djece s ASD-om i ADHD-om. Posljedično, njihova su tkiva više izložena ova dva plastifikatora, pojašnjavaju autori studije.</p><h2>Najranjivija djeca s ADHD-om</h2><p>Zanimljivo je da je smanjena učinkovitost bila najznačajnija u slučaju BPA. Za djecu s ASD-om detoksikacija je pala za otprilike 11 posto, dok je za djecu s ADHD-om pala za 17 posto u poređenju s kontrolnom grupom.</p><p>Naučnici sugeriraju da genetske mutacije kod određenih pojedinaca ometaju pravilno uklanjanje BPA iz tijela jer dopuštaju tvari da se zadrži i potencijalno ometa razvoj i funkcioniranje neurona.</p><p>Vjeruje se da su ASD i ADHD rezultat složene međuigre genetskih faktora i faktora okoliša, a nova studija naglašava presjek obaju tih faktora. Uprkos tome, bitno je prepoznati da nisu sva djeca s neurorazvojnim poremećajima imala poteškoća u eliminaciji BPA, što ukazuje i na uključenost dodatnih faktora.</p><p>Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se tačno razjasnilo kako se ASD i ADHD manifestiraju u tijelu, bilo tokom prenatalnog razvoja ili kasnije u životu. Trenutni naučni podaci ne uspijevaju utvrditi konačnu vezu između izloženosti BPA i pojave tih poremećaja.</p>

Nova studija otkriva da djeca s dijagnosticiranim autizmom i ADHD-om mogu imati problema s učinkovitom eliminacijom plastičnog aditiva BPA

Otkrivena povezanost plastike s autizmom i ADHD-om

<p>Tetovaža s kože probila se do tjelesnih ćelija, a novi majstori tetoviranja naučnici su koji se umjesto bojom koriste zlatom.&nbsp;</p><p>Riječ je o revolucionarnoj tehnici litografije nanootiska kojom su naučnici na stanice fibroblasta živih mišijih embrija utisnuli zlatne nanotačkice i nanonožice. Taj pokušaj naučnog spajanja čovjeka s tehnologijom najvjerovatnije će omogućiti stvaranje bioničkih uređaja, biosenzora... Time je naučna fantastika postala stvarnost, a najzaslužniji za to je naučnik sa Univerziteta Johns Hopkins Dejvid Grasijas (David Gracias), voditelj istraživačkog tima, koji vjeruje da će njegova tehnika tetoviranja ćelija donijeti velike promjene u zdravstvu.<br></p><p>- Želimo imati senzore za daljinsko praćenje i kontrolu pojedinačnih ćelija i njihove okoline u stvarnom vremenu. Kada bismo imali tehnologiju za praćenje zdravlja izoliranih ćelija, možda bismo mogli dijagnosticirati i liječiti bolest mnogo prije nego što se cijeli organ ošteti - izjavio je Grasijas.</p><h2>Malo stakla, malo želatina…</h2><p>Naučnici se u posljednje vrijeme trude povezati elektroniku s ljudskom biologijom, što nije jednostavno, te se suočavaju s brojnim preprekama, a jedna od najvećih je nekompatibilnost živog tkiva s proizvodnim tehnikama za izradu elektronike. Iako postoje načini da stvari budu male i fleksibilne, često se upotrebljavaju jake hemikalije, visoke temperature ili vakuum koji uništavaju živo tkivo ili meke materijale na bazi vode. Grasijasov istraživački tim primijenio je litografiju nanootiska poput korištenja žiga za utiskivanje uzoraka mjerenih nanometrikom u živu stanicu.</p><p>To je vrlo složen proces u kojem zlatni uzorak treba prenijeti i prilijepiti na živo tkivo. Naučnici su to učinili tako što su najprije otisnuli zlato u nanomjeri na silikonsku pločicu presvučenu polimerom koji se poslije otopi kako bi se uzorak mogao prenijeti na tanke staklene filmove te je tretirali biološkim spojem cisteaminom i obložili hidrogelom. Potom se uzorak ukloni sa stakla i tretira želatinom prije nego što se prebaci u stanicu fibroblasta, a hidrogel se na kraju otopi. Cisteamin i želatin pomažu zlatu vezati se uz ćeliju i ostati ondje 16 sati, a ne ugroziti ostale ćelije. Ista je tehnika uspješno primijenjena i za pričvršćivanje nizova zlatnih nanožica na ex vivo mozgove štakora.</p><p>- Pokazali smo da možemo pričvrstiti složene nanouzorke na žive ćelije i održati ih živima. Vrlo je važno da ćelije s tetovažama mogu živjeti i kretati se jer često postoji velika nekompatibilnost između živih ćelija i metoda kojima se inžinjeri koriste za izradu elektronike - izjavio je Grasijas.</p><p>Tehnika litografije nanootiska jednostavna je i jeftina, što može pomoći u razvoju elektronike poput elektroda, antena i elemenata koji se integriraju ne samo sa živim tkivima već i s hidrogelovima i drugim mekim materijalima.</p><p>- Očekujemo da će ovaj proces izrade nanouzoraka, u kombinaciji s raznim vrstama materijala i standardnim tehnikama mikroproizvodnje poput fotolitografija i litografija e-zrakom, omogućiti razvoj novih supstrata za stanične kulture, biohibridnih materijala, bioničkih uređaja i biosenzora - izjavio je Grasijas.</p><h2>Od supstrata do biosenzora</h2><p>No nije to jedini pokušaj ulaženja tehnologije u ljudsko biopolje. Umjetna inteligencija (AI) omogućila je neslućeni razvoj implantabilne tehnologije i bioinženjeringa koji će preoblikovati ljudsko tijelo u simbiozu s mašinama i umjetnom inteligencijom. Omogućit će to putovanje od AI-ja do AGI-ja (artificial general intelligence/umjetne opće inteligencije), koji će moći obavljati bilo koji posao koji obavlja čovjek, piše Lider.</p>

Riješena tajna hijeroglifa starih 3.500 godina: Naučnici otkrili šta piše na zidovima tunela u Hatuši

Naučnici upozoravaju da dolaze teška vremena za pivopije

Naučnici tvrde: Amazonska prašuma ispod površine skriva na hiljade drevnih građevina

Je li ovo najstrašniji zvuk u prirodi: Šta životinjama ledi krv u žilama više od rike lavova i pucnjeva

Prave se da su mrtve da bi izbjegle seks: Naučnici otkrili nevjerovatne strategije ženki u sezoni parenja

Nova studija: Tajnovita ''planeta devet'' mogla bi biti nešto skroz neočekivano

Objavljen snimak broda koji "lebdi": Evo šta se krije iza ove pojave

Misteriozne kugle na antenama ovog stvorenja zbunile naučnike: Otkrivena nova vrsta minijaturne ose

Osvanula urnebesna fotografija koja pokazuje kako bi Dejvid Bekam trebao danas izgledati

Ribarski trozubac iskopan u gradu filozofa: Veliko otkriće arheologa na obalama Turske

NASA u srijedu predstavlja uzorke asteroida Benu, prenosit će sve uživo

Lov na milion dolara u SAD: Građani imaju priliku zaraditi ako mogu dokazati da su snimili vanzemaljca

Hubble zabilježio tajanstvenu eksploziju usred ničeg duboko u svemiru

Može li Neuralink Ilona Maska promijeniti sudbine paraliziranih: Prvi testovi na pomolu

Otkrivena povezanost plastike s autizmom i ADHD-om

Spajanje čovjeka i mašine: Zlatom se tetoviraju ćelije, zaslon se pali u mozgu

Nauka

Riješena tajna hijeroglifa starih 3.500 godina: Naučnici otkrili šta piše na zidovima tunela u Hatuši

Naučnici upozoravaju da dolaze teška vremena za pivopije

Naučnici tvrde: Amazonska prašuma ispod površine skriva na hiljade drevnih građevina

Je li ovo najstrašniji zvuk u prirodi: Šta životinjama ledi krv u žilama više od rike lavova i pucnjeva

Prave se da su mrtve da bi izbjegle seks: Naučnici otkrili nevjerovatne strategije ženki u sezoni parenja

Nova studija: Tajnovita ''planeta devet'' mogla bi biti nešto skroz neočekivano

Objavljen snimak broda koji "lebdi": Evo šta se krije iza ove pojave

Misteriozne kugle na antenama ovog stvorenja zbunile naučnike: Otkrivena nova vrsta minijaturne ose

Osvanula urnebesna fotografija koja pokazuje kako bi Dejvid Bekam trebao danas izgledati

Ribarski trozubac iskopan u gradu filozofa: Veliko otkriće arheologa na obalama Turske

NASA u srijedu predstavlja uzorke asteroida Benu, prenosit će sve uživo

Lov na milion dolara u SAD: Građani imaju priliku zaraditi ako mogu dokazati da su snimili vanzemaljca

Hubble zabilježio tajanstvenu eksploziju usred ničeg duboko u svemiru

Može li Neuralink Ilona Maska promijeniti sudbine paraliziranih: Prvi testovi na pomolu

Otkrivena povezanost plastike s autizmom i ADHD-om

Spajanje čovjeka i mašine: Zlatom se tetoviraju ćelije, zaslon se pali u mozgu