<p>Radnik vodovoda u općini Kavandi na sjeveru Španije Serhio Narsijandi otkrio je dvije zlatne ogrlice za koje se vjeruje da su stare 2.500 godina, javlja Arkeonews.<br></p><h2>Svjetlucavi predmet</h2><p>On je radio na nekim cijevima kada je primijetio zlatnu ogrlicu među stijenama. Podigao je svjetlucavi predmet i shvatio da je riječ o ogrlicama tipa tork, koje su nosili plemići. Nakon toga je našao još jedan sličan komad nakita, javio je list ''El Pais''.</p><p>Narsijandi je odmah pozvao civilnu gardu da mu daju instrukcije šta da radi s ogrlicama. Preporučeno mu je da obavijesti vlasti i uskoro su profesionalci iz Arheološkog muzeja Asturije Marija Antonija Pedregal i Anhel Vilja, kao i profesor Univerziteta Kantabrije Pablo Arijas Kabal.</p><p>- Ovo će nam pomoći da riješimo mnoge enigme, ovo je prozor koji nam je otvorio dio historije ranog željeznog doba do sada sakriven od nas. Otkriće je veoma važno jer prvi put znamo nešto o porijeklu ovakvih vrijednih predmeta, najviših simbola prestiža zajednica prije dolaska Rimljana, kao i kontekstu po kojim su sačuvane - rekli su istraživači za ''El Pais''.</p><p>Ovi predmeti su veoma važni jer daju širu sliku o običajima tog vremena, tehnologiji, kulturnom porijeklu i društvenoj organizaciji, objasnio je Anhel Vilja.</p><h2>Keltski i germanski plemići</h2><p>Datiranje predmeta je teško, ali arheolozi vjeruju da je malo vjerovatno da su mlađi od 2.500 godina. Tork ogrlice najčešće su pravljene od skupocjenih materijala, a najčešće su ih nosili keltski i germanski plemići.</p><p>Slična arheološka otkrića nisu nikad napravljena u ovom dijelu Španije, piše Telegraf.rs.</p>

Nakit koji je Serhio Narsijandi pronašao među stijenama pomaže u otkrivanju više o ranom željeznom dobu na sjeveru Španije

Radnik vodovoda došao popraviti cijevi, pa našao blago: Zlatne ogrlice stare 2.500 godina

<p>Svakih 30 sekundi nekome na svijetu amputira se ruka ili noga zbog rane od dijabetesa. Univerzitetski istraživači u Kaliforniji razvijaju pametni zavoj za koji se nadaju da će promijeniti tu sumornu statistiku.</p><p>Medicinski inžinjer Ehsan Širzai Sani objašnjava da različiti senzori u ovom zavoju mogu da „nadgledaju“ različiti status rane tokom procesa zacjeljivanja.</p><p>- Vremenom možemo da vidimo šta se dešava u predjelu rane i pokušamo da pružimo informacije profesionalcima kako bi donijeli pravu odluku - kaže on.</p><p>Senzori u pametnom zavoju prate nivo mokraćne kiseline, glukoze, amonijaka i laktata, kao i Ph i temperaturu rane zbog bilo kakvih znakova upale ili bakterijske infekcije.</p><p>Zavoj, također, može da primijeni nisko električno polje da stimuliše proces liječenja, za koji istraživači kažu da je dokazao da je djelotvoran u testiranju na miševima i pacovima.</p>

<p>Testovi na ljudima za pametne zavoje će biti obavljeni kroz Kek medicinsku školu na Univerzitetu Južne Kalifornije.</p><p>Profesor hirurgije na tom univerzitetu Dejvid Armstrong kaže da su implikacije ove tehnologije za amputacije zbog dijabetičkih rana značajne.</p><p>- Posvećeni smo pokušaju da se eliminiše preventivna amputacija tokom sljedeće generacije. Počinje s pokušajem da se spriječi pojava tih rana, a ako se i dogode, pokušavamo da ih učinimo što rjeđim i što je moguće lakšim. I ono što je najvažnije su ovi alati koje sada imamo, ti inteligentni senzori – kaže Armstrong.</p><p>On ističe da je koncept pametnih zavoja postao praktičniji zbog manjih baterija i obećavajućih istraživanja za napajanje tih zavoja solarnom energijom ili kretanjem pacijenta, prenosi Glas Amerike.</p>

Senzori u pametnom zavoju prate nivo mokraćne kiseline, glukoze, amonijaka i laktata

Naučnici razvijaju pametni zavoj koji može pratiti i liječiti rane dijabetičara

<p>Ilon Mask (Elon Musk) i drugi istaknuti igrači u svemirskom biznisu predviđaju budućnost u kojoj bi Mars bio dom hiljadama ljudi. Postizanje ovog cilja uključivalo bi izgradnju samoodržive ljudske populacije na Marsu.&nbsp;</p><p>Kako, vjerovatno, neće biti moguće prečesto slati ljude sa Zemlje, rješavanje izazova reprodukcije u svemiru ključni je aspekt koji treba razmotriti. A barijera nije samo jedna, već gotovo sve što je povezano s reprodukcijom.<br></p><h2>Svemirsko okruženje</h2><p>Naučnici najprije moraju utvrditi mogu li se i kako ljudi razmnožavati u neprijateljskom svemirskom okruženju, punom štetnog zračenja, lišenom gravitacije i bez ključnih resursa. Sada se nizozemski startup pod nazivom SpaceBorn United prihvatio ovog ''zastrašujućeg zadatka''.</p><p>Kompanija ''istražuje i omogućuje različite faze ljudske reprodukcije u svemiru, omogućujući neovisna ljudska naselja izvan Zemlje'', prema njenoj web-stranici.</p><h2>Niz eksperimenata u pripremi</h2><p>Nedavno je BBC izvijestio da je kompanija stvorila mali uređaj za in vitro oplodnju (IVF) i inkubator za embrije te ih namjeravaju lansirati u svemir. Stvorila je prototip veličine CD-ROM-a koji će koristiti mikrofluidnu tehnologiju za IVF. Ovaj disk se okreće kako bi simulirao učinke gravitacije na Zemlji.</p><p>Kompanija namjerava započeti eksperimente na ćelijskom nivou koristeći ćelije sisavaca, a potom i ljudske ćelije u svemiru. Eksperiment će procijeniti nekoliko ključnih taktika za olakšavanje reprodukcije u svemiru.</p><p>-Ako želimo imati ljudska naselja, naprimjer na Marsu, i ako želimo ta naselja učiniti stvarno neovisnima, to zahtijeva rješavanje izazova reprodukcije - rekao je Egbert Edelbroek, izvršni direktor SpaceBorn Uniteda, za BBC.</p><h2>Prvi svemirski eksperimenti na mišijim ćelijama</h2><p>Kako bi postigla ovaj cilj, kompanija se pripremala za pokretanje niza svemirskih eksperimenata u sklopu misije pod nazivom ARTIS, što je kratica za Assisted Reproductive Technology in Space (Potpomognuta reproduktivna tehnologija u svemiru).</p><p>Misije su planirane za lansiranje u sljedećih pet godina, a početni eksperimenti bit će provedeni pomoću mišijih ćelija. Za eksperimente na miševima embriji će biti transplantirani u prirodnu maternicu, a sljedeće faze trudnoće i poroda dogodit će se na Zemlji. Ako ove misije prođu prema očekivanjima, sljedeće inicijative mogle bi uključivati ispitivanja s embrijima ljudskih matičnih ćelija.</p><p>Eksperimenti će rasvijetliti ''koji bi minimalni nivoi gravitacije trebali biti za zdrav razvoj embrija'', navedeno je na web-stranici.</p><h2>Za postizanje ovog cilja trebalo bi nekoliko godina</h2><p>Međutim, pod pretpostavkom vladinog odobrenja za tako veliko istraživanje, kompanija je još mnogo godina udaljena od potencijala ljudske reprodukcije u svemiru. Da ne spominjemo to da je eksperimentiranje ljudskim embrijima vrlo sporno područje istraživanja, a međunarodne norme ograničavaju uzgoj ljudskih embrija na najviše 14 dana, piše Interesting Engeenering.</p><p>Izazovi i rizici povezani s ljudskom reprodukcijom u svemiru značajni su te zahtijevaju temeljito istraživanje i planiranje.</p><p>Nadalje, poboljšani sistemi za održavanje života, koji mogu pružiti sigurno i stabilno okruženje za trudnice i bebe, bit će potrebni za svemirske kolonije. Svaki pokušaj da se to učini vjerovatno bi uključivao opsežna medicinska testiranja, simulacijske studije i pažljivo razmatranje mogućih posljedica, piše Tportal.</p>

Rješavanje izazova reprodukcije u svemiru ključni je aspekt koji treba razmotriti

Rješenje za problem reprodukcije: Ovaj startup predviđa začeće djece u svemiru

<p>Indija, nakon što su uspješno lansirali letjelicu na južni pol Mjeseca, nastavlja sa serijom tehnoloških eksperimenata, a posljednja u nizu je nedavno predstavljena nova podmornica, na čiji je dizajn ranije utjecao „OceanGateov“ “Titan”, plovilo je koje implodiralo u junu.</p><h2>Prva ispitivanja početkom 2024. godine</h2><p>„Matsia 6000“ se razvija u okviru napora Indije da se spusti na morsko dno i tu potraži plemenite metale.</p><p>Ministar nauke Indije Kiren Rijiju objavio je na svojim društvenim mrežama kako ova podmornica za sada izgleda.</p><p>Očekuje se da će podmornica proći kroz prva ispitivanja početkom 2024. godine. Na njoj se radi već dvije godine, a tokom tog vremena na dizajn je utjecao „OceanGateov“ „Titan“, podmornica koja je implodirala na putu do olupine „Titanika“ ranije ove godine. Svih pet putnika tada je izgubilo život.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Next is &quot;Samudrayaan&quot; <br>This is &#39;MATSYA 6000&#39; submersible under construction at National Institute of Ocean Technology at Chennai. India’s first manned Deep Ocean Mission ‘Samudrayaan’ plans to send 3 humans in 6-km ocean depth in a submersible, to study the deep sea resources and… <a href="https://t.co/aHuR56esi7">pic.twitter.com/aHuR56esi7</a></p>&mdash; Kiren Rijiju (@KirenRijiju) <a href="https://twitter.com/KirenRijiju/status/1701175948673269772?ref_src=twsrc%5Etfw">September 11, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Tokom procesa razvoja „Matsia 6000“ (što je riječ za „ribu“ na sanskritu), „OceanGate“ je izvršio određeni utjecaj, piše Unilad, ali su programeri i dizajneri vremenom uvidjeli šta žele da izbjegnu, a šta da oponašaju.</p><p>„Matsia“ je namijenjena za zaron do 6.000 metara dubine i predviđena je za tri osobe.</p><p>Obično će roniti 12 do 16 sati, iako će zalihe kisika u njoj biti osigurane za 96 sati.</p><h2>Greške „OceanGatea“</h2><p>Jedna od najvećih zamjerki u vezi sa „Titanom“ jeste da nije bila ni blizu ispunjenja sigurnosnih standarda, te da je njen trup bio načinjen od neodgovarajućih metala.</p><p>Suprotno tome, „Matsia“ je napravljena od titanija, baš zato što su stručnjaci željeli da izbjegnu grešku tvoraca „Titana“.</p><p>Dok je „OceanGate“ tvrdio da koristi „inovaciju“ u dizajnu svojih podmornica, biomedicinski inžinjer Rejčel Lens je rekla da umjesto toga radi stvari za koje je već dokazano da rade, prenosi N1.rs.</p><p>„Titan“ je uništen pritiskom oko 380 puta većim od pritiska na površini, dok „Matsia 6000“ ima za cilj da „preživi“ pri pritiscima od oko 600 puta većim od onog na površini.</p><p>Očekuje se da će „Matsia 6000“ početi da se testira u Bengalskom zaljevu sljedeće godine.</p>

„Matsia“ je namijenjena za zaron do 6.000 metara dubine i predviđena je za tri osobe

Žele istražiti morsko dno: Indija razvija podmornicu sličnu „Titanu“, ali s još ambicioznijim planom

<p>Godine 2013. nagrade za dostignuća u nauci, književnosti i miru, koje su prvi put dodijeljene 1901., bile su vrijedne oko 1,2 miliona dolara, uprkos smanjenju iznosa u švedskoj valuti na 8 miliona kruna.<br></p><h2>920.000 eura</h2><p>Dobitnici ovogodišnjih Nobelovih nagrada dobit će dodatnih milion švedskih kruna, čime će ukupna finansijska nagrada porasti na 11 miliona kruna (920.000 eura), objavila je danas Nobelova zaklada koja upravlja dodjelom nagrada. </p><p>Novčani iznos nagrada se povećavao i smanjivao posljednjih godina, a članovi odbora nagrade rekli su da se iznos ove godine povećava kako bi odražavao jači finansijski položaj Zaklade. U 2012. nagradni fond smanjen je s 10 miliona kruna na 8 miliona jer je Zaklada nastojala ojačati svoje finansije. Iznos nagrade povećan je na 9 miliona 2017., a 2020. na 10 miliona, koliko je iznosio i prije 2012. godine.</p><p>Tokom posljednjeg desetljeća švedska je kruna izgubila oko 30 posto svoje vrijednosti u odnosu na euro, što znači da se najnovijim povećanjem vrijednosti nagrade dobitnici izvan Švedske neće osjećati puno bogatijima.&nbsp;</p><h2>Bit će objavljena 2. oktobra</h2><p>Godine 2013. nagrade za dostignuća u nauci, književnosti i miru, koje su prvi put dodijeljene 1901., bile su vrijedne oko 1,2 miliona dolara, uprkos smanjenju iznosa u švedskoj valuti na 8 miliona kruna. Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu prva je od ovogodišnjih nagrada i bit će objavljena 2. oktobra, a idućih dana slijede nagrade za fiziku, hemiju, književnost i mir, javlja Hina.&nbsp;</p>

Novčani iznos nagrada se povećavao i smanjivao posljednjih godina

Nobelova nagrada povećana za milion švedskih kruna

<p>NASA je 9. juna 2022. godine najavila da će oformiti tim da ispita neidentifikovane vazdušne fenomene, prijave pojava na nebu koje nisu uspješno identifikovane kao letjelice ili kao poznati prirodni fenomeni, iz naučne perspektive.</p><p>- Agencija NASA je izabrala 16 pojedinaca da budu dio nezavisnog istraživačkog tima o neidentifikovanim vazdušnim fenomenima. Riječ je o ekspertima za nauku, vazduhoplovstvo i analizu podataka. Ovaj nezavisni tim predvodi astrofizičar Dejvid Spergel, koji je predsjednik „Simons“ fondacije u Njujorku i bio je šef katedre za astrofiziku Univerziteta Prinston – navedeno je na sajtu agencije.</p><p>Podsjećamo, u julu je Kongres SAD održao saslušanje o NLO, kada je jedan bivši obavještajac Dejvid Graš rekao da je apsolutno siguran da vlada ima dijelove UAP i tijela njihovih vanzemaljskih pilota, ali za to nije pružio dokaze, niti je rekao da je bilo šta od toga lično vidio.</p><h2>Posmatranje Zemlje i svemira</h2><p>- NASA ima različite postojeće instrumente za posmatranje Zemlje i svemira, zajedno sa ogromnom arhivom podataka, koji mogu da budu velika korist u proučavanju UAP. Iako flota NASA za proučavanje Zemlje iz orbite obično nema najbolju revoluciju da primjeti relativno male objekte poput UAP, njihovi senzori mogu biti iskorišćeni da se prate lokalni okeanski i atmosferski uslovi koji se poklapaju sa detektovanjem UAP drugim metodama - dodaje se u izvještaju. "Instrumenti NASA mogu imati ključnu ulogu u utvrđivanju da li su specifični faktori u okruženju povezani sa prijavom UAP.</p><p>- Potraga za tragovima vanzemaljske tehnologije je prirodni nastavak ovih istraživanja. Još 2017. godine Džil Tarter, pionirka potrage za vanzemaljskom tehnologijom, smislila je izraz "tehnopotpis" da bi pretpostavila šta može da se detektuje. Danas smatramo tehnopotpise otiscima prstiju napredne civilizacije kao što metaboličke proizvode ili razmjeru gasova smatramo otiscima prstiju biologije - navode.&nbsp;</p><h2>Traganje za znacima života</h2><p>Na konferenciji su kazali kako NASA traga za znacima života. U našem DNK je da tragamo i pitamo se zašto se nešto događa na način na koji se događa. Zbog toga je NASA organizovala tim naučnika da ispita UAP.</p><p>Nelson je poručio da je AI jedna od glavnih alatki koja može pomoći u proučavanju UAP, dok je Spergel  rekao da istraživanje UAP djeluje kao potraga za iglom u plastu sijena.</p><p>Glavni zaključci panela su:</p><p>-  NASA se uključuje aktivnije u istraživanje fenomena poznatog kao neidentifikovani leteći objekti i nada se da će iskoristi svoje instrumente i znanje da otkrije o čemu se radi;</p><p>- U svemirskoj agenciji već decenijama tragaju za životom van Zemlje i ovo će biti samo nastavak te misije.</p><p>- NASA će formirati odjeljenje za istraživanje UAP, ali ime novog direktora neće objaviti zbog online prijetnji i maltretiranja koje su preživjeli članovi tima naučnika za istraživanje ovih fenomena.</p><p>- Istraga dosadašnjih podataka o NLO nije donijela nikakve dokaze da su oni vanzemaljskog porijekla, ali su u NASA riješili da je i to mogućnost i da je ne odbacuju jer vjeruju da život postoji i van Zemlje.</p>

Veruju da život postoji i van Zemlje

NASA objavila izvještaj stručnjaka o NLO: Nemamo dokaze da je riječ o vanzemaljcima

<p><span style="color: rgb(0, 0, 0); font-size: 20px;">Naučnici s Univerziteta Bangor u Velsu, zajedno s američkom agencijom NASA-om, razvili su izvor energije koji bi mogao omogućiti astronautima da žive na Mjesecu tokom dužih perioda, piše BBC. Istraživači su dizajnirali ćelije nuklearnog goriva veličine zrna maka koje mogu da proizvedu energiju potrebnu za dugotrajni boravak na lunarnoj površini.</span></p><h2>Program Apolo</h2><p>BBC podsjeća da je NASA programom Artemis (starogračka boginja Artemida je sestra bliznakinja Apolona, po kome je nazvan uspješni program Apolo, tokom kojeg su američki astronauti stigli do Mjeseca) riješila da ponovo pošalje ljude na Mjesec do 2025., a da krajem decenije počne izgradnju i baza na Mjesecu.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Trisofuel could help power a lunar base via a car-sized nuclear generator. <a href="https://t.co/acl98Ii7az">https://t.co/acl98Ii7az</a></p>&mdash; Popular Science (@PopSci) <a href="https://twitter.com/PopSci/status/1699794836235362365?ref_src=twsrc%5Etfw">September 7, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Profesor Samon Midlburg s Bangora rekao je da rad na izgradnji energetskih ćelija bio izazov, ali „zabavan“.</p><p>- Na Mjesecu i drugim nebeskim tijelima koja imaju dan i noć ne možemo da se pouzdamo u energiju Sunca, već moramo da dizajniramo sisteme poput mikro reaktora koji mogu da pomognu u održavanju života. Nuklearni reaktori su jedina stvarna opcija u ovom trenutku, ali gorivo mora biti dovoljno snažno da preživi sve sile s kojima će se suočiti tokom polijetanja, leta i na Mjesecu, a da ostane pouzdano godinama - rekao je Midlburg u saopćenju.</p><h2>Lunarna površina</h2><p>NASA planira izgradnju baza na lunarnoj površini kako bi mogli da organiziraju još misija, ali i kako bi odatle lakše mogli da pošalju rakete u druge dijelove Sunčevog sistema.</p><p>Istraživači s Bangora smislili su način proizvodnje energije na Mjesecu, a te male ćelije nuklearnog goriva, nazvane TRISO fuel, poslali na testiranja. Ova ćelija mogla bi da se koristi za napajanje nuklearnog mikro generatora energije koji je napravila britanska kompanija „Rols Rojs“.</p><p>- Generator je prijenosni uređaj, ima veličinu manjeg automobila, pa je moguće ubaciti ga u raketu. Moguće je lansirati ih u svemir, svom silom, a one će i dalje da budu sigurne kada budu postavljene na Mjesec - rekao je Midlburg.</p><p>Testiranje generatora i ćelija tek će biti obavljeno jer se mora vidjeti da li nuklearno gorivo zaista može da izdrži silu lansiranja i svemirsko putovanje. Na Univerzitetu Bangor nadaju se da će mikro generatori moći da se koriste i na Zemlji, posebno u zonama katastrofe, gdje više nema struje.</p><h2>Centar svemirske trke</h2><p>Mjesec je bio centar svemirske trke šezdesetih godina, kada su i SSSR i SAD pokušavale da spuste ljudsku posadu na lunarnu površinu. Trka je završena američkom pobjedom – Nil Armstrong i Baz Oldrin osvojili su Mjesec 21. jula 1969. Posljednja ljudska posada napustila je lunarnu površinu još 1972., ali sada i Amerika i Kina namjeravaju da prije kraja decenije pošalju istraživače na Mjesec. Druge zemlje poput Indije, Japana i Rusije zadovoljne su i slanjem sondi za proučavanje Zemljinog pratioca, piše Telegraf.rs.</p>

U saradnji s NASA-om, tim istraživača s Univerziteta Bangor dizajnirao je specijalne ćelije za napajanje nuklearnih generatora veličine automobila

Nuklearni reaktori pravit će energiju za bazu na Mjesecu: Velšani razvili atomsko gorivo veličine zrna maka

<p>Lijekovi za rak poput hemoterapije ubijaju ćelije tumora tako što ih, naprimjer, tjeraju da se samouništavaju, smežuraju i tiho umru u procesu koji se zove apoptoza ili, rjeđe, tako što pokreću eksplozivniju formu ćelijske smrti nazvanu nekroptoza, piše LiveScience.</p><p>Ali šta se dešava s tim ćelijama raka nakon što ih terapija ubije?</p><p>Kada ćelije raka umru, njihove membrane su obično kompromitovane, kao što je slučaj s aptopozom, formom programirane ćelijske smrti koja uklanja nepotrebne ili oštećene ćelije iz tijela.&nbsp;</p><h2>Umiruća ćelija se smanjuje</h2><p>Kada se molekularni prekidači koji pokreću apoptozu „upale“, umiruća ćelija se smanjuje i dijelovi njene membrane se razbijaju. To dovodi do curenja unutrašnjih dijelova ćelije, što privlači fagocite ili imunoćelije odgovorne za konzumiranje ćelijskog otpada.</p><p>Prizvani fagociti gutaju mrtve ćelije raka i razvijaju ih na manje komponente poput šećera i nukleinskih kiselina. Tim procesom mrtve ćelije raka se recikliraju u komponente koje mogu da koriste druge ćelije.</p><p>U slučaju apoptoze, ćelijske komponente se generalno recikliraju na ovaj način umjesto da se izbacuju iz tijela. Lijekovi protiv raka nekad pokreću i druge tipove ćelijske smrti poput nekroptoze, kada ćelije oteknu i pucaju umjesto da se smanjuju. Fagociti efikasno proždiru i ove tipove umirućih ćelija.</p><h2>Revesov efekt</h2><p>Međutim, umiruće ćelije raka ne odlaze uvijek tiho. Studije su pokazale da otpuštanjem otpada koji pokreće zapaljenja umiruće ćelije raka nekad stimulišu rast preživjelih ćelija raka. Ovaj fenomen, poznat kao Revesov efekt, mogao bi da objasni kako se neki rakovi vraćaju poslije tretmana. To je prvi put primijećeno pedesetih godina kod miševa s tumorima. Skorije, u istraživanju iz 2018., tim naučnika je pokazao da zračenje i hemoterapija mogu da pokrenu otpuštanje citokina, molekula koji pospješuju zapaljenja i to nekad podržava rast tumora, prenosi Nauka.rs</p><p>Makrofage, tip fagocita, otpuštaju ove molekule u cilju borbe protiv kancera. U studiji iz 2023. grupa naučnika otkrila je da jezgro umiruće ćelije raka može nekad da otekne i pukne otpuštajući DNK i druge molekule u njihovo okruženje. Kod miševa, ovi rasuti molekuli mogu da ubrzaju metastazu, širenje ćelija raka van originalnog tumora. Te studije bacaju novo svjetlo na ulogu smrti ćelija tumora na progresiju raka i njegovu ponovnu pojavu, ali su ova istraživanja i dalje u ranoj fazi i naučnici ne razumiju potpuno kakve signale umiruća ćelija kancera šalje ostatku tijela.</p>

Mrtve ćelije raka se recikliraju u komponente koje mogu da koriste druge ćelije

Šta se dešava s ćelijama raka nakon što ih ubiju različite terapije

<p>Arheolozi s britanskog univerziteta otkrili su veliku lokaciju paleolitske pećinske umjetnosti na istočnoj obali Španije, koja sadrži prikaze konja, jelena i divljih bikova.<br></p><h2>Slike i gravure</h2><p>Više od 100 drevnih slika i gravura za koje se smatra da su stari najmanje 24.000 godina otkriveno je u 500 metara dubokoj špilji Cova Dones ili Cueva Dones u Milaresu, nedaleko od Valencije.</p><p>Iako je ta lokacija dobro poznato mještanima i planinarima, slike su ostale neotkrivene sve dok ih nisu otkrili istraživači sa univerziteta u Zaragozi i Alicanteu, koji su povezani sa Univerzitetom u Sautemptonu.</p><p>Aitor Ruiz-Redondo, viši predavač prapovijesti u Zaragozi i Sautemptonu, rekao je: </p><p>-Kada smo vidjeli prvog naslikanog izumrlog divljeg bika, odmah smo priznali da je to važno.</p><p>Iako je Španija zemlja s najvećim brojem nalazišta paleolitske pećinske umjetnosti, većina ih je koncentrirana u sjevernoj Španiji. Istočna Iberija je područje gdje je do sada dokumentirano nekoliko ovih nalazišta.</p><p>Naučnici su dokumentirali više od 100 motiva za svoje istraživanje, koje je objavljeno u časopisu ''Antiquity'', s najmanje 19 potvrđenih prikaza životinja, od kojih su mnogi izrađeni od gline, što je neobično.</p><p>Oni vjeruju da je ovo otkriće najvažnije nalazište paleolitske pećinske umjetnosti koje je pronađeno u regiji s najvećim brojem motiva otkrivenih u Evropi.</p><h2>Prikaz životinja</h2><p>Životinje i znakovi prikazivani su jednostavnim povlačenjem prstiju i dlanova prekrivenih glinom po zidovima, rekao je Ruiz-Redondo.</p><p>Naučnici vjeruju da će u špiljama otkriti još umjetnosti budući da se njihova istraživanja nastavljaju, piše Zimo.</p>

Arheolozi s britanskog univerziteta otkrili su veliku lokaciju paleolitske pećinske umjetnosti 

Veliko historijsko otkriće u španskim špiljama

<p>NASA će u četvrtak objaviti nalaze dugo očekivane studije o neobjašnjivim letećim objektima na Zemljinom nebu, prenosi AFP.</p><p>Američka svemirska agencija objavila je prošle godine da razmatra dokaze o neidentifikovanim anomalnim fenomenima ili UAP-ovima, što je zamijenilo termin UFO (NLO) u službenom jeziku.</p><p>Ova tema je dugo fascinirala javnost, ali ju je glavna nauka izbjegavala.</p><h2>Sistematičniji pristup</h2><p>Nezavisni tim od 16 istraživača podijelio je svoja preliminarna zapažanja u maju, utvrdivši da postojeći podaci i izvještaji očevidaca nisu dovoljni za donošenje čvrstih zaključaka, istovremeno pozivajući na sistematičnije prikupljanje visokokvalitetnih podataka.</p><p>Malo je vjerovatno da će izvještaj od četvrtka promijeniti tu suštinu, ali bi na kraju mogao uvesti početak nove misije agencije.</p><p>Dok NASA-ine sonde i roveri pretražuju Sunčev sistem u potrazi za fosilima drevnih mikroba, a njeni astronomi traže znakove inteligentnih civilizacija na udaljenim planetama, njeno istorijsko držanje je bilo da "razotkrije" viđenja na našoj matičnoj planeti.</p><h2>Povezanost sa stranim nadzorom</h2><p>Bilo je više od 800 "događaja" prikupljenih tokom 27 godina, od kojih se dva do pet posto smatra možda anomalijama, rekli su autori izvještaja tokom sastanka u maju.</p><p>Oni se definišu kao "sve što operateru ili senzoru nije lako razumljivo" ili "nešto što radi nešto čudno", rekla je članica tima Nadia Drake.</p><p>Američka vlada je posljednjih godina počela ozbiljnije shvaćati pitanje UAP-a, dijelom zbog zabrinutosti da su oni povezani sa stranim nadzorom.</p>

Ova tema je dugo fascinirala javnost, ali ju je glavna nauka izbjegavala

NASA danas objavljuje dugo očekivani izvještaj o NLO-ima

<p>Izvršni direktor Tesle Ilon Mask (Elon Musk) kaže da je postoji "sveopći konsenzus" o potrebi za regulacijom umjetne inteligencije nakon što su se šefovi tehnoloških divova okupili u Vašingtonu kako bi raspravljali o umjetnoj inteligenciji. Sastanku su prisustvali i Mark Zuckerbeg iz Mete i Googleov šef Sundar Pilai (Pichai). Microsoftov bivši i sadašnji šefovi uprave, Bil Gejts (Bill Gates) i Satja Nadela (Satya Nadella), također su bili prisutni.</p><p>Jučerašnji sastanak s američkim zakonodavcima održan je iza zatvorenih vrata. Sastanak je sazvao vođa većine u Senatu Čak Šumer (Chuck Schumer), a pozvani su bili šefovi tehnoloških divova, ali zagovornici građanskih prava.</p><p>Moć i prednosti umjetne inteligencije, ali i potencijalne opasnosti, predmet je velikog zanimanja naučnika širom svijeta. U maju je Sam Altman, izvršni direktor OpenAI-ja, kompanije koja stoji iza ChatGPT-a, svjedočio pred odborom američkog Senata, opisujući potencijalne zamke nove tehnologije.</p><p>- Mislim da ako ova tehnologija pođe po zlu, može poći jako po zlu... želimo biti jasni kad govorimo o tome - rekao je Altman.</p><p>- Želimo sarađivati ​​s vladom kako bismo spriječili da se to dogodi - rekao je.</p><h2>Koje su opasnosti?</h2><p>Postoji strah da bi AI tehnologija mogla dovesti do masovnih otpuštanja, općeraširenih prijevara, ali i učiniti dezinformacije uvjerljivijima nego ikad</p><p>Kompanije s umjetnom inteligencijom također su došle na udar kritika zbog obučavanja svojih modela na podacima preuzetima s interneta bez dopuštenja ili plaćanja osobama koje su stvorile te podatke.</p><p>- Mislim da bi trebalo uspostaviti regulatorno tijelo za nadzor umjetne inteligencije kako bi se osiguralo da ona ne predstavlja opasnost za javnost - rekao je Mask u aprilu za BBC.</p><h2>"Treba na sudija za AI"</h2><p>Na jučerašnjem sastanku u srijedu rekao je da želi svojevrsnog "sudiju" za umjetnu inteligenciju.&nbsp;</p><p>- Mislim da ćemo vjerovatno vidjeti da se nešto događa. Ne znam u kojem vremenskom okviru ili tačno kako će se to manifestirati - rekao je novinarima nakon sastanka.</p><p>Zuckerberg je rekao da bi se Kongres "trebao pozabaviti ​​s umjetnom inteligencijom kako bi podržao inovacije,  ali i mjere zaštite". Dodao je kako je "bolje da standard postavljaju američke kompanije koje mogu sarađivati ​​s našom vladom na oblikovanju ovih modela o važnim pitanjima".</p><p>Republikanski senator Majk Raunds (Mike Rounds) rekao je da će Kongresu trebati vremena da djeluje.&nbsp;</p><p>- Jesmo li spremni napisati zakon? Apsolutno nismo - rekao je Raunds.</p><p>- Nismo još u toj tački.</p><p>Demokratski senator Kori Buker (Cory Booker) rekao je da su se svi sudionici složili da "vlada ima regulatornu ulogu", ali da će izrada zakona biti izazovna.</p>

Moć i prednosti umjetne inteligencije, ali i potencijalne opasnosti, predmet je velikog zanimanja naučnika širom svijeta

Sastali se Mask, Gejts i Zuckeberg: Potrebno regulirati umjetnu inteligenciju

<p>Melodije koje čujemo u snovima uskoro bismo mogli i snimiti, i to zahvaljujući sistemu na kojem stručnjaci trenutno rade. Tim iz startupa REMspace, koji je dio centra Phase Research u Rusiji, osmislio je kombinaciju hardvera i softvera koja može snimiti melodiju koju ljudi čuju u snu.<br></p><h2>Lucidni snovi</h2><p>Sistem se oslanja na lucidne snove; kada ste svjesni da sanjate. Naučnici već desetljećima pokušavaju dobiti informacije u mozgu i iz njega tokom lucidnih snova, kada ljudi ''održavaju svijest'' i mogu činiti unaprijed određene radnje dok spavaju.</p><p>Dok lucidni sanjari ostaju zaključani normalnim gubitkom korištenja mišića tokom spavanja – što znači da fizičko udaranje po gitari ili tapkanju po tastaturi nije moguće – spavači se mogu istrenirati da se pokušavaju kretati dok sanjaju, što se u jednom slučaju i dogodilo, piše ''Science Alert''.</p><p>-Četiri praktičara lucidnih snova trenirala su sviranje muzičkih ritmova naprežući mišiće ruku, na kojima su bili senzori za elektromiografiju (EMG) - pišu istraživači u studiji objavljenoj u časopisu ''Dreaming''.</p>

<p>-Zatim su ti dobrovoljci zamoljeni da izazovu lucidne snove i ponove zadatak pod polisomnografskim posmatranjem u laboratoriju - navode.</p><h2>Prenijeti ritam</h2><p>Volonteri su trenirani da sviraju ritam kultne pjesme legendarnog benda ''Queen'' ''We Will Rock You'' pokretima ruku dok su još bili budni, a troje od četiri volontera uspjelo je prenijeti isti ritam tokom lucidnog sna.</p><p>Ti su signali i obrasci zatim prošli kroz prilagođeni softverski program za interpretaciju ritma i ponovno stvaranje ritma pjesme. U nekim slučajevima pokreti ruke bili su preslabi da bi se registrirali, ali su napravljena tri uspješna snimanja. Iako je ovaj eksperiment uključivao samo ritam s dvije note, istraživači kažu da bi se ljudi s vremenom mogli naučiti svirati složenije pjesme – i s vremenom bi čak mogli svirati instrumente ili biti dio orkestra u svijetu snova.</p><p>Međutim, potrebni su lucidni snovi da bi sve to funkcioniralo. Uprkos određenom napretku posljednjih godina, i dalje ih je teško pokrenuti na pouzdan način, a studije pokazuju da gotovo polovica stanovništva nikada nije imala iskustvo lucidnog sna.</p><h2>Pjevušenje melodije</h2><p>Dok se ova tehnologija dalje ne razvije, ako želite pamtiti melodije iz snova, morat ćete pokušavati pjevušiti melodiju u aplikaciju za snimanje čim se probudite – ali ova studija pokazuje da ovdje postoji mnogo potencijala.</p><p>- Rezultati pokazuju dokaz koncepta za prijenos melodija iz snova u stvarnost - pišu istraživači.</p><p>- Troje od četiri učesnika završilo je eksperimentalni zadatak i u većini pokušaja uspjelo prenijeti ritmičke zvukove iz lucidnih snova - navode, piše Tportal.</p>

Melodije koje čujemo u snovima uskoro bismo mogli i snimiti, i to zahvaljujući sistemu na kojem stručnjaci trenutno rade

Zapanjujući rezultati: Uskoro bismo mogli snimiti melodije koje čujemo u snovima?

<p>Svemirski teleskop NASA-e James Webb (JWST) potencijalno je otkrio prve dokaze o postojanju znakova života na dalekoj planeti, piše BBC.<br></p><h2>Prisutnost molekule</h2><p>Kako navodi britanski medij, teleskop je možda na planeti K2-18b otkrio molekulu zvanu dimetil sulfid (DMS), koju proizvode živi organizmi. Barem je takav slučaj na Zemlji.</p><p>Iako je ova vijest odjeknula naučnom zajednicom, istraživači ipak naglašavaju kako nemaju čvrste dokaze da se radi o detekciji DMS-a na planeti koja je od Zemlje udaljena čak 120 svjetlosnih godina. Treba tu još puno podataka i istraživanja kako bi se potvrdila prisutnost ove molekule.</p><p>- Cijeli tim je bio šokiran kad smo vidjeli rezultate. Na Zemlji tu molekulu proizvode samo živa bića - kazao je za BBC profesor Niku Madhusudhan (Nikku) sa Univerziteta Cambridge.</p><p>Osim DMS-a, istraživači su otkrili metan i CO2 u atmosferi planete, što bi moglo značiti, kažu, da planeta K2-18 b ima vodeni okean.</p><p>BBC piše i kako je ovo prvi put da su astronomi otkrili DMS na planeti koja kruži oko daleke zvijezde. Ali i dalje svemu pristupaju s puno opreza. Istaknuli su kako su slične tvrdnje o prisutnosti druge molekule, zvane fosfin, koju također proizvode samo živa bića, u oblacima Venere osporene.</p><h2>Devet puta veća od Zemlje</h2><p>- Polako se krećemo prema tome kad ćemo moći odgovoriti na pitanje ''Jesmo li sami u svemiru''. Optimističan sam da ćemo jednog dana naći tragove života. Možda ovaj put, možda za 10, možda za 50 godina - rekao je dr. Robert Masej (Massey), zamjenik direktora Kraljevskog astronomskog društva u Londonu.</p><p>Planeta K2-18b gotovo je devet puta veća od Zemlje i ima sve uvjete za podrži razvitak života. Što ne znači da se to i dogodilo - navodi BBC.</p>

Cijeli tim je bio šokiran kad smo vidjeli rezultate. Na Zemlji tu molekulu proizvode samo živa bića, kazao je za BBC profesor Niku Madhusudhan 

NASA-in teleskop možda otkrio tragove života na udaljenoj planeti: ''Svi smo bili šokirani''

<p>Pred političarima na posebnoj sjednici meksičkog Kongresa izložena su dva navodna fosilizirana vanzemaljska tijela.</p><p>Navodna tijela bila su izložena u staklenim vitrinama, a predstavio ih je novinar i samoprozvani ufolog Džejmi Musan (Jaime Maussan). On tvrdi da su dovezena iz Cusca u Peruu i kažu da su stara 1000 godina.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Mexico is unboxing aliens 👽😂. <a href="https://t.co/OrToUTjShX">pic.twitter.com/OrToUTjShX</a></p>&mdash; Davidi Ohmbra (@iohmbra) <a href="https://twitter.com/iohmbra/status/1701783291659968887?ref_src=twsrc%5Etfw">September 13, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>- Ovi primjerci nisu dio evolucije našeg svijeta. Nisu izvađeni iz srušenog NLO-a. Pronađeni su fosilizirani u rudniku dijatomejske zemlje - rekao je Musan pod zakletvom.</p><p>Musan je rekao da je uzorke analiziralo Nacionalni Autonomni Univerzitet Meksika (UNAM), a naučnici koji su uspjeli dobiti uzorke DNK primijenili su radiokarbonsko testiranje kako bi odredili njihovu starost.</p>

On tvrdi da su dovezena iz Cusca u Peruu i kažu da su stara 1000 godina

Novinar u meksičkom parlamentu pokazao "tijela" za koja tvrdi da su vanzemaljaci

<p>Novi pogled svemirskog teleskopa James Webb na K2-18b, egzoplanetu 8,6 puta masivnija od Zemlje, otkrio je prisustvo molekula s atomima ugljenika poput metana i ugljen-dioksida, saopćila je NASA. Ovo otkriće dodatno potvrđuje pretpostavke da je K2-18b možda planeta s vodonikom bogatom atmosferom i površinom prekrivenom okeanima vode.<br></p><h2>Naseljiva zona</h2><p>Prvi pogled na atmosferska svojstva ove egzoplanete u naseljivoj zoni napravio je još teleskop Hubble, što je pokrenulo daljnja istraživanja. Planeta K2-18b kruži oko zvijezde K2-18, hladnog patuljka, u naseljivoj zoni i nalazi se na rastojanju od 120 svjetlosnih godina od Zemlje, u sazviježđu Lav. Egzoplanete poput K2-18b, koje su po veličini između Zemlje i Neptuna, nisu nalik bilo kojoj planeti u našem solarnom sistemu. To znači da su znanja o takvim planetama veoma mala i priroda njihove atmosfere je tema debata među astronomima.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Our <a href="https://twitter.com/NASAWebb?ref_src=twsrc%5Etfw">@NASAWebb</a> telescope detected carbon dioxide and methane in the atmosphere of a planet orbiting a faraway sun. The planet might have an ocean, but more observations are needed to determine whether it could support life: <a href="https://t.co/J8ub8PqwMG">https://t.co/J8ub8PqwMG</a> <a href="https://t.co/SbgHjOO9Hv">pic.twitter.com/SbgHjOO9Hv</a></p>&mdash; NASA (@NASA) <a href="https://twitter.com/NASA/status/1701312210625036457?ref_src=twsrc%5Etfw">September 11, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>- Naša otkrića pokazuju značaj razmatranja različitih naseljivih okruženja u potrazi za životom u svemiru. Tradicionalno, potraga za životom na egzoplanetama fokusirana je uglavnom na manje kamene planete, ali veliki svjetovi poput ovog su lakši za posmatranje atmosfere - naveo je Niku Madhusudhan, astronom Univerziteta Kembridž i glavni autor istraživanja, navedeno je u saopćenju NASA-e.</p><h2>Živi organizmi</h2><p>Prisustvo metana i ugljendioksida, a nedostatak amonijaka, podržavaju hipotezu da bi mogli da postoje okeani vode ispod vodonikom bogate atmosfere na K2-18b. Ova inicijalna posmatranja teleskopom James Webb pokazuju i postojanje dimetil-sulfida. Na Zemlji ovu molekulu proizvode živi organizmi, najviše fitoplanktoni u morskom okruženju.</p><p>- Daljnja posmatranja teleskopom James Webb potrebna su da bismo potvrdili da dimetil-sulfid zaista postoji na planeti K2-18b u značajnijoj količini - rekao je Madhusudhan.</p><p>Iako se K2-18b nalazi u takozvanoj naseljivoj zoni, a sada je poznato i da ima molekule s ugljenikom, to ne znači nužno da na toj planeti postoji život. Planeta je velika, ima poluprečnik veći od Zemlji 2,6 puta, što znači da unutrašnjost planete vjerovatno ima velike količine leda pod visokim pritiskom, poput Neptuna, ali s tanjom atmosferom bogatom vodonikom i površinskim okeanima. Za ovakve planete se pretpostavlja da imaju okeane, ali je isto tako moguće da su ti okeani vreli i da nije moguće da u njima postoji život.</p><p>- Iako ovaj tip planeta ne postoji u našem solarnom sistemu, planete manje od Neptuna su najčešći tip planeta koje smo do sada otkrili u galaksiji. Prikupili smo najdetaljniji spektar planeta manjih od Neptuna u naseljivoj zoni i to nam je omogućilo da otkrijemo molekule koji postoje u atmosferi - rekao je Šubudžit Sarkar s Univerziteta Kardif, član tima istraživača.</p><p>Proučavanje atmosfere ovakvih egzoplaneta je veoma aktivna oblast astronomije, ali je problem što ih je teško proučavati zbog svjetlosti njihovih zvijezda.</p><h2>Krajnji cilj</h2><p>- Naš krajnji cilj je otkrivanje života na naseljivim egzoplanetama, što bi transformiralo shvatanje našeg mjesta u univerzumu. Naša otkrića su obećavajući korak naprijed ka boljem razumijevanju planeta s mogućim okeanima punim vode - rekao je Madhusudhan.</p><p>Tim je svoje rezultate objavio u ''The Astrophysical Journal Letters'', piše Telegraf.rs.</p>

Novi pogled na planetu K2-18b, egzoplanetu 8,6 puta masivniju od Zemlje i udaljenu 120 svjetlosnih godina

Nevjerovatno otkriće NASA-e: Udaljena planeta ima okeane vode i moguće tragove života

<p>Američki astronaut, koji je svojevremeno kao vojnik služio i u misiji u Bosni i Hercegovini, Frenk Rubio (Frank) postao je rekorder NASA-e po broju provedenih dana u kontinuitetu u svemiru, tačnije na Međunarodnoj svemirskoj stanici, javlja Anadolija.<br></p><h2>Američki rekord</h2><p>- Astronaut Frenk Rubio upravo je postavio novi američki rekord u svemirskim letovima, nadmašivši prethodni rekord od 355 uzastopnih dana na svemirskoj stanici.&nbsp;</p><p>Ovo je sada najduža misija za bilo kojeg od naših NASA-inih astronauta.&nbsp;</p><p>On bi trebao da se vrati na Zemlju 27. septembra, kada će u svemiru provesti 371 dan - objavila je NASA na društvenoj medijskoj platformi X, ranije poznatoj kao Twitter.</p>

<p>Prethodni rekord postavio je u martu 2022. godine astronaut Mark Vande Hei. Rubio je lansiran na ruskom svemirskom brodu Sojuz MS-22 21. septembra 2022., zajedno sa kozmonautima Sergejem Prokopjevom i Dmitrijem Petelinom.</p><p>Planirano je da se posada vrati na Zemlju nakon otprilike šest mjeseci, ali zbog velikog curenja rashladne tekućine, njihova svemirska kapsula je morala da se vrati na Zemlju bez svoje posade ovog marta.&nbsp;</p><p>Nova svemirska letjelica je poslana da dovede posadu kući, ali ne prije nego što je Rubio oborio američki rekord za najduži boravak u svemiru.</p>

<p>Istraživače zanimaju efekti dugotrajnog svemirskog leta na ljudsko tijelo, uključujući kako mikrogravitacija utječe na koštanu masu.&nbsp;</p><p>Ali svjetski rekord za najduži pojedinačni boravak u svemiru pripada ruskom kozmonautu Valeriju Poljakovu, koji je proveo 437 dana u Zemljinoj orbiti. Poljakov je umro prošlog septembra u 80. godini.</p><h2>Pilot helikoptera</h2><p>NASA je odabrala Rubija da se pridruži klasi kandidata za astronauta 2017., prema NASA-i, a on se prijavio na dužnost u avgustu 2017.&nbsp;</p><p>Rubio je iz Floride i Vojnu akademiju SAD završio je 1998. godine, a doktorirao je 2010. na Univerzitetu zdravstvenih nauka Uniformed Services.&nbsp;</p><p>Rubio je, također, služio kao pilot helikoptera Blackhawk i letio je više od 1.100 sati, uključujući i tokom misija u Bosni i Hercegovini, Afganistanu i Iraku. Od avhusta 2017. godine je član NASA-e.&nbsp;</p>

Radnik vodovoda došao popraviti cijevi, pa našao blago: Zlatne ogrlice stare 2.500 godina

Naučnici razvijaju pametni zavoj koji može pratiti i liječiti rane dijabetičara

Rješenje za problem reprodukcije: Ovaj startup predviđa začeće djece u svemiru

Žele istražiti morsko dno: Indija razvija podmornicu sličnu „Titanu“, ali s još ambicioznijim planom

Nobelova nagrada povećana za milion švedskih kruna

NASA objavila izvještaj stručnjaka o NLO: Nemamo dokaze da je riječ o vanzemaljcima

Nuklearni reaktori pravit će energiju za bazu na Mjesecu: Velšani razvili atomsko gorivo veličine zrna maka

Šta se dešava s ćelijama raka nakon što ih ubiju različite terapije

Veliko historijsko otkriće u španskim špiljama

NASA danas objavljuje dugo očekivani izvještaj o NLO-ima

Sastali se Mask, Gejts i Zuckeberg: Potrebno regulirati umjetnu inteligenciju

Zapanjujući rezultati: Uskoro bismo mogli snimiti melodije koje čujemo u snovima?

NASA-in teleskop možda otkrio tragove života na udaljenoj planeti: ''Svi smo bili šokirani''

Novinar u meksičkom parlamentu pokazao "tijela" za koja tvrdi da su vanzemaljaci

Nevjerovatno otkriće NASA-e: Udaljena planeta ima okeane vode i moguće tragove života

Astronaut Frenk Rubio oborio NASA-in rekord po broju dana provedenih u svemiru

Nauka

Radnik vodovoda došao popraviti cijevi, pa našao blago: Zlatne ogrlice stare 2.500 godina

Naučnici razvijaju pametni zavoj koji može pratiti i liječiti rane dijabetičara

Rješenje za problem reprodukcije: Ovaj startup predviđa začeće djece u svemiru

Žele istražiti morsko dno: Indija razvija podmornicu sličnu „Titanu“, ali s još ambicioznijim planom

Nobelova nagrada povećana za milion švedskih kruna

NASA objavila izvještaj stručnjaka o NLO: Nemamo dokaze da je riječ o vanzemaljcima

Nuklearni reaktori pravit će energiju za bazu na Mjesecu: Velšani razvili atomsko gorivo veličine zrna maka

Šta se dešava s ćelijama raka nakon što ih ubiju različite terapije

Veliko historijsko otkriće u španskim špiljama

NASA danas objavljuje dugo očekivani izvještaj o NLO-ima

Sastali se Mask, Gejts i Zuckeberg: Potrebno regulirati umjetnu inteligenciju

Zapanjujući rezultati: Uskoro bismo mogli snimiti melodije koje čujemo u snovima?

NASA-in teleskop možda otkrio tragove života na udaljenoj planeti: ''Svi smo bili šokirani''

Novinar u meksičkom parlamentu pokazao "tijela" za koja tvrdi da su vanzemaljaci

Nevjerovatno otkriće NASA-e: Udaljena planeta ima okeane vode i moguće tragove života

Astronaut Frenk Rubio oborio NASA-in rekord po broju dana provedenih u svemiru