<p>Nema generacije koja nije tokom svog školovanja učila o Pitagorinoj teoremi. Formula grčkog filozofa Pitagore tako ostaje upamćena generacijama, ali naučnici su pronašli tragove da bi onda mogla i ranije biti otkrivena.</p><h2>Ploča datira iz 1770. godine</h2><p>Dok je Pitagora bio važna historijska ličnost u razvoju matematike, neki naučnici zaključuju da on nije otkrio jednačinu koju najviše povezujemo s njim (a2 + b2 = c2). Ustvari, postoji drevna babilonska ploča (po privlačnom nazivu IM 67118) koja koristi Pitagorinu teoremu za rješavanje dužine dijagonale unutar pravougla. Ploča, koja se vjerovatno koristila za podučavanje, datira iz 1770. godine prije nove ere – stoljećima prije nego što je Pitagora rođen oko 570. godine prije nove ere, piše N1.</p><p>Druga ploča iz perioda od 1800. do 1600. godine prije nove ere ima kvadrat s označenim trouglovima unutra. Prevođenje oznaka sa baze 60 – sistema brojanja koji su koristili stari Babilonci – pokazalo je da su ovi drevni matematičari bili svjesni Pitagorine teoreme (koja se ne zove tako, naravno) kao i drugih naprednih matematičkih koncepata.</p><p>- Zaključak je neizbježan. Babilonci su znali odnos između dužine dijagonale kvadrata i njegove stranice: d=kvadratni korijen od 2. Ovo je vjerovatno bio prvi broj za koji se znalo da je iracionalan. Međutim, to zauzvrat znači da su bili upoznati s Pitagorinom teoremom – ili, u najmanju ruku, s njenim posebnim slučajem za dijagonalu kvadrata (d2 = a2 + a2 = 2a2) – više od hiljadu godina prije velikog mudraca po kome je i dobio ime - piše matematičar Brus Ratner (Bruce) u radu na tu temu.&nbsp;</p><h2><span style="color: rgb(51, 51, 51); font-size: 28px;">Usmena predaja</span></h2><p>Pa zašto je ovo pripisano Pitagori? Nije sačuvan nijedan originalni Pitagorin spis. Ono što znamo o njemu prenijeli su drugi, posebno pitagorejci – članovi škole koju je osnovao u današnjoj južnoj Italiji. Škola, nazvana Pitagorin polukrug, bila je tajna, ali znanje koje je tamo naučeno ili otkriveno prenosilo se dalje, a često se pripisivalo samom čovjeku.</p><p>- Jedan od razloga za rijetkost Pitagorinih originalnih izvora bio je taj što se pitagorejsko znanje prenosilo s generacije na generaciju usmenom predajom, jer je materijal za pisanje bio oskudan. Štaviše, iz poštovanja prema svom vođi, mnoga otkrića koja su doveli pitagorejci pripisana su samom Pitagori; to bi objasnilo termin Pitagorina teorema - nastavio je Ratner.</p><p>Iako Pitagora nije smislio teoriju, njegova škola ju je svakako popularizirala, i postala je povezana s njim barem u sljedećih nekoliko hiljada godina, prenosi IFLScience.</p>

Neki naučnici zaključuju da on nije otkrio jednačinu koju najviše povezujemo s njim

Pitagorina teorema pronađena na glinenoj ploči 1.000 godina starijoj od Pitagore

<p>Međutim, nosivi senzori koji su ranije napravljeni u tu svrhu nisu adekvatni i ne mogu osigurati specifičnost neophodnu za kontinuiran monitoring. Sad su naučnici s Pensilvanijskog državnog univerziteta napravili novi flaster koji bi mogao obaviti taj zadatak.<br></p><h2>Prati i temperaturu&nbsp;</h2><p>Napravljen pomoću laserski modificiranog grafenskog nanokompozitnog materijala, taj uređaj može da detektira specifične nivoe glukoze u znoju tokom tri sedmice prateći istovremeno tjelesnu temperaturu i pH nivoe, piše EurekAlert.</p><p>- Znoj je idealan za kontinuiranu i neinvazivnu detekciju biomarkera u realnom vremenu - kažu istraživači. </p><p>- Međutim, niski nivoi koncentracije biomarkera u znoju i promjenljivost drugih faktora kao što su pH, salinitet i temperatura prevazilazili su kapacitete ranijih biosenzora u pogledu detekcije i preciznosti.</p><p>Istraživači su primijetili da laserski uvedene grafenske elektrode – laserski napravljene elektrode od nanomaterijala – mogu osigurati dobru početnu poziciju za razvoj efikasnijih senzora za znoj. Uprkos ograničenjima zbog niske osjetljivosti na glukozu i ograničenoj površini za neophodnu elektrohemiju, te elektrode su jednostavne za proizvodnju, dostupne i fleksibilne.</p><p>Radeći u nanosrazmjerama, istraživači su pomoću jednostavnog laserskog tretmana napravili stabilnu trodimenzionalnu mrežu visokoprovodnih legura plemenitih metala – zlata i srebra u ovom slučaju – s nanokompozitnim materijalima na bazi ugljenika za porozne grafenske elektrode. Plemeniti metali su ne samo visokoprovodni, već i otporni na oksidaciju.</p><h2>Oksidacija stvara mjerljivi struju</h2><p>Glukoza na površini modificirane grafenske elektrode oksidira s nižim potencijalom. Oksidacija stvara mjerljivi struju ili promjenu potencijala direktno proporcionalnu ukupnoj koncentraciji glukoze u rastvoru. Također je znatno povećana stabilnost tokom vremena, tj. očuvanje osjetljivosti.</p><p>Uređaj dozvoljava kalibraciju mjerenja glukoze na osnovu fluktuacija pH znoja i tjelesne temperature zbog aktivnosti poput vježbanja ili obroka. Nošen kao flaster otprilike širok kao dvije poštanske marke, uređaj može bežično da prenosi sakupljene podatke do kompjutera ili mobilnog aparata radi monitoringa i analize u realnom vremenu.</p>

Kontinuiran monitoring znoja može otkriti važne informacije o ljudskom zdravlju, kao što je nivo glukoze

Novi senzor omogućava kontinuiranu analizu znoja

<p>Norveška porodica bacila se u potragu za izgubljenom zlatnom naušnicom u svom dvorištu na otoku Jomfruland kada su otkrili nešto mnogo vrednije od nakita: vikinške predmete stare više od 1.000 godina, piše Arkeonews.<br></p><h2>Kopča za kaiš</h2><p>Porodica Asvik tragala je za naušnicom, ali, čim su upalili detektor za metal, pronašli su kopču za kaiš i još jedan predmet, navelo je odjeljenje za kulturno naslijeđe Okružnog savjeta Vestfolda i Telemarka na Facebooku.</p>

<p>- Na Jomfrulandu je dugo bilo naselja, ali do sada su dokazi bili da je bilo naseljeno u srednjem vijeku, a o naseljima u vikinškom dobu postojale su samo pretpostavke. Porodica Asvik ove sedmice je tragala za naušnicom u svom dvorištu i, čim su uključili detektor metala, otkrili su nešto, ali ne nakit koji su izgubili. Otkriće je bilo iz vikinškog doba. Veoma dobro očuvana kopča za kaiš u obliku činije i još jedan predmet koji se poklapaju po starosti i stilu. Mislimo da je riječ o ženskom grobu očuvanom u bašti porodične kuće. Vjerujemo da je ona sahranjena tu u 8. vijeku. Čestitamo porodici koja je otkrila prvi predmet iz vikinškog doba na Jomfrulandu. Ne samo to, oni su uradili sve kako treba i odmah su nas kontaktirali - navodi se u objavi.</p><h2>Značajno otkriće</h2><p>Jomfruland je mali otok na južnoj obali Norveške. Otkriće je značajno za historiju regiona jer se vjerovalo da je bilo naseljeno u vikinško doba, ali naučnici do sada nisu bili u stanju da to potvrde.</p><p>Arheologinja Vibeke Lija, koja radi u administraciji okruga Vestfold i Telemar, proučila je predmete i rekla da je riječ o izvanrednom otkriću i da su 1.200 godina stari predmeti u dobrom stanju.</p><p>- Ovo je, koliko ja znam, prvo nalazište iz vikinškog doba na Jomfrulandu. Ovo je veoma uzbudljivo otkriće. Vjerovatno ima još predmeta pod zemljom, samo treba pažljivo tražiti. Riječ je o grobu i on je vjerovatno zaštićen. Vjerovatno ćemo pokušati da otkrijemo sve što možemo na drugi način - rekla je ona.</p><h2>Iz 6. vijeka</h2><p>U septembru je i još jedan amater s detektorom za metal Erlend Bor otkrio pravo arheološko blago - 9 zlatnih medaljona, 3 prstena i 10 zlatnih perli iz 6. vijeka. To je jedno od, kako su rekli arheolozi, otkrića vijeka u Norveškoj.</p>

U bašti kuće na otoku Jomfruland pronađeni su kopča za kaiš i još jedan predmet, najvjerovatnije stari oko 1.200 godina

Porodica tražila izgubljenu naušnicu u dvorištu, upalili detektor za metal i otkrili pravo vikinško blago

<p>Naučnici u Rusiji su otkrili sedam potpuno čitavih morskih vidri u digestivnom sistemu nasukane orke. Kit ubica zle sudbine je pronađen daleko od svog uobičajenog lovišta, izazivajući pitanje kako se našao na tom mjestu, piše ''Live Science''.</p><h2>Težile 117 kg</h2><p>Ženska orka je pronađena 2020. godine na obali jednog od Komandorskih otoka u Beringovom moru na ruskom Dalekom istoku. Naučnici su izvršili nekropsiju i pronašli ne samo sedam mrtvih vidri, koje su zajedno imale težinu od 117 kilograma, već i 256 viličnih dijelova glavonožaca.</p><p>Jedna vidra je bila zaglavljena između usne duplje i jednjaka, što je možda dovelo do smrti orke.</p><p>Nekoliko stvari o tom kitu ubici zbunjuje istraživače.</p><p>- Veoma je neobično jer orke obično ne jedu vidre - kaže Olga Filatova s Moskovskog državnog univerziteta. Kitovi ubice love foke, morske lavove, delfine i čak druge kitove. I koju god vrstu plijena da ulove, „normalno ne gutaju plijen u jednom komadu – obično ga raskomadaju i pojedu samo najbolje (najmasnije) dijelove.</p><h2>Bila mnogo gladna</h2><p>Proždiranje čitavih vidri vjerovatno nije bilo lako za orku pošto odrasle morske vidre mogu da dostignu dužinu od 1,5 metara. Istraživači misle da je orka možda napravila taj neobični potez jer je bila veoma gladna.</p><p>Istraživači su također analizirali orkinu DNK i utvrdili da je ta jedinka bila pripadnik zajednice, poznate kao „Bigovi kitovi ubice“, koja ima ogromnu domaću teritoriju od Aleutskih otoka i Aljaskog zaljeva do obale Kalifornije.</p><p>Ovo je prvi put da je neki pripadnik te populacije pronađen na zapadu Pacifika, zbog čega naučnici pretpostavljaju da je orka lovačku strategiju naučila negdje drugo. Načini ishrane se obično prenose od majki na mlade, primjećuju istraživači.</p><h2>Neposredan dokaz</h2><p>Dok nasukana orka izaziva neka pitanja, možda će biti od pomoći da se odgovori na neka druga. Već duže vrijeme se populacije morskih vidri između Aleutskih otoka i Aljaskog zaljeva smanjuju. Iako su neki naučnici pretpostavili da su kitovi ubice razlog za to, ovo je prvi neposredan dokaz da kit ubica koji je originalno iz te oblasti lovi vidre. Možda je predatorstvo kitova ubica zaslužno za opadanje broja morskih vidri, piše Telegraf.</p>

Ženski kit ubica je pronađen daleko od svog prostora za lov sa šest cijelih morskih vidri u želucu i jednom zaglavljenom između usne duplje i jednjaka

Zla sudbina orke koja je progutala sedam cijelih morskih vidri

<p>Iznimna svjetlina prototipa satelita za svemirsku mobilnu mrežu izaziva zabrinutost među astronomima, potencijalno ometajući promatranja zemaljskih teleskopa i naglašavajući potrebu za strategijama ublažavanja njihovog utjecaja na ta promatranja.<br></p><h2>Test mreže mobilne telefonije iz svemira</h2><p>Astronomi su zabrinuti zbog prototipa satelita za jednu predloženu svemirsku mobilnu telekomunikacijsku mrežu koji je svjetliji od svih, osim sedam najsvjetlijih zvijezda na noćnom nebu. To otkriće ukazuje na to da bi takvi sateliti mogli potencijalno ometati zemaljske teleskope i njihova promatranja.</p><p>AST SpaceMobile, kompanija sa sjedištem u Teksasu, lansirala je satelit BlueWalker 3 2022. godine, kako bi testirala izvedivost mreže mobilne telefonije iz svemira. Početna promatranja njegove reflektirajuće antene od površine 64 kvadratna metra ukazala su na njegovu iznimnu svjetlinu u poređenju s većinom zvijezda na noćnom nebu.</p><p>Jednogodišnja kampanja praćenja, uz korištenje teleskopa u SAD, Čileu, Nizozemskoj i Novom Zelandu, potvrdila je te nalaze, koji su objavljeni u časopisu ''Nature''. Sigfrajd Igl (Siegfried Eggl) i njegov tim iz Međunarodne astronomske unije u Francuskoj otkrili su da sjaj BlueWalkera 3 nadmašuje prethodna mjerenja i može se uporediti s najsjajnijim zvijezdama u sazviježđima poput Malog psa i Eridana.</p><p>Igl naglašava prijetnju koju to predstavlja zemaljskoj astronomiji, posebno širokokutnim pregledima noćnog neba, poput onih planiranih u zvjezdarnici Vera C. Rubin u Čileu.</p><p>-Ako postoji hrpa ovih jako svijetlih objekata, mislim da je opasnost da će doći do potencijalnog gubitka podataka velikih razmjera, ako ne i oštećenja detektora, ako se to ne ublaži - napominje Igl.</p><h2>Ključna uloga</h2><p>Iako strategije praćenja i izbjegavanja mogu ponuditi određeno ublažavanje, one nisu pouzdane zbog samih izazova praćenja satelita. To bi moglo značiti da će se teleskopi možda morati povremeno gasiti dok sateliti prolaze, što može uzrokovati kašnjenja u posmatranjima i iskriviti skupove podataka.</p><p>Nadalje, Iglov tim primijetio je da svjetlina BlueWalkera 3 varira ovisno o njegovom uglu u odnosu na sunce. Kompanije poput AST SpaceMobilea mogu kontrolirati ovaj ugao, igrajući ključnu ulogu u smanjivanju refleksije svjetla satelita.</p><p>AST SpaceMobile je odgovorio navodeći da sarađuju s NASA-om i određenim astronomskim radnim grupama na razvoju naprednih industrijskih rješenja, uključujući potencijalne operativne intervencije. Također poduzimaju mjere opreza izbjegavajući emitiranje u radioastronomski osjetljivim područjima, kontrolirajući položaj satelita kako bi smanjili svjetlinu i rade na antirefleksnim premazima za svoju sljedeću generaciju satelita, za koju se predviđa da će ih biti oko 90.</p><p>Uprkos navedenim naporima, potrebno je više posmatranja kako bi se procijenio puni utjecaj na astronomiju, posebno za duže valne dužine svjetlosti. BlueWalker 3 i slični sateliti opremljeni su snažnim radioodašiljačima, što potencijalno predstavlja veću prijetnju radijskoj astronomiji nego optičko svjetlo.</p><p>Za optičko svjetlo, ove stvari su svijetle poput zvijezda na nebu, ali za radioastronomiju mogu biti svijetle poput sunca, ističe Igl.</p><p>Aparna Venkatesan sa Univerziteta San Francisko naglašava važnost sveobuhvatnih kampanja posmatranja. Ona napominje da je svjetlina pojedinačnog satelita složena, vremenski promjenjiva funkcija njegovog dizajna, područja, ugla gledanja i nadmorske visine.</p><h2>Kumulativni učinak</h2><p>S obzirom na sve veći broj planiranih lansiranja satelita, Venkatesan ističe potrebu da se uzmu u obzir ne samo pojedinačni sateliti već i kumulativni učinci svih konstelacija satelita predviđenih za nisku Zemljinu orbitu, piše Zimo.</p>

To otkriće ukazuje na to da bi takvi sateliti mogli potencijalno ometati zemaljske teleskope i njihova promatranja

Astronomi uznemireni zbog novog satelita koji svijetli jače od gotovo svih zvijezda na noćnom nebu

<p>Ako je vjerovati naslovima u medijima, morske alge mogu održavati obalne ekosisteme, skladištiti tone ugljika, koristiti se u proizvodnji biogoriva i obnovljive plastike te čak pomoći pri zacjeljivanju rana i smanjenju nastanka bora. Nije ni čudo da cvjeta industrija njihovog uzgoja. Mada njena uloga unutar ekosistema i hranjivost nisu upitni, za ostale tvrdnje bi trebalo pričekati čvršće naučne dokaze.</p><h2>Nova studija&nbsp;</h2><p>Nova studija ide u prilog teoriji da morska trava ublažava posljedice starenja. Naučnici su proveli eksperiment na ćelijama kože nalik ljudskim i ustanovili da ekstrakti dviju smeđih morskih algi mogu inhibirati reakcije povezane sa starenjem kože i povećati razinu kolagena.</p><p>- Otkrili smo da ekstrakti iz južnoaustralskih smeđih morskih algi imaju ogroman potencijal za usporavanje učinaka starenja kože - rekao je biohemičar Vei Žang s Univerziteta Flinders u Australiji, a prenosi Science Alert.</p><p>Treba napomenuti da su stručnjaci mjerili nivoe kolagena u mediju kulture ćelijskih linija ljudske kože, uzgojenih u plastičnim posudama, a koje su tretirali morskim algama u prahu. Mada to nema istu težinu kao klinička ispitivanja (rađena na ljudima), prvi nalazi pokazuju razlog za optimizam.</p><h2>Sprečavaju glikaciju</h2><p>Naučnici su proveli niz testova na tri vrste smeđe morske alge: Ecklonia radiata, Cystophora moniliformis i Cystophora siliquosa. Dvije vrste Cystophora stimulirale su ćelijske linije uzgojene u laboratoriju na proizvodnju više kolagena, jednog od dva strukturna proteina koji održavaju mladost kože, prenosi Index.hr.</p><p>Također su testirali morske alge u prahu u hemijskim mješavinama kako bi procijenili njihov učinak na glikaciju proteina, odnosno reakciju koja doprinosi starenju kože. C. moniliformis i C. siliquosa su tijekom eksperimenta inhibirale aktivnost glikacije.</p><p>- Agensi protiv glikacije do sada nisu bili dovoljno snažni za veći učinak na usporavanje starenja. Stoga je naše otkriće stvarno uzbudljivo jer možemo vidjeti potencijal za razvoj snažnijih ekstrakata smeđih morskih algi koji bi suzbijali glikaciju - rekao je Žang.</p><h2>Potrebna daljnja istraživanja</h2><p>No, kako bi se razvio siguran i djelotvoran proizvod, potrebna su randomizirana klinička ispitivanja. Rezultati tih studija mogli bi pokazati da dodaci s morskim algama nisu tako učinkoviti kao što smo se nadali.</p><p>Primjerice, naučnici su dali ekstrakte morskih algi kao dodatak prehrani osobama s upalnim stanjima kože. Samo je dio učesnika primijetio neko poboljšanje - što bi moglo biti posljedica drugih prehrambenih faktora koje istraživači nisu mogli kontrolirati. Prijašnje studije su pokazale da uvjeti u kojima se morske alge uzgajaju mogu utjecati na njihova antioksidativna i protuupalna svojstva.</p>

Ogroman potencijal za usporavanje učinaka starenja kože 

Australska morska alga podiže nivo kolagena u koži

<p>Iako nam internet nije dostupan toliko dugo vremena, u posljednjih više od dvadeset godina čini se kako je cijelo čovječanstvo postalo ovisno o mreži svih mreža. Sada nam se čini nemogućim da smo prije mogli živjeti bez Googlea, društvenih mreža i svih vijesti i informacija koje su nam uvijek dostupne i toliko ih koristimo da su mnogi razvili i ovisnost o internetu i telefonima. No dok bi mi bez vijesti i društvenih mreža izdržali, postavlja se pitanje šta je sa svim institucijama i infrastrukturi koja nam život znači, a koja je također ovisna o internetu, poput elektrana, telekoma, banaka itd.<br></p><h2>Prvi dan bez interneta&nbsp;</h2><p>Zato je zanimljivo pitanje šta bi se dogodilo kada bi jednom nestalo interneta, odnosno ako bi cijeli svijet iz nekog razloga izgubio povezanost s mrežom. Nije teško zaključiti kako bi nastala panika, ljudi ne bi znali šta se događa, ne bi više mogli komunicirati, raditi itd. Kakve bi bile posljedice nakon jednog dana, sedmice, mjeseca i godine, odgovor su pokušali dati s BBC-jeve stranice posvećene nauci Science Focus.</p><p>Na kraju prvog dana nakon što je cijela naša planeta odsječena od mreže, samo bi Google i Facebook izgubili više od 300 miliona funti, a gubici ostalih kompanija, od kojih bi mnoge stale s radom, mjerili bi se u milijardama. Situacija nakon sedam dana bila bi u potpunosti haotična, a na Science Focusu posebno naglašavaju kako bi došlo do problema s opskrbom struje, što vuče brojne nove probleme. Naime, kako se moderna električna mreža oslanja na internet za koordinaciju elektrana i trafostanica, došlo bi do haosa u energetskom sistemu i lokalnih prekida u distribuciji struje za većinu zemalja svijeta. To bi se onda odrazilo i na, među inim, plinovode koji bi se zatvorili jer su i oni oslonjeni na struju i internet.</p><h2>Mjesec bez interneta</h2><p>S obzirom na to da je sve, dakle, povezano, došlo bi do lančane reakcije. Bez interneta i struje ne mogu raditi niti benzinske pumpe jer, osim što ne mogu točiti gorivo, ne mogu pratiti niti stanje spremnika. Bez goriva nema niti dostave hrane i potrepština u supermarketima i čini se da bi stao cijeli svijet, odnosno stao bi promet, industrija i biznisi. Nakon jednog mjeseca svijet bi potonuo u totalni haos - uznemireni i gladni ljudi čiji su se životi u kratko vrijeme radikalno promijenili sada se međusobno bore za hranu koja je već razgrabljena. Ulicama vladaju nemiri i haos, a iako je na pozvana vojska i njima trebaju gorivo i zalihe koji se brzo troše.</p><h2>Godina bez interneta</h2><p>Nakon godinu većina zemalja razvijenog svijeta ipak bi uspjela osposobiti osnovne telefonske linije te bi se društvo polako prilagodilo na velike promjene i haos, dok su se države vratile na agrarnu ekonomiju. Globalna ekonomija vratila bi se u vrijeme tridesetih godina prošlog stoljeća. Posljedice gubitka interneta su strašne i na SF-u kažu kako bi broj ljudi koji nisu preživjeli glad, hladnoću i nemire mogao iznositi čak oko milijardu.</p><p>Naravno, to su sve nagađanja i zaista je teško predvidjeti kako bi izgledao takav svijet i možemo se samo nadati kako to nikada nećemo saznati, piše Zimo.hr.</p>

U posljednjih više od dvadeset godina čini se kako je cijelo čovječanstvo postalo ovisno o mreži svih mreža

Šta bi se dogodilo da svijet ostane bez interneta

<p>Fosili velikog dlakavog pauka iz grupe Barichelidae, čija su gnijezda pokrivena pokretnim vratancima, kao i malog pauka skakača iz doba miocena (epohe prije 23-5 miliona godina) prikazuju nam kako su se različite arahnide prilagođavale na klimu koja se rapidno mijenjala.<br></p><h2>Uhvaćeni u smoli drveta</h2><p>Dva fosilizirana pauka su pronađena u naslagama bogatim željeznom rudom u Novom Južnom Velsu u Australiji, piše ''New Scientist''.</p><p>Prvi od njih je veliki dlakavi pauk koji ne samo da predstavlja drugog po veličini fosiliziranog pauka već predstavlja i novu vrstu paukova iz grupe Barichelidae, taksonomski označenog kao Megamonodontium mcclusky.</p><p>- Iako je broj i varijetet pauka u Australiji danas ogroman, imamo jako malo fosilnih dokaza o njihovoj evoluciji na tom prostoru - navodi Metju Mekari iz Istraživačkog instituta Australskog muzeja.</p><p>On dodaje da su ovako očuvani fosili koji imaju izuzetne detalje veoma rijetki i da ćemo uskoro naučiti mnogo iz ovog novog otkrića. Rad o otkriću fosila objavljen je u ''Zoological Journal''.</p><p>Nova vrsta je mala prema današnjim mjerilima, duga je svega 1 centimetar, ali i dalje predstavlja drugog najvećeg fosiliziranog pauka. Nedostatak fosila većih pauka je djelimično zbog načina na koji se oni fosiliziraju. Većina pronađenih je fosilizirana u ćilibaru nakon što su ostali uhvaćeni u smoli drveta iz koje veći pauci mogu lako pobjeći.</p><p>Veličina i oblik nogu, kao i taktilne dlačice na njima, koje ovim paucima i daju naziv, istraživačima su pomogli da se fosilizirani pauk taksonomski identificira i da se uvrsti u novu vrstu već poznate familije. Drugo otkriće predstavlja maleni pauk skakač iz roda Simaetha. Iako samo dva milimetra dugačak, ovaj fosil je nevjerovatno dobro očuvan, do granica gdje biolozi pod mikroskopom mogu posmatrati unutrašnju građu pauka s preciznošću od samo nekoliko nanometara. Mikroskopske slike pokazuju sočivo paukovih očiju, ali i manje detalje poput probavnog sistema i pojedinačne aksone unutar centralnog nervnog sistema.</p><p>Ovi fosili se datiraju na središnji miocen, prije 11 do 16 miliona godina, kada su arahnide imale zanimljive evolutivne skokove.</p><h2>Klimatske promjene</h2><p>Majkl Fres s Univerziteta u Kanberi, saradnik na analizi oba fosila, kaže da, iako su bili izloženi istim uvjetima, ove dvije grupe su imale potpuno različite sudbine. Pauci skakači su, prema nedavnim DNK analizama, uspjeli da migriraju u Aziju, dok dlakavi pauci nisu imali tu sreću. Oni su izumrli u Australiji pošto je u miocenu tamo klima postala hladnija i suhlja.</p><p>Ovi fosili dolaze iz perioda kada se svijet ubrzano mijenjao. Pošto je opet nastupilo vrijeme intenzivnih klimatskih promjena, važno je proučavati načine na koje priroda odgovara na ubrzanu promjenu.</p>

Pronađeni ostaci daju nam uvid u evoluciju živog svijeta tokom globalnih klimatskih promjena u davnoj prošlosti

Stvorenja zarobljena u vječnosti: Otkriveni fosili dvije nepoznate vrste pauka u Australiji

<p>Možda zvuči nevjerovatno, ali valjkasti crv, koji nema oči, kičmu i mozak, vjerovatno ima osnovne životinjske emocije, piše ''Science Alert''.&nbsp;</p><h2>Proveden eksperiment</h2><p>U najnovijem istraživanju Gradskog univerziteta Nagoje i Sjeveroistočnog univerziteta u SAD valjkasti crv Caenorhabditis elegans pokazao je stalne negativne reakcije na kratkotrajne strujne udare. Nekoliko minuta nakon tih šokova pripadnici ove vrste nastavljali su da bježe velikom brzinom po laboratoriju.<br></p><p>Istraživači vjeruju, a to su napisali i u studiji objavljenoj u žurnalu ''Genetics'', da ovaj dugotrajni odgovor, koji liči na bježanje, ukazuje na stanje straha.</p><p>I dužina i jačina negativnog stanja valjkastog crva ukazuje da ga regulira specijalno nervno kolo u vrlo jednostavnom nervom sistemu, a ne direktna stimulacija motornog sistema.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Simple Worms Might Experience Basic, Fear-Like Emotions <a href="https://t.co/kycSzxiQBU">https://t.co/kycSzxiQBU</a></p>&mdash; ScienceAlert (@ScienceAlert) <a href="https://twitter.com/ScienceAlert/status/1708752388880806232?ref_src=twsrc%5Etfw">October 2, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>- Ove osobine nedavno su počele da se smatraju osnovnim karakteristikama emocija, što ukazuje da reakcija C. elegans na električni šok može da ukazuje na formu emocije, nalik strahu - navodi se u studiji.</p><p>Otkrića su novi argument u debati o tome da li beskičmenjaci mogu da osjete primitivne preteče emocija kakve mi imamo.</p><p>Nedavni eksperimenti na račićima, bumbarima i vinskim mušicama ukazuje na to da beskičmenjaci zaista imaju dugotrajna pozitivna i negativna kognitivna stanja nakon specijalnog stimulusa.</p><h2>''Mjerenje'' emocija</h2><p>Kako navodi ''Science Alert'', Čarls Darvin je pisao da „čak i insekti pokazuju ljutnju, bijes, ljubomoru i ljubav“, mada je to bilo uglavnom bazirano na ljudskoj tendenciji da daje ljudske karakteristike i drugim bićima, a ne na objektivnim eksperimentima. Mnogi naučnici i danas smatraju da ne postoji način da se objektivno mjere emocije kod životinja i da se time ne treba baviti.</p><p>Da bi se neki odgovor životinje na stimulus smatrao emocijom, mora da zadovolji četiri kriterija – mora da traje i po završetku stimulusa, mora da se povećava ili smanjuje u skladu s jačinom stimulusa, mora da dominira nad drugih odgovorima i mora se smatrati konzistentnim. C. elegans zadovoljava najmanje tri od četiri kriterija.</p><p>Tokom eksperimenata, kada bi elektrošok trajao 45 sekundi, crv bi bježao od njega velikim brzinama još najmanje dvije minute. U tom stanju straha nije ih zanimala hrana koja se nalazila kraj njih. Čak i kada je elektrošok trajao samo pet sekundi, crv bi bježao 1,5 minuta prije nego što bi se smirio.</p><p>Kada su istraživači ponavljali eksperiment na crvima koji nisu mogli da proizvode neuropeptide, što je ekvivalentno ljudskim hormonima, crvi su ostajali u stanju straha duže, piše Telegraf.</p><h2>Molekularni mehanizam</h2><p>- Neophodni signali neuropeptida kod valjkastih crva podsjećaju na neuropeptidnu regulaciju kod sisara, uključujući i ljude, kada stanje straha u mozgu kontrolira evolutivno očuvan molekularni mehanizam - piše u studiji.</p>

Nekoliko minuta nakon tih šokova pripadnici ove vrste nastavljali su da bježe velikom brzinom po laboratoriju

Nemaju oči, kičmu i mozak, ali osjećaju strah: Nevjerovatno otkriće o valjkastim crvima

<p>NASA-ina svemirska kapsula OSIRIS-REx, koja je nedavno dopremila uzorak asteroida Benu (Bennu), otkrila je nešto intrigantno nakon što su naučnici otvorili njen poklopac. Unutra su naučnici pronašli sloj zagonetnog crnog materijala koji je privremeno zaustavio njihov rad. Ta tamna tvar razlikuje se od kamenja i prašine prikupljene s površine asteroida, i nalik je finijim česticama, sličnim prljavštini poput one na prljavom automobilu.<br></p><h2>Brza analiza</h2><p>Zagonetni pronađeni materijal spreman je za brzu analizu, ali dr. Bred Taker (Brad Tucker), astrofizičar s Australskog nacionalnog univerziteta, vjeruje da je to višak asteroidnog materijala.</p><p>Asteroidna prljavština je vrlo tamna i fina, napomenuo je Taker.</p><p>NASA se prethodno susrela s problemima s curenjem asteroidnog materijala iz OSIRIS-REx-a tokom početnog hvatanja uzorka zbog zaglavljenog kamena, što dodatno podupire Takerovu procjenu.</p><p>Geokemičar i profesor Trejvor Ajrelend (Trevor Ireland) s australskog Univerziteta Queensland također se složio s tom procjenom, sugerirajući da je crna prašina vjerovatno uzburkana tokom prikupljanja uzoraka u uvjetima mikrogravitacije.</p><h2>Težak 250 grama</h2><p>Od povratka OSIRIS-RExa na Zemlju NASA je otvorila samo gornji poklopac te kapsule, dok uzorak asteroida ostaje sigurno pohranjen unutar druge komponente. Taj dragocjeni teret težak je oko 250 grama. Uprkos skromnoj veličini, NASA predviđa da će otkriti vrijedne uvide u sastav asteroida, što će naučnicima pomoći u razumijevanju asteroida koji potencijalno ugrožavaju Zemlju.</p><p>Kamenčići i prašina s asteroida Benu, čiji je potencijalni datum udara u Zemlju 2182. godine, predstavljaju dosad najveći prikupljeni uzorak asteroida.</p><p>U nadolazećim sedmicama naučnici će pažljivo rastaviti kapsulu, izvagati uzorak, napraviti inventar i podijeliti dijelove Benua istraživačima širom svijeta. Četvrtina uzorka podijelit će se među više od 200 pojedinaca iz 38 institucija, što će omogućiti njegovu sveobuhvatnu analizu.</p><h2>Konferencija 11. oktobra</h2><p>novembraNASA će objaviti svoja početna otkrića analize uzorka s Benua tokom live stream konferencije za novinare 11. oktobra, dijeleći uzbudljiva otkrića iz svoje vrlo uspješno obavljene misije, piše Zimo.</p>

Povratak uzorka asteroida NASA-ine kapsule OSIRIS-REx otkriva crni misteriozni materijal

NASA ispod poklopca kapsule OSIRIS-REx otkrila misteriozan crni materijal

<p>Naučnici su uspješno testirali novi lijek koji može oponašati dobrobiti rigoroznog vježbanja. Tim s Univerziteta u Floridi u SAD upotrijebio je lijek na pretilim miševima, uspjevši im potaknuti metabolizam i povećati mišićnu masu i gubitak težine.</p><p>Redovno vježbanje može imati velik pozitivan učinak na zdravlje, dokazane su dobrobiti za osobe s kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom i određenim vrstama raka. Osim toga, tjelesna aktivnost također je povezana s boljim psihičkim stanjem s umanjivanjem rizika od stresa, depresije ili demencije.</p><h2>2,5 do 5 sati vježbanja&nbsp;</h2><p>Što se tiče toga koliko bismo trebali vježbati, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje između 2,5 i 5 sati sedmično umjereno intenzivne aktivnosti. Nažalost, 25 posto odraslih i 80 posto adolescenata ne ispunjava ove preporuke.</p><p>Kako bi iskoristili plodove tjelesne aktivnosti, naučnici su godinama tražili načine da ponove čak i samo djelić ovih zdravstvenih dobrobiti - i čini se da su u tome i uspjeli.</p><p>Tim predvođen Tomasom Barisom (Thomas Burris) sa Univerziteta u Floridi testirao je ovaj novi lijek - molekulu nazvanu SLU-PP-332 - 28 dana i svoje rezultate objavio u Journal of Pharmacology and Experimental Therapeutics, prenio je Euronews.</p><p>Lijek je dio tretmana poznatih kao "oponašatelji tjelovježbe" koji imitiraju fiziološke prilagodbe povezane s fizičkim aktivnostima. Ovaj spoj u osnovi govori skeletnim mišićima da naprave iste promjene koje vidite tokom treninga izdržljivosti, rekao je Baris, profesor farmacije, prenosi Zimo.hr.</p><p>Naučnici su primijetili da su miševi u pokusu povećali svoju potrošnju energije - što znači da su sagorjeli više kalorija - bez ikakve promjene u navikama. Miševi su također nakupili manje masti u svojim tijelima i poboljšali svoj metabolički sistem.</p><h2>Dodatna istraživanja</h2><p>Kako se podvrgava tjelesnim vježbama, tijelo treba više kisika i energije. Moguće je promatrati ove metaboličke promjene na ćelijskom nivou. Tokom ispitivanja istraživači su se usredotočili na receptore povezane s estrogenom (ERR) koji se nalaze unutar ćelija.</p><p>ERR se nalaze u dijelovima tijela koji zahtijevaju puno energije, poput mišića, srca i jetre. ERR-ovi se pojačavaju tjelesnom aktivnošću, učinak koji replicira SLU-PP-332.</p><p>Ako se uspješno razvije, lijek bi mogao promijeniti pravila igre za ljude koji pate od pretilosti, dijabetesa ili samo za starije ljude koji s vremenom imaju tendenciju smanjenja mišićne mase.</p><p>Iako početni nalazi ispitivanja izgledaju obećavajuće, potrebna su dodatna istraživanja, uključujući nuspojave, prije nego što počnu ispitivanja na ljudima.</p>

potaknuo je metabolizam i pomogao u dobivanju mišića i gubitku težine kod miševa

Naučnici osmislili novi lijek koji djeluje kao rigorozna tjelovježba

<p><br></p><p>Kineski astronauti Gui Hajčao i Džu Janžu zapalili su svijeću na svemirskoj stanici Tjangong kako bi demonstrirali ponašanje plamena u mikrogravitaciji.</p><p>To su uradili u prijenosu uživo za kineske medije, a u okviru održavanja časa iz orbite, četvrtog u okviru programa „Tjangong učionica“. Plamen svijeće, koji je pomoću šibice zapalio Gui, imao je skoro sferičan oblik, a ne uobičajen oblik suze kakav poznajemo na Zemlji, piše Space.com.</p>

<p>Kada se svijeća zapali na Zemlji, plamen pravi specifičan oblik jer se vrući zrak diže, a hladni spušta. Ova pravila su gotovo nepostojeća u mikrogravitaciji, u Zemljinoj orbiti. Zbog toga je oblik isti u svim stranama.</p><p>Astronauti ili tajkonauti, što je termin koji Kina koristi za svoje svemirske putnike, održali su čas za pet škola u Kini. Do sada su demonstrirali različite eksperimente.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">🔥🫧Watch as the <a href="https://twitter.com/hashtag/Shenzhou?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Shenzhou</a> XVI astronauts conduct fascinating space experiments in the unique environment of the <a href="https://twitter.com/CNSpaceStation?ref_src=twsrc%5Etfw">@CNSpaceStation</a>. [📷/CMG] <a href="https://twitter.com/hashtag/spacelecture?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#spacelecture</a> <a href="https://t.co/I7JRL8RMWT">pic.twitter.com/I7JRL8RMWT</a></p>&mdash; Chinese Space Station (@CNSpaceStation) <a href="https://twitter.com/CNSpaceStation/status/1704772795417407532?ref_src=twsrc%5Etfw">September 21, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Zanimljivo je, piše Space.com, što je paljenje svijeće u Međunarodnoj svemirskoj stanici (MSS) zabranjeno jer postoji stroga kontrola kada je riječ o zapaljivim materijalima i otvorenom plamenu. Ta pravila uvedena su nakon požara na ruskoj svemirskoj stanici Mir 1997. i važe i na MSS, lansiranoj godinu kasnije, prenosi Nauka.rs.</p><p>Tjangong je kineska svemirska stanica koja je lansirana u svemir 2021. U orbiti je već 884 dana, a u njoj se nalazi posada već 753 dana. Za to vrijeme na svemirskoj stanici je bilo pet ekspedicija, a trenutna posada je stigla 30. maja ove godine i planirano je da ostane do novembra.</p>

Ovo je zabranjeno na Međunarodnoj svemirskoj stanici 

Posada Tjangonga pokazala jednostavne eksperimente u okviru časa iz svemira

Ponašanje plamena u mikrogravitaciji: Kineski astronaut snimio kako svijeća gori u orbiti

<p>Istraživači navode da su dva dijela afričkog kopna počela da se razdvajaju otvarajući put za čitav novi okean da prođe kroz taj rascjep. Zemlje poput Zambije i Ugande mogle bi jednog dana da imaju svoje obale ukoliko kopnena masa nastavi da se razdvaja.<br></p><p>Naučnici su uspjeli da pronađu tačno mjesto na kome se duboko pod zemljom prvi put otvorio kontinent čija je površina veća od 30 miliona kvadratnih kilometara.</p><p>Pukotina je smještena na granicama tri tektonske ploče koje se postepeno udaljavaju jedna od druge već neko vrijeme. Geolozi su ukazali da će ovaj kompleksni tektonski proces osloboditi mjesto za potpuno novo vodeno tijelo milionima godina od danas, prenosi 021.rs.</p><p>Naučnici su otkrili da je pukotina, poznata kao Istočnoafrički rov, trenutno duga oko 55 kilometara, nakon što se prvi put pojavila 2005. godine u pustinjama Etiopije.</p><p>- Ovo je jedino mjesto na Zemlji na kome možete da proučavate kako kontinentalni rasjed postaje okeanski - rekao je Kristofer Mur s Univerziteta Lids.</p><p>Mur je uz pomoć satelitske radarske tehnologije pratio vulkansku aktivnost istočnoafričkog regiona koja se najčešće povezuje sa postepenim raspadom kontinenta. Pukotina se nalazi na granicama afričke, arapske i somalske tektonske ploče, a posljednjih 30 miliona godina arapska ploča se polako udaljava od afričkog kontinenta.</p>

<p>Isti ovakav tektonski pomak viđen je i ranije jer su tako nastali Crveno more i Adenski zaljev između dvije povezane kopnene mase.</p><p>Somalska ploča se također udaljava od afričke - produbljujući svoj put kroz Veliku rasjednu dolinu. Istraživači su uz pomoć GPS instrumenata uspjeli da precizno izmjere pokrete zemlje.</p><p>- Uz pomoć GPS tehnologije možemo da izmjerimo stope kretanja do nekoliko milimetara godišnje. Kako dobivamo sve više podataka mjerenja, možemo bolje da shvatimo šta se dešava. Adenski zaljev i Crveno more će preplaviti region Afar i Veliku rasjednu dolinu i postati novi okean, a taj dio istočne Afrike postat će sopstveni odvojeni mali kontinent - rekao je pomorski geofizičar i profesor Univerziteta Kalifornija Ken Mekdonald.</p><p>Tri tektonske ploče udaljavaju se jedna od druge različitim brzinama, ali Mekdonald kaže da se arapska odvaja od afričke brzinom od 2,5 cm godišnje. Afrička i somalska ploča odvajaju se sporijim tempom od oko pet milimetara svake godine.</p>

Pukotina je smještena na granicama tri tektonske ploče koje se postepeno udaljavaju jedna od druge već neko vrijeme

Naučnici su otkrili da je pukotina, poznata kao Istočnoafrički rov, trenutno duga oko 55 kilometara

Formira se novi okean: Ovaj kontinent će razdvojiti na dva dijela 

<p>Korištenjem radara u orbiti naučnici NASA-e otkrili su da Njujork tone različitom brzinom i to u zavisnosti od ljudskih i prirodnih faktora, a nekoliko dijelova Velike jabuke raste, navedeno je u saopštenju američke svemirske agencije.</p><h2>Dijelovi Njujorka tonu ili rastu</h2><p>Dijelovi Njujorka tonu ili rastu različitim brzinama u zavisnosti od različitih faktora, od korištenja zemlje do davno izgubljenih glečera, otkrili su naučnici iz Laboratorije za mlazni pogon (JPL) NASA-e u Kaliforniji i Rutgers univerziteta u Nju Džerziju. Dok je taj rast veoma mali, svega nekoliko milimetara godišnje, to može da poveća ili smanji rizik od poplava povezan sa skokom nivoa mora.&nbsp;</p><p>Tim naučnika je analizirao vertikalne pokrete zemlje na dole i na gore u Njujorku od 2016. do 2023. koristeći tehniku nazvanu InSAR, koja kombinuje dvije ili više 3D snimaka istog regiona da bi otkrila kretanje zemljišta, navodi se u studiji.</p><p>Većina tih pokreta primijećena je u oblastima gdje je ranije mijenjana površina zemlje, izgradnjom ili na neki sličan način, zbog čega je zemljište olabavljeno i podložnije kompresiji pod zgradama. Neke od pokreta izazivaju i prirodni procesi koji su pokrenuti prije nekoliko hiljada godina. Prije oko 24.000 godina veliki ledeni pokrivač stizao je blizu današnjeg Njujorka, pa on sada tone zbog prilagođavanja zemljine kore nestanku tog leda.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Using space-based radar, scientists found that New York City&#39;s metropolitan area is both sinking and rising due to human and natural factors. New high-resolution estimates of land motion could better prepare cities in the face of sea level rise. <a href="https://t.co/TYLmjyt3qP">https://t.co/TYLmjyt3qP</a></p>&mdash; NASA JPL (@NASAJPL) <a href="https://twitter.com/NASAJPL/status/1707106905746030898?ref_src=twsrc%5Etfw">September 27, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Teritorija samog grada, utvrdili su naučnici, tone 1,6 milimetara godišnje, što je slična brzina kojom rastu nokti na nogama mjesečno. Korištenjem radara satelita Sentinel-1 Evropske svemirske agencije (ESA) i korištenjem naprednih tehnika analize podataka, mapirali su pokrete do detalja i tačno otkrili krajeve grada i čuvena turistička mjesta koja tonu brže od očekivanog.</p><h2>Detaljna mapa pokreta zemlje</h2><p>- Napravili smo veoma detaljnu mapu pokreta zemlje u oblasti Njujorka, pa smo otkrili neke stvari koje nikad ranije nisu primijećene – rekao je Bret Bazanga, istraživač u JPL.</p><p>Dejvid Bekert, glavni istraživač projekta i također naučnik JPL, rekao je da je praćenje vertikalnog kretanja zemlje važno zbog poplava i daljih planova. Ovo je posebno ključno u trenutku kada klimatske promjene podižu nivo okeana širom svijeta, pa se očekuju češće poplave i destruktivne oluje.&nbsp;</p><p>Tim je otkrio dvije posebno kritične tačke u Kvinsu. Jedno je pista 13/31 na aerodromu La Gvardija, koja tone brzinom od 3,7 milimetara godišnje, a drugo stadion „Artur Eš“, glavni stadion teniskog turnira US Open gdje je ovog mjeseca trijumfovao teniser Novak Đoković. Najveći teniski stadion tone brzinom od 4,6 milimetara godišnje i neophodna je rekonstrukcija da se ovo promijeni.</p><p>Naučnici su otkrili i podizanje zemljišta u Istočnom Vilijamsburgu, u Bruklinu, koji raste brzinom od 1,6 milimetara godišnje. Vudsajd u Kvinsu je rastao 6,9 milimetara godišnje od 2016. do 2019, ali se zatim stabilizovao.</p>

Naučnici su otkrili i podizanje zemljišta u Istočnom Vilijamsburgu, u Bruklinu, koji raste brzinom od 1,6 milimetara godišnje

NASA snimala Njujork iz svemira: Grad tone, crna tačka glavni stadion US Opena

<p>U Istočnoj Africi parazit koji izaziva malariju postaje otporan na artemisinin, osnovu trenutnih lijekova za ovu bolest koja godišnje ubija oko 600.000 ljudi. </p><p>Ako se nastavi razvoj rezistentnosti, to bi moglo drastično da oteža liječenje jedne od najsmrtonosnijih bolesti na svijetu, piše SciTechDaily.</p><h2>Otpornost na artemisinin&nbsp;</h2><p>Istraživanja rađena u Eritreji objavljena su u New England Journal of Medicine, a uradio ih je tim naučnika s više univerziteta.</p><p>Liječenje malarije zavisi od artemisinina uparenih sa antimalaricima. Ova kombinacija lijekova veoma je efikasna i obično uništava parazite u krvi pacijenta u roku od 3 dana. Ali paraziti Plasmodium falciparum razvijaju otpornost na lijekove, što prijeti da poništi progres napravljen od 2000. do 2015., kada je broj smrti od ove bolesti opao za 66 posto. Otpornost na artemisinin se prvo pojavila u jugoistočnoj Aziji 2009., a slijedila je otpornost i na drugi lijek. Do 2016. neuspjeh tretmana u jugoistočnoj Aziji bio je 85 posto. Otpornost izaziva mutacija u genu Pfkelch13 parazita P. Falciparum, prenosi Nauka.rs.</p><p>Kada je riječ o malariji otpornoj na lijekove, ono što se desi u Aziji obično stiže i u Afriku, ali sa zakašnjenjem od decenije. Više od 95 posto svih smrti od malarije dešava se upravo u Africi.</p><h2>Ekspresno pogoršanje</h2><p>Istraživači su otkrili da je od 2016. do 2019. otpornost na lijekove skočila sa 0,4 posto slučajeva 2016. na 4,2 posto slučajeva 2019., čime je prijeđena granica nakon koje Svjetska zdravstvena organizacija proglašava rezistentnost na neki lijek.</p><p>- Nažalost, naša studija je pokazala da se otpornost na artemisinin parazita malarije učvrstila na Rogu Afrike, što znači da će vjerovatno uskoro prestati da djeluju i ostali lijekovi, pa može doći do velikog skoka oboljelih i mrtvih od malarije – rekao je Didije Menar, profesor Instituta Paster Univerziteta u Strazburu.</p><p>Kako navode, situacija još nije katastrofalna, ali ako i drugi lijekovi prestanu da djeluju na parazite, sve će se ekspresno pogoršati.</p>

Može doći do velikog skoka oboljelih i mrtvih od malarije

Ova bolest ubija 600.000 ljudi godišnje, a parazit koji je izaziva postao je otporan na glavni lijek

<p>Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) stavit će novo upozorenje na Ozempic, lijek za dijabetes koji je postao poznat nakon što su ga mnogi počeli koristiti kao sredstvo za mršavljenje. Naime, iz Agencije tvrde da lijek može uzrokovati ileus, odnosno potencijalno smrtonosan zastoj probavnog sistema.<br></p><h2>Oštećenje tkiva crijeva</h2><p>Iako rijedak, ileus može dovesti do oštećenja tkiva crijeva i curenja gastričnih tekućina u tijelo. Doktori ističu da smrtnost u slučaju ilesusa iznosi 10 posto, a nuspojava Ozempica mogao bi biti jer taj lijek usporava kretanje hrane kroz probavni sistem, zbog čega se ljudi duže vrijeme osjećaju siti.</p><p>Tokom normalnog probavnog procesa crijeva se neprestano grče da bi gurala hranu naprijed. Međutim, u slučaju da osoba ima ileus, to će grčenje biti prekinuto ili usporeno, što povećava rizik da će doći do zastoja. Simptom te bolesti uključuju otjecanje trbuha, napuhanost, zatvor, proljev i povraćanje.</p><p>Portparol kompanije ''Novo Nordisk'', koja proizvodi spomenuti lijek, rekla je da je Ozempic još siguran za korištenje, piše Zimo.</p><h2>Slijediti upute</h2><p>- ''Novo Nordisk'' je uvjeren u sigurnost i učinkovitosti Ozempica i svih naših lijekova uz uvjet da se oni koriste u skladu s uputama na etiketi - istaknula je.</p>

Pitagorina teorema pronađena na glinenoj ploči 1.000 godina starijoj od Pitagore

Novi senzor omogućava kontinuiranu analizu znoja

Porodica tražila izgubljenu naušnicu u dvorištu, upalili detektor za metal i otkrili pravo vikinško blago

Zla sudbina orke koja je progutala sedam cijelih morskih vidri

Astronomi uznemireni zbog novog satelita koji svijetli jače od gotovo svih zvijezda na noćnom nebu

Australska morska alga podiže nivo kolagena u koži

Šta bi se dogodilo da svijet ostane bez interneta

Stvorenja zarobljena u vječnosti: Otkriveni fosili dvije nepoznate vrste pauka u Australiji

Nemaju oči, kičmu i mozak, ali osjećaju strah: Nevjerovatno otkriće o valjkastim crvima

NASA ispod poklopca kapsule OSIRIS-REx otkrila misteriozan crni materijal

Naučnici osmislili novi lijek koji djeluje kao rigorozna tjelovježba

Ponašanje plamena u mikrogravitaciji: Kineski astronaut snimio kako svijeća gori u orbiti

Formira se novi okean: Ovaj kontinent će razdvojiti na dva dijela

NASA snimala Njujork iz svemira: Grad tone, crna tačka glavni stadion US Opena

Ova bolest ubija 600.000 ljudi godišnje, a parazit koji je izaziva postao je otporan na glavni lijek

Otkrivena nuspojava lijeka za dijabetičare koji mnogi koriste za mršavljenje

Nauka

Pitagorina teorema pronađena na glinenoj ploči 1.000 godina starijoj od Pitagore

Novi senzor omogućava kontinuiranu analizu znoja

Porodica tražila izgubljenu naušnicu u dvorištu, upalili detektor za metal i otkrili pravo vikinško blago

Zla sudbina orke koja je progutala sedam cijelih morskih vidri

Astronomi uznemireni zbog novog satelita koji svijetli jače od gotovo svih zvijezda na noćnom nebu

Australska morska alga podiže nivo kolagena u koži

Šta bi se dogodilo da svijet ostane bez interneta

Stvorenja zarobljena u vječnosti: Otkriveni fosili dvije nepoznate vrste pauka u Australiji

Nemaju oči, kičmu i mozak, ali osjećaju strah: Nevjerovatno otkriće o valjkastim crvima

NASA ispod poklopca kapsule OSIRIS-REx otkrila misteriozan crni materijal

Naučnici osmislili novi lijek koji djeluje kao rigorozna tjelovježba

Ponašanje plamena u mikrogravitaciji: Kineski astronaut snimio kako svijeća gori u orbiti

Formira se novi okean: Ovaj kontinent će razdvojiti na dva dijela

NASA snimala Njujork iz svemira: Grad tone, crna tačka glavni stadion US Opena

Ova bolest ubija 600.000 ljudi godišnje, a parazit koji je izaziva postao je otporan na glavni lijek

Otkrivena nuspojava lijeka za dijabetičare koji mnogi koriste za mršavljenje