<p>U spektakularnom preletu pored Sunca NASA-ina solarna sonda Parker uspješno je snimila pogled izbliza na masivnu solarnu erupciju. Naučnici iz Laboratorija za primijenjenu fiziku ''Johns Hopkins'' (APL) objavili su nevjerovatan video koji bilježi snažno izbacivanje koronalne mase (CME) koje se dogodilo prošle godine.<br></p><h2>Supervruća plazma</h2><p>CME su eksplozivni događaji supervruće plazme koja izbija iz Sunčeve atmosfere i koja može uzrokovati nestanak radijskih signala i druge poremećaje na Zemlji. NASA je primijetila da je CME na koji je naišla sonda Parker ujedno bio jedan od najsnažnijih CME-a ikada zabilježenih.</p>

<p>Sonda Parker, posebno dizajnirana za istraživanje Sunca, ističe se kao najbrža svemirska letjelica u historiji i može se približiti Sunčevoj površini unutar 6,4 miliona kilometara te preživjeti ekstremne uvjete takvog preleta. Jedinstvene mogućnosti sonde omogućile su joj ne samo da izdrži CME već i da snimi cijeli taj spektakularni događaj.</p><h2>Ubrzanje čestica</h2><p>CME-ovi mogu izbaciti magnetska polja i pokrenuti milijarde tona plazme velikim brzinama, u rasponu od 97 do 4.667 kilometara u sekundi. U slučaju CME-a promatranog u septembru 2022. godine čestice su ubrzavale brzinom do 1.352 kilometra u sekundi. Ti vrijedni podaci pomažu naučnicima da steknu dublje razumijevanje sila koje stoje iza CME-a i ubrzanja čestica.</p><p>Džim Kinison (Jim Kinnison), inžinjer sistema misije Parker Solar u APL-u, naglasio je da je sonda namjerno dizajnirana da izdrži visoke temperature Sunca. S prilagođenim toplinskim štitom i autonomnim sistemom za zaštitu od Sunčevih emisija sonda Parker uspješno je otkrila CME kada je bila otprilike 9,12 miliona kilometara od Sunčeve površine. Nakon toga, sonda je pratila udarni val CME-a gotovo dva dana, izašavši neoštećena iz tog susreta.</p><p>Tokom istog CME događaja NASA-ini naučnici ispitivali su utjecaj solarne oluje na međuplanetarnu prašinu, čestice koje lebde u svemiru. Njihovo istraživanje ima za cilj otkriti kako te interakcije utječu na prognoze svemirskog vremena.&nbsp;</p><h2>Međuplanetarna prašina</h2><p>Rad Hovard (Russ Howard), fizičar iz APL-a, istaknuo je važnost njihovog istraživanja o tome mijenja li međuplanetarna prašina oblik i brzinu CME-a, što je aspekt koji se tek počinje naučno shvatati.</p><p>Sonda Parker već je ranije naučnicima pružila dragocjene uvide u razne solarne fenomene, uključujući porijeklo solarnog vjetra, piše Zimo.</p>

NASA-ina solarna sonda Parker napravila je zapanjujuće snimke jedne od najsnažnijih solarnih erupcija

Pogledajte apsolutno spektakularan NASA-in snimak solarne erupcije snimljene izbliza

<p><br></p><p>Neuralink, startup Ilona Maska (Elon Musk) za ugradnju moždanih implantata, kaže kako je dobio dopuštenje od nezavisnog odbora za reviziju za početak regrutacije pacijenata za njihovo prvo ispitivanje na ljudima. Kompanija je u potrazi za ljudima s paralizom kako bi ih testirala u svom eksperimentalnom uređaju u šestogodišnjem istraživanju.</p><h2>Sučelje mozak-kompjuter</h2><p>Neuralink je jedna od nekoliko kompanija koje razvijaju sučelje mozak-kompjuter (BCI) kako bi prikupili i analizirali moždane signale. No, bombastična promocija kompanije milijardera koja uključuje obećanja o razvoju sveobuhvatnog moždanog računara koje bi pomoglo ljudima da drže korak s umjetnom inteligencijom izazvala je skepticizam i etičku zabrinutost među neuronaučnicima i drugim ekspertima, piše The Guardian.</p><p>Prošle godine Uprava za hranu i lijekove porekla je zahtjev kompanije za brzim praćenjem ljudskog ispitivanja, ali je u maju odobrila Neuralink za izuzeće za ispitivanje koje dopušta uređaju da bude korišteno za klinička ispitivanja. Agencija nije otkrila kako su njene početne zabrinutosti riješene.</p><p>Neuralink kaže kako traži pacijente s kvadriplegijom zbog vertikalne ozljede leđne moždine ili ALS-om. Učesnicima će se hirurški ugraditi BCI pomoću vlastitog robota u regiji mozga koji kontrolira kretanje s ciljem da im omogući upravljanje računalnim pokazivačem ili tastaturom koristeći samo svoje misli.&nbsp;</p><h2>Sigurnost i funkcionalnost tehnologije</h2><p>Studija će procijeniti sigurnost i funkcionalnost tehnologije, navodi se u saopćenju.</p><p>Saopćenje kompanije stiglo je mjesec nakon primitka odobrenja regulatora za ispitivanje. Njihovo prethodno testiranje na životinjama je pod povećalom, nakon izvještaja kako su testiranja uzrokovala nepotrebnu patnju. Bivši zaposlenici okarakterizirali su testiranja kao „hakirane poslove“, navodeći Reutersu kako su u jednom slučaju uređaj implementirali na pogrešnom mjestu kod svinja, što je dovelo do njihove eutanazije, prenosi Tportal.hr.</p><p>Optužbe su pokrenule nekoliko istraga, uključujući istragu ministarstva poljoprivrede o zlostavljanju životinja i ministarstva prometa zbog pogrešnog rukovanja biološki opasnim materijalima preko državnih granica.</p><p>Kompanija nije odmah odgovorila na upite o tome kada i gdje će biti testiranje provedeno ili koliko će učesnika biti uključeno. Ako njihov uređaj dokaže da je siguran za ljudsku upotrebu, mogla bi proći desetljeća prije nego li bude odobren za pacijente izvan testiranja.</p>

Neuralink je u potrazi za ljudima s paralizom kako bi ih testirala u svom eksperimentalnom uređaju 

Maskova kompanija dobila dopuštenje za ugradnju moždanih čipova u ljude s paralizom

<p>Pogledajte gore kad je noć vedra i vidjet ćete hiljade zvijezda koje svjetlucaju. Istrenirano oko može pratiti najsjajnija tijela kako bi pronašlo sve od velikog lovca (Orion) do mitološke morske koze (Jarac), ali za većinu nas to je samo ošamućujuće mnoštvo tačaka. Međutim, koliko su daleko jedna od druge te zvijezde?<br></p><h2>47 biliona kilometara</h2><p>Prosječna razdaljina između dvije zvijezde u Mliječnom putu iznosi oko pet svjetlosnih godina, 47 biliona kilometara, piše ''Live Science''.</p><p>Međutim, ljudsko oko ustvari ne vidi taj prosjek. Naše viđenje noćnog neba je samo dvodimenzionalni snimak najsjajnijih zvijezda. Jedna vidljiva zvijezda može zapravo predstavljati dvije spojene, a individualne zvijezde u nekom sazviježđu mogu biti mnogo udaljenije jedna od druge nego što se čini.</p><p>-Nikad ne vjerujte sazviježđima - kaže Ana Rozen, astrofizičar i docent na Državnom univerzitetu San Dijega. </p><p>-Ako vidite dvije zvijezde jednu pored druge na nebu, to je dvodimenzionalna projekcija. Ne znate da li su zaista jedna pored druge.</p><p>Razdaljina između zvijezda uveliko varira. Sunce je oko 4,25 svjetlosnih godina (40 biliona km) daleko od svog najbližeg zvjezdanog susjeda, Proksima Kentauri, koja je, s druge strane, jedna od tri zvijezde u sistemu i samo petinu svjetlosne godine daleko od svojih najbližih susjeda.</p><h2>Zvijezde se pomjeraju</h2><p>Sistem Kentaur pokazuje da prosječna razdaljina između zvijezda širom galaksije ne daje potpunu sliku distribucije zvijezda, koja se također mijenja tokom vremena.</p><p>Zvijezde se pomjeraju. Iako smo previše daleko da bi naše oči pratile kretanje zvijezda – zato vidimo sazviježđa – mogli bismo kad bismo živjeli dovoljno dugo.</p><p>-Sve zvijezde izgledaju vrlo statično. Međutim, kad biste mogli da putujete kroz milenije, vidjeli biste da se oblik sazviježđa zapravo polako mijenja - kaže Jos de Brojne, astronom iz Evropske svemirske agencije.</p><p>Trenutni stav istraživača jeste da je većina zvijezda rođena u nagomilanim okruženjima relativno blizu jedna drugoj, ali tokom vremena vanjski utjecaji u svemiru, poput ukupnog gravitacionog polja galaksije, mogu izazvati sporo razilaženje zvijezda.</p><p>Snažna gravitaciona sila Mliječnog puta obično ne dozvoljava zvijezdama da se previše udalje i naša galaksija nije usamljena u tom pogledu. De Brojne primjećuje da je prosječna udaljenost među zvijezdama u Mliječnom putu – pet svjetlosnih godina – također tipična za razdvojenost između zvijezda u drugim galaksijama. Međutim, neke zvijezde mogu da pobjegnu iz svojih matičnih galaksija i od svojih zvjezdanih susjeda.</p><h2>Zvijezde lutaju</h2><p>Zvijezde koje dostignu dovoljno veliku brzinu oslobodit će se gravitacione sile svoje galaksije. Mehanizam za takav događaj u Mliječnom putu uključuje ogromnu crnu rupu u središtu naše galaksije. Nazvan Strijelac A*, taj kosmički monstrum ima četiri miliona puta masu Sunca.</p><p>- Ako se neka zvijezda nađe vrlo blizu te crne rupe, neće biti progutana, već će biti uveliko ubrzana - rekao je De Brojne.</p><p>Zvijezde podvrgnute ovom ili nekom drugom metodu ubrzanja će polako napustiti galaksiju. Kad izađu, one mogu ploviti same po ogromnim prazninama između galaksija, koje se mogu protezati milionima svjetlosnih godina.&nbsp;</p>

Naučnici su izračunali prosječnu razdaljinu između zvijezda, ali ima mnogo toga što je skriveno u pogledu distribucije zvijezda

Koliko su zvijezde daleko jedna od druge

<p>Jogurt je veoma zdrava namirnica, a testiranja naučnika provedena u laboratoriju pokazala su da ima još jednu veliku korist – ubija smrad bijelog luka, saopćio je tim istraživača s Državnog univerziteta Ohaja.&nbsp;</p><h2>Mliječni proizvodi</h2><p>Oni su u laboratoriju proveli veliko ispitivanje kakav utjecaj ovaj mliječni proizvod ima na isparenja koja nastaju nakon konzumacije bijelog luka, piše EurekAlert!<br></p><p>- Bijeli luk sadrži isparenja sumpora koji izazivaju smrad iz usta nakon jela. Cilj ove studije bio je da shvatimo kako jogurt i njegove komponente utječu na eliminaciju tog smrada. Sirov i prženi bijeli luk su korišteni u različitim tretmanima i mjerenjima isparenja, koji su obavljani pomoću posebnog spektrometra. Prženi bijeli luk je gotovo odmah značajno smanjio isparenja sumpora. Smrad sirovog bijelog luka bio je više smanjen nego smrad prženog poslije svakog od tretmana. Masnoća, protein i voda značajno su smanjili koncentracije sumpora iz bijelog luka - navodi se u naučnoj studiji objavljenoj u žurnalu ''Molecules''.</p><p>- Visok unos proteina je veoma popularan trenutno. Jednostavno, ljudi žele da unose više proteina. Neočekivana korist od toga mogla bi da bude eliminacija smrada od bijelog luka koji isparava iz usta. Više sam uzbuđena zbog efikasnosti proteina jer savjetovanje ljudima da jedu više masnoće neće naići na odobravanje - rekla je Šeril Berindžer, profesorica za ispitivanje hrane Državnog univerziteta Ohaja.</p><h2>Jabuke, nana, zelena salata i mlijeko</h2><p>Ona je i ranije ispitivala koja hrana smanjuje smrad bijelog luka, a među testiranom hranom su jabuke, nana, zelena salata i mlijeko. Sve te namirnice zahvaljujući enzimima i masnoći mogu da umanje jačinu isparenja sumpora koja nastaju nakon što se pojede bijeli luk.</p><p>Da ispitaju utjecaj jogurta ona i njena saradnica doktorand Manprit Kaur odlučile su nakon što su naišle na spekulacije da jogurt ubija smrad bijelog luka.</p><p>Za svaki eksperiment istraživači su stavljali jednaku količinu bijelog luka u staklene boce i utvrdili da se otpušta ista količina sumpornih isparenja, a onda su sve tretirali jogurtom. Mjerenja su obavljana prije i poslije. Rezultati su pokazali da je jogurt 99 posto uspješan u smanjivanju smrada sirovog bijelog luka.</p><p>Razdvojeni sastojci jogurta – masnoća, proteini i voda – nisu imali jednaki utjecaj, ali su masnoća i protein djelovali bolje nego voda.</p><h2>Slabiji okus</h2><p>- Znamo da protein za sebe vezuje okus, to se dugo smatralo negativnim, posebno ako hrana s visokom količinom proteina ima slabiji okus. U ovom slučaju to je pozitivno. Kada smo ispitivali utjecaj jabuka, rekli smo da one moraju da se pojedu odmah poslije bijelog luka da bi imale utjecaj. Slično je i kada je riječ o jogurtu, konzumirajte ga odmah nakon bijelog luka - rekla je Berindžer, piše Telegraf.rs.</p>

Neobično istraživanje organizirano je na Državnom univerzitetu Ohaja u SAD

Naučnici u laboratoriju ispitivali koje namirnice ubijaju ''miris'' bijelog luka, evo šta su otkrili

<p>Parazit Dikrocelium dendritikum (Dicrocoelium dendriticum) preuzima kontrolu nad mozgom mrava i tjera ih da se penju i čvrsto drže za vrh vlati trave kako bi ih pojele stoka ili jeleni. Ovaj parazit ima izvanredan životni ciklus tokom kojeg ide od puževa i mrava do biljojeda koji se hrane travom.&nbsp;</p><h2>Najrašireniji organizmi</h2><p>Istraživači s Univerziteta u Kopenhagenu (UCPH) u Danskoj konačno su otkrili nešto malo više o tome kako radi ovaj mali parazit, navodi se u saopćenju UCPH. Ovim otkrićima povećava se znanje o parazitima, koji su možda najrašireniji organizmi na zemlji, navode oni.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="zxx" dir="ltr"><a href="https://t.co/pqpsbrfdke">https://t.co/pqpsbrfdke</a></p>&mdash; Sarah Fachnie-Shonk (@LangurLover) <a href="https://twitter.com/LangurLover/status/1703798823007789485?ref_src=twsrc%5Etfw">September 18, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Za mrave koji su zaraženi ovim parazitom može biti nevjerovatno da se penju na vrh vlati trave gdje ih gutaju biljojedi, ali je to njihova realnost. I tog kretanja nisu svjesni jer Dikrocelium dendritikum preuzima kontrolu nad njihovim mozgom.</p><p>Istraživači sa Odjeljenja za nauke o biljkama i životnoj sredini Univerziteta u Kopenhagenu otkrili su da je način na koji parazit to uspijeva još lukaviji nego što se mislilo.</p><p>- Tjeranje mrava da se penju visoko na travu da bi ih stoka ili jeleni pojeli tokom sumraka i svitanja, a onda spuštanje na zemlju tokom drugih dijelova dana kako bi se izbjegli smrtonosni zraci sunca je veoma pametno. Naše otkriće pokazuje da su ovi paraziti mnogo sofisticiraniji nego što se mislilo - rekao je profesor Brajan Lund Fredensborg, koji je proveo istraživanje sa svojim bivšim studentom, a sada doktorandom Univerziteta Vageningen u Nizozemskoj Simonom Nordstrand Gaske.</p><h2>Pratili ponašanje</h2><p>Studija je upravo objavljena u žurnalu ''Behavioral Ecology''.</p><p>Istraživači su obilježili nekoliko stotina zaraženih mrava i pratili njihovo ponašanje.</p><p>- Bilo je potrebno dosta spretnosti da se zalijepe boje i brojevi na zadnji dio mrava, ali nam je to dozvolilo da ih pratimo tokom dužeg perioda - rekao je Brajan Lund Fredensborg.</p><p>Oni su zatim pratili ponašanje zaraženih mrava u zavisnosti od svjetlosti, vlažnosti, vremena i temperature. Bilo je jasno da sve to ima utjecaj na ponašanje mrava. Kada je temperatura niža, oni su se peli na vrh vlati trave, a kad je skakala, spuštali su se.</p><p>- Otkrili smo jasnu vezu između temperature i ponašanja mrava. Šalili smo se da smo našli zombi okidač - rekao je Brajan Lund Fredensborg.</p><p>Kada ovaj parazit zarazi mrava, nekoliko stotina njih napada tijelo mrava, ali samo jedan stiže do mozga. Ostatak se krije u abdomenu.</p><p>- Može se desiti da u abdomenu čekaju stotine parazita kako bi ih mrav prenio do sljedećeg domaćina. Obmotani su kapsulom koja ih štiti od stomačne kiseline domaćina, a parazit koji je preuzeo kontrolu nad mravom umire. Moglo bi se reći da se žrtvuje za druge - rekao je Brajan Lund Fredensborg.</p><h2>Oboljenje jetre</h2><p>Životinje koje napadne Dikrocelium dendritikum pate od oboljenja jetre.</p><p>- Historijski gledano, malo su paraziti bili u žiži naučnika iako postoje naučni izvori koji tvrde da su oni najrašireniji oblik života. Razlog za to je što ih je teško ispitivati. Uprkos tome, oni su važan dio biodiverziteta jer mijenjaju ponašanje domaćina i mogu da odlučuju šta će ko da jede - rekao je Brajan Lund Fredensborg, piše Telegraf.rs.&nbsp;</p>


Naučnici Univerziteta u Kopenhagenu vjeruju da su otkrili „zombi okidač“ koji omogućuje da Dikrocelium dendritikum kontrolira mrave

Pretvara ih u zombije u sumrak i u svitanje: Parazit mijenja ponašanje žrtava, pa gine za druge

<p>Odštampana alternativa za filet lososa, nazvana „filet – inspirirano lososom“, prodaje se u austrijskim prodavnicama, pa se smatra se prvom hranom nastalom na 3D štampačima koja je stigla do polica supermarketa, javio je IFLScience.<br></p><h2>Potrebe potrošača</h2><p>- Ovo je prekretnica u industrijskoj 3D štampi hrane, započinjemo kreativnu revoluciju u industriji hrane, eru u kojoj se hrana proizvodi u skladu s potrebama potrošača - rekao je Robin Simsa, izvršni direktor kompanije „Rivo Fuds“.</p>

<p>Kao i neke druge zamjene za meso, i ova zamjena za losos napravljena je od mikoproteina, koji se dobivaju od filamentoznih gljiva. Što se tiče nutrijenata, proizvod ima veliki broj vitamina, pa čak i omega-3 masne kiseline. Smatra se da ima i visok sadržaj proteina sa oko 9,5 grama na 100 grama proizvoda, mada je to upola manje nego što je sadržaj proteina u pravom mesu lososa.</p><p>Istraživači već godinama rade na razvoju 3D odštampane hrane i do sada su se pojavljivali razni odštampani proizvodi za ishranu, ali dosad to nije stiglo do industrijskog nivoa.</p><h2>Meso iz epruvete</h2><p>Različite kompanije već najmanje jednu deceniju rade na razvoju različitih tipova mesa iz laboratorija, neke kako bi smanjile zagađenje koje se proizvodi tokom poljoprivredne proizvodnje, druge kako bi napravile vegansku alternativu za pravo meso. Prva proba goveđeg burgera uzgojenog u laboratoriju organizirana je 5. avgusta 2013., a već od 2020. meso iz epruvete prodaje se u Singapuru i Izraelu, piše Telegraf.rs.</p>

Različite vrste hrane već se prave pomoću trodimenzionalnog štampača, ali je ovo prvi put da je to došlo do industrijskog nivoa

Odštampani filet lososa stigao u markete: Veganska alternativa za ribu napravljena na 3D printeru

<p>Nakon što je saslušanje održano u meksičkom kongresu, koje je uključivalo prezentaciju navodnih ostataka vanzemaljca, pobudilo pažnju međunarodne javnosti, mnogi su cijeli događaj nazvali predstavom i farsom. Naučnici su pozvali meksičkog novinara Džamija Mausan (Jamie Maussan), koji je pokazao dva "mala tijela" navodno pronađena u Peruu, da "tijela" ustupi nauci ne bi li se utvrdilo o čemu je tačno riječ.<br></p><h2>Stara oko hiljadu godina</h2><p>Podsjetimo, Mausan je u prezentaciji rekao da su primjerci pronađeni u blizini peruanskih drevnih Nazca linija i da ih je meksičko Nacionalni autonomni univerzitet (UNAM) datirao ugljikom te da je zaključeno da su stari oko 1.000 godina. Tvrdio je da nisu u srodstvu ni s jednom vrstom na Zemlji.</p><p>Međutim, UNAM nije želio dati podatke koji bi potkrijepili Mausanovu tvrdnju, a ministarstvo kulture Perua već je ranije podiglo krivične prijave protiv Mausana i njegovih saradnika.</p><p>Sad je Mausan odlučio "dokazati" da se zaista radi o vanzemaljcima. Na svom je kanalu na YouTubeu pokazao snimke ispitivanja tijela na CT skeniranju. Kako je rečeno, skeniranje je u jednom od "tijela" otkrilo nešto što bi moglo nalikovati na jaja. No, o čemu se tačno radi, nije bilo precizirano. Naime, rekli su kako bi trebalo dodatno proučiti "abdomen bića".</p><h2>Biološko porijeklo</h2><p>Tijelo koje su nazvali Klara (Clara) navodno je bilo "živo, netaknuto, biološkog porijekla i u gestaciji". Istaknuli su da, iako nisu mogli odrediti radi li se o vanzemaljskom biću ili ne, skenovi su pokazali kako je to organsko biće, a ne umjetno stvoreno tijelo od različitih dijelova.</p><p>"Tijelo" ima izduženu lobanju i po tri prsta na svakoj ruci, ali po svemu ostalome podsjeća na ljudsko biće. Tokom prijenosa moglo se čuti kako ima "lagane kosti i nema zuba".</p><p>Navodno su tokom pregleda pronađeni i implantati napravljeni od kadmija i osmija, metala koji nisu baš česti na Zemlji, a koji nisu ugrađeni na takav način da bi sugerirali spajanje različitih dijelova tijela. Mausan je istaknuo i kako tokom pregleda nisu pronađeni tragovi lomova ili spajanja različitih dijelova tijela.</p><p>Iako Mausan i njegovi saradnici pozivaju naučnike da se priključe istraživanju, još nisu objavili kako bi to bilo moguće, odnosno kako bi naučnici mogli uzeti uzorke i utvrditi o čemu se tačno radi.</p><h2>Mumije djece</h2><p>Osim toga, brojni su naučnici već odbacili ideju da se radi o vanzemaljskim bićima te su mišljenja da se radi o mumijama djece, koje u Peruu u prošlosti nisu bile takva rijetkost.</p><p>Svi "dokazi" koji su dosad prezentirani javnosti, a za koje Mausan tvrdi da su prikupljeni naučnim metodama, nisu uspjeli uvjeriti širu javnost da se radi o "stvarnom primjerku vanzemaljca". I tako će, vjerovatno, biti sve dok se ne provede neovisno istraživanje. </p><p>No, to ne znači da Mausan sa svojim snimcima i tvrdnjama i ubuduće neće pobuđivati maštu javnosti, piše Zimo.</p>

Mausan je odlučio "dokazati" da se zaista radi o vanzemaljcima

Pregledali "vanzemaljsko biće" i iznenadili svojim tvrdnjama

<p>Krajem prošle sedmice Evropska agencija za zaštitu životne sredine objavila je da su stanovnici Evropske unije i dalje izloženi prevelikim količinama bisfenola A, štetne hemikalije poznate kao BPA koja se decenijama koristi u proizvodnji određenih plastičnih proizvoda.</p><p>Ova agencija je saopćila da su uzorci urina prikupljeni od Evropljana u nekoliko zemalja otkrili da izloženost BPA ostaje "znatno iznad prihvatljivog nivoa zdravstvene bezbednosti" i da predstavlja potencijalni rizik za milione ljudi.</p><p>Koristi se u plastičnim i metalnim posudama, flašama za vodu...<br></p><h2>Hemikalija BPA</h2><p>BPA, koja se koristi u plastičnim i metalnim posudama za hranu, bocama za višekratnu upotrebu i cijevima za vodu za piće, čak i u malim dozama može oslabiti imuni sistem, navodi agencija.</p><p>Hemikalija BPA kod ljudi može izazvati niz zdravstvenih problema, uključujući neplodnost i alergijske reakcije na koži.</p><p>Bisfenol A i još dva bisfenola koja se koriste kao zamjena za BPA izmjereni su u urinu 2.756 odraslih osoba iz 11 zemalja: Hrvatske, Češke, Danske, Francuske, Finske, Njemačke, Islanda, Luksemburga, Poljske, Portugala i Švicarske.</p><p>- Nivo prekoračenja varirao je između 71 i 100 posto - saopćila je EEA sa sjedištem u Kopenhagenu za 11 zemalja.</p><h2>Veliki rizik</h2><p>- Zahvaljujući revolucionarnom istraživačkom projektu EU za biomonitoring ljudi, možemo vidjeti da bisfenol A predstavlja mnogo rasprostranjeniji rizik po naše zdravlje nego što se ranije mislilo - rekla je izvršna direktorica EEA Lena Ila-Mononen.</p><p>- Moramo ozbiljno shvatiti rezultate ovog istraživanja i poduzeti više akcija na nivou EU kako bismo ograničili izloženost hemikalijama koje predstavljaju rizik po zdravlje Evropljana - dodala je ona.</p><p>BPA je godinama zabranjen u plastičnim bocama i ambalaži koja sadrži hranu za bebe i malu djecu u EU. U februaru 2018. blok je također uveo strožija ograničenja za BPA u svim materijalima u kontaktu s hranom, prenosi B92.</p>

Koristi se u plastičnim i metalnim posudama, flašama za vodu...

Evropljani su izloženi opasnoj hemikaliji: Izaziva neplodnost i alergijske reakcije na koži

<p>Ono si što jedeš, kaže izreka. Međutim, nije samo tijelo na udaru. Život u siromašnim okruženjima može utjecati na izbor namirnica, povećanje težine i čak mikrostrukturu mozga.<br></p><h2>Analiza korteksa</h2><p>Ranija istraživanja su pokazala da život u siromašnom okruženju može utjecati na zdravlje mozga, ali u ovoj studiji izvedena je detaljna analiza korteksa radi utvrđivanja kako život u siromašnom okruženju može promijeniti određene oblasti mozga koje imaju različite uloge.</p><p>-Otkrili smo da je siromaštvo životnog okruženja povezano s razlikama u finoj strukturi korteksa. Neke od tih razlika su povezane s višim indeksom tjelesne mase i visokim unosom transmasnih kiselina iz pržene brze hrane - rekla je dr. Arpana Gupta.</p><p>-Naši rezultati sugeriraju da bi oblasti mozga uključene u procese nagrađivanja, emocije i stjecanje znanja i razumijevanja mogle biti pod utjecajem aspekata siromašne životne sredine koji doprinose gojaznosti - rekla je ona.</p><p>To ukazuje na značaj rješavanja problema kvalitetne ishrane u siromašnim okruženjima kako bi se zaštitilo zdravlje mozga.</p><p>Siromašno životno okruženje je definirano kombinacijom faktora kao što su nizak medijalni prihod, nizak nivo obrazovanja, velika gustoća naseljenosti i nepostojanje kompletnog vodovodnog i kanalizacionog sistema.</p><p>Studija je uključivala 92 osobe – 27 muškaraca i 65 žena – iz šire oblasti Los Anđelesa. Sakupljene su informacije o demografskim faktorima i indeksu tjelesne mase, a nerazvijenost životnog okruženja je procijenjena u skladu s indeksom siromaštva.</p><h2>Veća opasnost</h2><p>Ranije studije su pokazale da su ljudi koji žive u siromašnim okruženjima u većoj opasnosti od gojaznosti zbog lošeg kvaliteta dostupnih namirnica, povećanog unosa kalorija iz namirnica s visokim sadržajem transmasnih kiselina i okoline koja ne potiče fizičku aktivnost.</p><p>Istraživači su se sad fokusirali na odnos između indeksa siromaštva i rezultata snimanja na četiri nivoa cerebralnog korteksa kako bi detaljnije ispitali veze između siromašnog životnog okruženja i moždane strukture. Učesnici studije su podvrgnuti dvama tipovima snimanja magnetnom rezonancom koji daju uvide u moždanu strukturu, signalizaciju i funkcioniranje.</p><p>-Različite populacije ćelija postoje u različitim slojevima korteksa, gdje su različiti mehanizmi signaliziranja i funkcije obrade informacija - rekla je dr. Liza Kilpatrik. </p><p>Ispitivanje mikrostrukture na različitim kortikalnim nivoima osigurava bolje razumijevanje promjena u ćelijskim populacijama, procesima i putevima komunikacije na koje može utjecati život u nekoj siromašnoj sredini.</p><p>Rezultati pokazuju da je lošiji indeks siromaštva povezan s komunikacionim promjenama u oblastima mozga značajnim za društvenu interakciju. Druge promjene se dešavaju u oblastima uključenim u proces nagrađivanja, reguliranje emocija i više kognitivne procese – i čini se da na te promjene utječe unos transmasnih kiselina.</p><h2>Obrada informacija</h2><p>Sveukupno, nalazi sugeriraju da faktori u siromašnim okruženjima koji potiču lošu ishranu i nezdravo povećanje težine „remete fleksibilnost obrade informacija u pogledu nagrađivanja, reguliranja emocija i kognicije“, piše Telegraf.rs.</p>

Život u siromašnim okruženjima može utjecati na izbor namirnica, povećanje težine i čak mikrostrukturu mozga

Kako životni uvjeti utječu na strukturu mozga i ishranu

<p>Za Nobelovu nagradu ste čuli, a jeste li čuli za Ig Nobelove nagrade?</p><p>To je svojevrsna parodija na veoma ozbiljne nagrade nazvane u čast naučnika i inžinjera Alfreda Nobela, a 10 nagrada dodijeljeno je timovima i pojedincima širom svijeta koji stoje iza najčudnijih, najbizarnijih dostignuća u naučnom istraživanju.</p><h2>Pretvorili mrtve pauke u robotske hvataljke</h2><p>Nagrade se mijenjaju iz godine u godinu, pa su ove godine kategorije bile hemija i geologija, književnost, mašinstvo, javno zdravstvo, komunikacija, medicina, ishrana, obrazovanje, psihologija i fizika.</p><p>Ove nagrade su "namijenjene da proslave neobično, odaju počast maštovitima i potaknu interesovanje ljudi za nauku", navodi časopis "Improbable Research" koji je tvorac nagrade.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Researchers at Rice University found a way to repurpose the bodies of dead spiders by using a puff of air to expand the spiders’ legs and create ‘necrobotic grabbers’ <a href="https://t.co/0BXkAFeZ7t">pic.twitter.com/0BXkAFeZ7t</a></p>&mdash; NowThis (@nowthisnews) <a href="https://twitter.com/nowthisnews/status/1583297774187003904?ref_src=twsrc%5Etfw">October 21, 2022</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Pobjednici u kategoriji mašinstva bili su Te Faje Jap, Džen Liu, Anop Rajapan, Trevor Šimokusu i Danijel Preston, tim naučnika iz Indije, Kine, Malezije i Sjedinjenih Država, koji su 2022. pretvorili mrtve pauke u robotske hvataljke, prenosi Euronews Srbija.</p><p>Pauci pomjeraju svoje udove koristeći hidrauličnu mehaniku. Komora blizu njihovih glava se sakuplja da pošalje krv u njihove udove, primoravajući ih da se ispruže. Kada se pritisak smanji, noge se sakupljaju. Tokom testova, istraživači su primijetili da su roboti-pauci bili u stanju da podignu više od 130 posto sopstvene tjelesne težine, a ponekad i mnogo više.</p><h2>Proučavanje utjecaja dosade nastavnika na dosadu učenika</h2><p>Tim koji je osvojio nagradu iz medicine koristio je leševe da bi procijenio da li postoji jednak broj dlačica u svakoj nozdrvi osobe.</p><p>U kategoriji hemije i geologije, Jan Zalasijevič iz Poljske osvojio je nagradu za objašnjenje zašto mnogi naučnici vole da ližu kamenje.</p><p>- Lizanje stijene je, naravno, dio oružja geologa i paleontologa oprobanih u mnogo tehnika koje se koriste za preživljavanje na terenu. Vlaženje površine omogućava da se fosilne i mineralne teksture oštro ističu, umjesto da se izgube u zamućenju mikrorefleksija i mikrorefrakcija koje izlaze iz suhe površine - napisao je Zalasijevič u biltenu Paleontološkog udruženja 2017.</p><p>Ostali pobjednički timovi su pohvaljeni za proučavanje utjecaja dosade nastavnika na dosadu učenika, utjecaja seksualne aktivnosti inćuna na miješanje okeanske vode i kako elektrificirani štapići za jelo i slamke mogu promijeniti okus hrane.</p><p>Također, nagrada je otišla i grupi koja je proučavala koliko prolaznika zastane i pogleda ka gore kad vide da to rade drugi ljudi na ulici i grupu koja je razvila pametni WC za praćenje zdravlja korisnika.</p>

<p>Ig Nobelova nagrada je satirična nagrada koja se dodjeljuje svake godine od 1991. u čast neobičnih ili trivijalnih dostignuća u naučnim istraživanjima, čiji je cilj bio da oda počast dostignućima koja prvo ljude nasmiju, a zatim natjeraju na razmišljanje.</p><h2>&nbsp;9.000 nominacija&nbsp;</h2><p>Više od 9.000 nominacija se prima svake godine, a između 10 i 20 posto su ljudi koji sami sebe nominuju iako "rijetko" pobjeđuju.</p><p>Zanimljivo je da Ig nagrade uručuju pravi dobitnici Nobelove nagrade, među kojima su Franses Arnold (dobio Nobela za hemiju 2018.), Karl Vajman (fizika, 2001.) i Erik Maskin (ekonomija, 2007.)</p><p>Trofej koji dobivaju pobjednici moraju sami da odštampaju, a zatim da ga sklope iz dijelova, dok se novčana nagrada ogleda u vidu lažnih 10 triliona zimbabveanskih dolara.</p>

Cilj je da se oda počast dostignućima koja prvo ljude nasmiju, a zatim natjeraju na razmišljanje

Dodijeljene nagrade za bizarna dostignuća: Koliko dlačica ima u nozdrvama i zašto naučnici ližu kamenje

<p>Asteroid Bennu proletjet će 25. septembra 2135. godine pored Zemlje, javlja Nacionalna aeronautička i svemirska administracija (NASA).</p><p>Zemljina će gravitacija promijeniti njegovu putanju, što će otežati njeno računanje.</p><p>Dok bude prolazio pored Zemlje, postoji ekstremno mala šansa da će Bennu proći kroz tzv. gravitacijsku ključanicu – regiju u svemiru koja bi njegovu putanju mogla promijeniti i usmjeriti ga prema Zemlji. Ako dođe do promjene putanje, Bennu bi Zemlju mogao udariti krajem 22. stoljeća.</p><p>Iako je teško procijeniti koliko je vjerovatno da će se Bennu sudariti sa Zemljom, novi podaci koje je NASA-ina svemirska letjelica OSIRIS-REx omogućili su NASA-inim naučnicima da kažu da vjerovatnost da će Bennu 24. septembra 2182. udariti Zemlju iznosi 0,037 posto, piše Jutarnji.</p>

Dok bude prolazio pored Zemlje, postoji ekstremno mala šansa da će Bennu proći kroz tzv. gravitacijsku ključanicu i "krenuti na Zemlju"

Uznemirujući izračun NASA-e: ''Znate li šta će se dogoditi 25. septembra 2135. godine?

<p>Istraživači kažu da je mnogo vjerovatnije da će ljudi oboljeli od COVID-19 koji imaju izvjesne genetske varijacije usljed neandertalskog porijekla iskusiti ozbiljne simptome koji zahtijevaju hospitalizaciju, piše Business Insider.</p><p>Istraživači iz neprofitnog Instituta za farmakološka istraživanja „Mario Negri“ saopćili su da su ispitali DNK skoro 1.200 dobrovoljaca u provinciji Bergamo, koja je bila naročito teško pogođena u ranim danima pandemije.</p><p>Otkrili su da „neandertalski haplotip“, skup genetskih varijanata povezanih sa tim ljudskim pretkom, predstavlja „veliki genetski faktor rizika za težak oblik COVID-19“.</p><p>Štaviše, otkriveno je da ljudi sa neandertalskim haplotipom imaju dvostruko veće šanse da razviju ozbiljnu pneumoniju i trostruko veće šanse da završe na respiratoru u jedinici intenzivne njege, prenosi Nauka.rs.&nbsp;</p><p>Na ovu vezu između zdravlja i neandertalske DNK ukazano je u drugim studijama. U junu je u žurnalu Molekularna biologija i evolucija ukazano na vezu između neandertalske DNK i genetskog poremećaja poznatog kao Dipitrenova bolest.</p><p>A u martu je studija u časopisu Nature također otkrila vezu između neandertalskog porijekla i povećanog rizika od ekstremne imunske reakcije, ili citokinske oluje, zbog COVID-19.</p>

Ispitali DNK skoro 1.200 dobrovoljaca u provinciji Bergamo, koja je bila naročito teško pogođena u ranim danima pandemije

Neandertalski geni krivi su za težak oblik COVID-19?

<p>Dr. Džudi Melinek (Judy), bivša medicinska istražiteljica koja je radila u Njujorku, daje jezivi uvid u svoju karijeru u svojim memoarima "Working Stiff: Two Years, 262 Bodies, and the Making of a Medical Examiner", koje je napisala u koautorstvu sa svojim suprugom, T.J. Melinekom.<br></p><p>Bivša medicinska istražiteljica otvorila je priču o najgoroj smrti koju je vidjela dok je radila za Ured glavnog medicinskog istražitelja (OCME). Ona kaže za "New York Post" u svoje dvije godine na OCME-u da su najgore noćne more koje  je ikada imala bile nakon što je obavila obdukciju barmena po imenu Šon Dojl (Sean Doyle).</p><h2>Prijatelj ga bacio u vruću vodu</h2><p>Dojl je bio vani na piću sa svojim prijateljem i djevojkom njegovog prijatelja tokom Božića 2022. godine. Na putu kući, njegov prijatelj je optužio Dojla da flertuje s njegovom djevojkom i krenuo ga je tući. Nažalost za Dojla, tu nije stao, njegov prijatelj zaključio je svađu bacivši ga u otvoreni šaht. Prijavljeno je da je pad od otvora šahta do dna iznosio 5,5 metara, a da stvar bude gora, Dojl nije sletio na čvrsto tlo, već u vruću vodu. Još veća nesreća po Dojla, preživio je pad.</p><p>Pozvani su bolničari i vatrogasci, ali tunel je bio pun pare i izmjereno je 148 stepeni Celzijevih. I tako, uprkos Dojlovim povicima u pomoć, nisu uspjeli sići dolje kako bi ga spasili. Dojlovo tijelo kasnije je izvučeno s mjesta nevjerovatnih četiri sata kasnije, a temperatura mu je izmjerena na 51 stepen Celzijev. Međutim, dr. Melinek dodaje da je tijelo vjerovatno bilo još toplije, jer je termometar pokazivao samo do 51. Kad ga je dr. Melinek pregledala, Dojlu se ogulio vanjski sloj kože, a iznutra mu je tijelo bilo kuhano.</p><h2>"Iskuhan kao jastog"</h2><p>Dr. Melinek je otkrila da Dojl nije pretrpio nikakvu povredu glave pri padu, niti je imao slomljene kosti, što znači da je Dojl bio "potpuno pri svijesti" jer je bio "iskuhan kao jastog". Čovjek koji je gurnuo dojla u šaht kasnije je optužen za ubistvo drugog stupnja, izvještava "New York Times".</p>

Dojlu se ogulio vanjski sloj kože, a iznutra mu je tijelo bilo kuhano

Doktorica otkrila koji je uvjerljivo najgori način smrti: "Ta obdukcija je bila noćna mora"

<p>Skoro sat nakon što im je srce stalo, neki pacijenti koji su oživljeni pomoću kardiopulmonarne reanimacije (CPR) imaju jasna sjećanja na vrijeme kada su bili klinički mrtvi, a njihovi moždani valovi dok su bili nesvjesni povezani su s mišljenjem i pamćenjem, pokazala je istraga naučnika objavljena u žurnalu ''Resuscitation'', a prenosi ''ScienceDaily''.<br></p><h2>Lucidno iskustvo</h2><p>U studiji koju su vodili istraživači s Medicinske škole Grosman Njujorškog univerziteta, u saradnji sa 25 uglavnom američkih i britanskih bolnica, neki od preživjelih nakon srčanog zastoja opisali su lucidno iskustvo koje se događalo dok su oni, na prvi pogled, bili bez svijesti. </p><p>Uprkos hitnom tretmanu, manje od 10 posto od 567 proučavanih pacijenata, koji su reanimirani u bolničkim uvjetima, oporavilo se dovoljno da budu otpušteni iz bolnice. Četvero od 10 preživjelih pacijenata, međutim, sjećalo se da su na nekom nivou bili svjesni tokom reanimacije, što nisu zabilježila standardna mjerenja.</p><p>Studija je, također, otkrila da je od pacijenata kojima je mozak praćen skoro 40 posto uspjelo da povrati normalnu ili skoro normalnu moždanu aktivnost iz stanja kada je skoro nije bilo, a u nekim slučajevima su bili mrtvi skoro sat. EEG je pomoću elektroda zabilježio skokove aktivnosti gama, delta, teta, alfa i beta valova, koji se povezuju s višim mentalnim funkcijama.</p><p>Preživjeli već dugo pričaju o povećanoj svijesti i moćnim, jasnim iskustvima, navodi se u studiji. Tu je uključen osjećaj odvajanja od tijela, posmatranje događaja bez bola i nelagodnosti i preispitivanje vlastitih akcija i veza s ljudima. Ovo novo istraživanje pokazalo je da su ova iskustva smrti drugačija od halucinacija, iluzija, snova…</p><h2>Sistemi inhibicije</h2><p>Autori studije imaju hipotezu da, kada srce stane, mozak koji umire ukida sisteme inhibicije, tj. kočenja. Ovi procesi možda otvaraju pristup „novoj dimenziji realnosti“, kažu, uključujući jasno sjećanje na sva sjećanja od ranog djetinjstva do smrti, koje se procjenjuju iz perspektive moralnosti. Iako niko ne zna evolutivnu svrhu ovog fenomena, on otvara vrata sistematskom istraživanju o tome šta se dešava u mozgu čovjeka kada umre.</p><p>- Doktori su dugo mislili da 10 minuta nakon što srce prestane da snabdijeva mozak kisikom on trpi nepopravljivu štetu, ali naše istraživanje je otkrilo da mozak može da pokazuje znake električnog oporavka dugo nakon početka reanimacije. Ovo je prva velika studija koja pokazuje da bi ova sjećanja i promjene u moždanim valovima mogle da budu znak takozvanog iskustva smrti - rekao je dr. Sem Parnija, profesor Odjeljenja za medicinu Bolnice Languan Njujorškog univerziteta.</p><p>- Ova iskustva daju nagovještaj stvarne, ali malo poznate dimenzije ljudske svijesti koja se otkriva u vrijeme smrti. Ova otkrića mogu da nas vode do novih načina za restartovanje srca kako bi se spriječile povrede mozga - dodao je on.</p><p>Istraživanje nazvano svjesnost prilikom reanimacije ili AWARE-II pratilo je 567 muškaraca i žena koji su imali srčani zastoj u bolnici od maja 2017. do marta 2020. u SAD i Britaniji. Samo hospitaliziranim pacijentima je tokom reanimacije mjerena moždana aktivnost, dok su neki o svojim sjećanjima iz vremena reanimacije sami govorili.</p><h2>Daljnja ispitivanja</h2><p>Autori studije su zaključili da njihovo istraživanje niti dokazuje realnost, niti tumači značenje iskustva koje su pacijenti imali u vrijeme smrti i oživljavanja, ali da su potrebna daljnja ispitivanja ovog fenomena, piše Telegraf.rs.</p>

Ljekari iz SAD i Britanije pratili su mentalne funkcije pacijenata tokom reanimacije, i otkrili šta se dešava u mozgu nakon smrti

Sjećaju se smrti i odvajanja od tijela: Ljekari mjerili moždanu aktivnost ljudi nakon zastoja srca i šokirali se

<p>Naučnici su osmislili nanočestice sposobne da ubijaju superbakterije i mogle bi jednog dana postati standard u liječenju bakterijskih infekcija, piše Phys.org. Inovacija, koja je već prošla napredne pretkliničke testove, efikasna je protiv velikog broja bakterijskih ćelija otpornih na antibiotike, uključujući i zlatni stafilokok.</p><p>Otpornost na antibiotike je veliki globalni zdravstveni problem i dovodi do oko 700.000 smrti godišnje, a vjeruje se da bi ova brojka mogla da stigne do jezivih 10 miliona mrtvih godišnje do 2050. ako se ne razviju nove terapije za bakterije.</p><h2>Napredni tretman za infekcije i zarastanje rana</h2><p>U novim istraživanjima stručnjaka s Kraljevskog melburškog instituta tehnologije (RMIT) i Univerziteta Južne Australije (UniSA) testirali su nanotehnologiju zasnovanu na crnom fosforu kao napredni tretman za infekcije i zarastanje rana. Rezultati objavljeni u žurnalu „Advanced Therapeutic“ pokazuju da je efikasno liječio infekcije, ubio oko 99 posto bakterija, a da nije oštetio druge, zdrave ćelije u biološkim modelima.</p><p>Tretmani su postigli rezultate uporedive s upotrebom antibiotika u eliminaciji infekcija i ubrzanom zarastanju rana, koje su se zatvorile do 80 posto u roku od sedam dana. Nanotehnologija za ubijanje superbakterija koju razvija RMIT rigorozno je testirana u prektliničkim studijama na UniSA.</p><p>Stručnjak sa RMIT profesor Samit Valija rekao je da studija pokazuje kako njihove inovacije obezbjeđuju brzu antibiotsku akciju, a onda se raspadaju kada je prijetnja od infekcije eliminisana.</p><h2>Crni fosfor efektivan u ubijanju mikroba</h2><p>- Ljepota naše inovacije je da nije riječ samo o premazu, jer može da bude integrisan sa mnogo običnih materijala od kojih se prave razni uređaji, poput plastike i gelova, pa postaju antimikrobni - rekao je Valija.</p><p>Ranija studija RMIT pokazala je da je crni fosfor efektivan u ubijanju mikroba kada su na tankom, nanoskopskom sloju na površinama uređaja kojima se tretiraju rane ili se stavljaju na implantate od pamuka ili titanija, kao i instrumente od plastike.</p><p>Crni fosfor je najstabilnija forma fosfora i kada je u ultratankom sloju, lako se pretvara u kisik, što ga čini idealnim za ubijanje mikroba.</p><p>– Kako se nanočestice raspadaju, njihova površina reaguje s atmosferom i stvara ono što zovemo reaktivne vrste kisika. One razaraju bakterijske ćelije – rekao je Valija.</p>

Inovacija je efikasna  protiv velikog broja bakterijskih ćelija otpornih na antibiotike, uključujući i zlatni stafilokok

Odzvonilo superbakterijama: Naučnici razvili nanočestice koje ubijaju 99 posto mikroba

<p>U stijenama australskih planina naučnici su otkrili novu vrstu životinje – guštera nazvanog Amalosia nebula ili planinski cikcak gekon, piše ''Miami Herald''.</p><h2>Srednje veličine</h2><p>Planinski cikcak gekon smatra se gekonom srednje veličine i dostiže dužinu od 11 centimetara, pljosnate glave, uskog tijela i očiju boje bakra, a na repu ima velike šiljke, naveli su istraživači u studiji objavljenoj u žurnalu Zootaxa.&nbsp;<br></p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Revision of zigzag geckos (<a href="https://twitter.com/hashtag/Diplodactylidae?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Diplodactylidae</a>: Amalosia) in eastern <a href="https://twitter.com/hashtag/Australia?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Australia</a>, with description of five <a href="https://twitter.com/hashtag/newspecies?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#newspecies</a><a href="https://t.co/5sEgxkCXtx">https://t.co/5sEgxkCXtx</a><a href="https://twitter.com/hashtag/Taxonomy?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Taxonomy</a> <a href="https://t.co/Pd8JqQ1L29">pic.twitter.com/Pd8JqQ1L29</a></p>&mdash; Zootaxa updates (@Zootaxa) <a href="https://twitter.com/Zootaxa/status/1701117317369979048?ref_src=twsrc%5Etfw">September 11, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Ekspediciju, koja je ispitivala životinje u divljini planina Kvinslenda, predvodio je Konrad Hoskin, a u njemu su bili i Patrik Kuper.</p><p>Istraživači su otkrili planinskog cikcak gecka na obodima stijena na visinama od 750 do 1.200 metara. Tokom dana ovi gušteri se kriju između stijena, a tokom noći se kreću po stjenovitim površinama i kori drveća kako bi lovili.</p><p>Istraživači navode da je gušter otkriven u šest planinskih oblasti sjeveroistočnog Kvinslenda.</p><p>Gecko je nazvan nebula po latinskoj riječi za nebo zbog visokih oblasti koje naseljava, naveli su istraživači.</p><h2>Genetska različitost</h2><p>DNK analiza pokazala je da se ova vrsta dosta razlikuje od drugih cikcak gekona. Hoskin kaže da je genetska različitost čak 25 posto. Istraživači su otkrili još četiri nove vrste cikcak gekona – gekona koji živi na stijenama, velikog gekona iz šume, gekona koji pije biljni sok i malo blijedog gekona.</p><p>- Cikcak gekoni su nedovoljno proučavana vrsta guštera koji žive širom istočne i sjeverne Australije - naveli su istraživači.</p>

Pogledajte apsolutno spektakularan NASA-in snimak solarne erupcije snimljene izbliza

Maskova kompanija dobila dopuštenje za ugradnju moždanih čipova u ljude s paralizom

Koliko su zvijezde daleko jedna od druge

Naučnici u laboratoriju ispitivali koje namirnice ubijaju ''miris'' bijelog luka, evo šta su otkrili

Pretvara ih u zombije u sumrak i u svitanje: Parazit mijenja ponašanje žrtava, pa gine za druge

Odštampani filet lososa stigao u markete: Veganska alternativa za ribu napravljena na 3D printeru

Pregledali "vanzemaljsko biće" i iznenadili svojim tvrdnjama

Evropljani su izloženi opasnoj hemikaliji: Izaziva neplodnost i alergijske reakcije na koži

Kako životni uvjeti utječu na strukturu mozga i ishranu

Dodijeljene nagrade za bizarna dostignuća: Koliko dlačica ima u nozdrvama i zašto naučnici ližu kamenje

Uznemirujući izračun NASA-e: ''Znate li šta će se dogoditi 25. septembra 2135. godine?

Neandertalski geni krivi su za težak oblik COVID-19?

Doktorica otkrila koji je uvjerljivo najgori način smrti: "Ta obdukcija je bila noćna mora"

Sjećaju se smrti i odvajanja od tijela: Ljekari mjerili moždanu aktivnost ljudi nakon zastoja srca i šokirali se

Odzvonilo superbakterijama: Naučnici razvili nanočestice koje ubijaju 99 posto mikroba

Ovo stvorenje ima bakarne oči, šiljke na repu i lovi samo noću

Nauka

Pogledajte apsolutno spektakularan NASA-in snimak solarne erupcije snimljene izbliza

Maskova kompanija dobila dopuštenje za ugradnju moždanih čipova u ljude s paralizom

Koliko su zvijezde daleko jedna od druge

Naučnici u laboratoriju ispitivali koje namirnice ubijaju ''miris'' bijelog luka, evo šta su otkrili

Pretvara ih u zombije u sumrak i u svitanje: Parazit mijenja ponašanje žrtava, pa gine za druge

Odštampani filet lososa stigao u markete: Veganska alternativa za ribu napravljena na 3D printeru

Pregledali "vanzemaljsko biće" i iznenadili svojim tvrdnjama

Evropljani su izloženi opasnoj hemikaliji: Izaziva neplodnost i alergijske reakcije na koži

Kako životni uvjeti utječu na strukturu mozga i ishranu

Dodijeljene nagrade za bizarna dostignuća: Koliko dlačica ima u nozdrvama i zašto naučnici ližu kamenje

Uznemirujući izračun NASA-e: ''Znate li šta će se dogoditi 25. septembra 2135. godine?

Neandertalski geni krivi su za težak oblik COVID-19?

Doktorica otkrila koji je uvjerljivo najgori način smrti: "Ta obdukcija je bila noćna mora"

Sjećaju se smrti i odvajanja od tijela: Ljekari mjerili moždanu aktivnost ljudi nakon zastoja srca i šokirali se

Odzvonilo superbakterijama: Naučnici razvili nanočestice koje ubijaju 99 posto mikroba

Ovo stvorenje ima bakarne oči, šiljke na repu i lovi samo noću