<p>Komad najopasnijeg asteroida poznatog čovjeku sletjet će na Zemlju ove sedmice kada padne na tlo u SAD, u Utahu. Stijene i prašina dolaze s asteroida Banu (Bennu); asteroid koji ima oblik zvrka širok je otprilike 500 metara.&nbsp;</p><h2>Gomila stijena</h2><p>Sastoji se od gomile stijena povezanih gravitacijom, a kao objekt blizu Zemlje, što znači da se nalazi unutar oko 7,4 miliona km od Zemljine orbite, najopasniji je poznati ''potencijalno opasni'' asteroid.</p>

<p>Naučnici su utvrdili da postoji šansa 1 prema 2.700 da će Benu utjecati na Zemlju između 2175. i 2199. godine, pa, iako su to prilično dobri izgledi, definitivno ne žele potpuno zanemariti ovaj asteroid. U nastojanju da sazna više o asteroidu, NASA je 2016. lansirala svoju svemirsku letjelicu OSIRIS-REx kako bi otputovala u Benu i prikupila uzorak kamenja i prašine s površine.</p><h2>Sletio u nedjelju</h2><p>Kapsula je u nedjelju puštena padobranom na poligon za testiranje i obuku ministarstva odbrane u Utahu. Misija je provedena s ciljem pomoći naučnicima u istraživanju kako su planete nastale i kako je nastao život, kao i poboljšanja našeg razumijevanja asteroida koji bi mogli biti u opasnosti da udare u Zemlju.</p><p>Profesor Dante Laureta (Lauretta), glavni istraživač misije, objasnio je značaj misije komentirajući:</p><p>- Kada vratimo 250 grama asteroida Benu natrag na Zemlju, promatrat ćemo materijal koji je postojao prije naše planete, možda čak i neke tvari koje su postojale prije našeg Sunčevog sistema.</p><p>Laureta je za BBC rekao i sljedeće:</p><h2>Izbjeći kontaminaciju</h2><p>- Pokušavamo spojiti naše početke. Kako je nastala Zemlja i zašto je nastanjiv svijet? Odakle su okeani dobili vodu; odakle je došao zrak u našoj atmosferi; i što je najvažnije, koji je izvor organskih molekula koje čine sav život na Zemlji?</p><p>Nakon što kapsula sleti na Zemlju, pokupit će je tim OSIRIS-REx i odnijeti u posebnu prostoriju kako bi se izbjegla kontaminacija. Dušik će se koristiti za uklanjanje kisika i vlage iz spremnika s uzorkom, nakon čega će se uzorak odnijeti u NASA-in svemirski centar ''Johnson'' kako bi naučnici mogli početi raditi na istraživanju materijala.</p>

Kapsula je u nedjelju puštena padobranom na poligon za testiranje i obuku ministarstva odbrane u Utahu

Na Zemlju je pao komad najopasnijeg asteroida: Evo gdje je sletio i zašto je naučnicima vrlo zanimljiv

<p>Granice nauke se konstantno pomjeraju kako se novija i naprednija tehnologija razvija, a istraživači obećavaju početak nove ere otkrića s paljenjem najmoćnijeg rendgenskog lasera na svijetu, piše ''Science Alert''.<br></p><h2>Novo polje istraživanja</h2><p>Taj laser nazvan je Linearni akcelerator koherentnog izvora svjetlosti (LCLS) II i može stvoriti milion bljesaka X zraka u sekundi, što je nekih 8.000 puta više nego što je to mogao njegov prethodnik LCLS. To sve stvara skoro konstantan zrak koji je oko 10.000 puta svjetliji nego ranije.</p><p>Naučnici vjeruju da taj rendgenski laser može hvatati procese s mnogo više detalja na atomskoj skali, možda čak i procese koji nikad ranije nisu primijećeni, što bi moglo da pokrene jedno potpuno novo polje istraživanja.</p><p></p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">🤯 Curious how SLAC scientists are able to clock the speed of electrons in billionths of a billionth of a second?<br><br>Tune into tonight’s <a href="https://twitter.com/hashtag/SLACPublicLecture?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#SLACPublicLecture</a> to find out from staff scientist Siqi Li, and stick around after for a live Q&amp;A.<br><br>Event info &amp; links: <a href="https://t.co/dksuV5aZml">https://t.co/dksuV5aZml</a></p>&mdash; SLAC (@SLAClab) <a href="https://twitter.com/SLAClab/status/1704945091536650443?ref_src=twsrc%5Etfw">September 21, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Mašina se nalazi u Nacionalnom akceleratorskom laboratoriju SLAC u Kaliforniji i njom upravlja Univerzitet Stanford, a pod kontrolom je ministarstva za energetiku SAD. Objava o uključivanju stigla je poslije više od decenije razvoja i milijardi dolara investicija.</p><p>- Svjetlo iz LCLS II osvijetlit će najmanje i najbrže fenomene u svemiru i dovest će do velikih otkrića u različitim oblastima, od medicine do kvantne fizike - rekla je Dženifer Grenholm, ministrica energetike SAD.</p><h2>Najnovija tehnologija</h2><p>Za proizvodnju ovog uređaja korištena je najnovija tehnologija, među njom su akcelerator sa superprovodnikom i kolekcija od 37 kriogenih modula koji rade na ekstremno niskim temperaturama.</p><p>- Eksperimenti u svim oblastima počet će u narednim sedmicama i mjesecima i privući će hiljade istraživača iz zemlje i svijeta - rekao je direktor LCLS Majk Dan.</p>

LCLS II nalazi se u Nacionalnom akceleratorskom laboratoriju SLAC u Kaliforniji i njom upravlja Univerzitet Stanford

Najveći rendgenski laser upaljen: Može stvoriti milion bljesaka X zraka u sekundi

<p>NASA-ina svemirska kapsula, koja donosi uzorak stjenovitog materijala uzetog prije tri godine s površine asteroida Bennu, uspješno je sletjela na Zemlju nakon što ju je padobranom spustila sonda svemirske agencije OSIRIS-REx. U prijenosu uživo američke svemirske agencije vidi se kako se kapsula, koja bi, prema procjeni NASA-e, trebala nositi oko 250 grama materijala prikupljenog na Bennuu, spušta uz pomoć padobrana u američkoj državi Juta.</p><p>Odmah po slijetanju uzorak je prevezen na ispitivanje u NASA-ine laboratorije u Teksasu. Uz pomoć 60 različitih naučnih pristupa tim koji čini oko 200 stručnjaka nada se da će uspjeti analizirati kamenje i prašinu s asteroida u nastojanju da otkrije trag o tome na koji je način nastao život na Zemlji.</p><h2>Povratak sonde</h2><p>NASA-ini naučnici dugo su čekali na povratak OSIRIS-REx-a (akronim za Origins, Spectral Interpretation, Resource Identification, Security-Regolith Explorer). Lansiran je iz NASA-ine svemirske luke Cape Canaveral na Floridi u septembru 2016., a na Bennu je stigao otprilike dvije godine kasnije.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">While some members of the recovery team pack up the sample to deliver it to a temporary clean room here at UTTR, others are taking air and ground measurements to catalog any possible contaminants. <a href="https://t.co/ZK9XtEk91H">https://t.co/ZK9XtEk91H</a> <a href="https://t.co/Kg5Eqlh0xl">pic.twitter.com/Kg5Eqlh0xl</a></p>&mdash; NASA Solar System (@NASASolarSystem) <a href="https://twitter.com/NASASolarSystem/status/1705974493758263444?ref_src=twsrc%5Etfw">September 24, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Pošto je ispustila uzorak, sonda je odmah nastavila put prema drugom asteroidu nazvanom Apophis koji kruži blizu Zemlje. Misija OSIRIS-REx, zajednički projekt NASA-e i Univerziteta Arizone, na Zemlju je donijela treći uzorak asteroida, dosad daleko najveći, nakon dviju sličnih japanskih misija u posljednjih 13 godina.</p><h2>Asteroid periodično prolazi relativno blizu Zemlji</h2><p>Asteroid Bennu otkriven je 1999. i svakih šest godina prolazi relativno blizu Zemlji. Promjer Bennua je 500 metara i potječe iz ranog razdoblja Sunčevog sistema pa bi naučnicima mogao dati vrijedne informacije o porijeklu i razvoju stjenovitih planeta poput Zemlje, a mogao bi sadržavati čak i organske molekule potrebne za nastanak života, piše Hina, prenosi Index.hr.</p><p>- Doslovno gledamo geološke materijale koji su se formirali prije nego što je Zemlja postojala - rekao je prošli mjesec Dante Laureta, glavni naučnik misije sa Univerziteta u Arizoni.</p>

<h2>Najopasniji asteroid u Sunčevom sistemu</h2><p>NASA Bennu smatra se najopasnijom stijenom u Sunčevom sistemu jer za njega postoji najveća vjerovatnost da će udariti u Zemlju od svih poznatih asteroida. No, nema razloga za brigu. Premda Bennu predstavlja rizik za našu planetu, vjerovatnost udara je vrlo mala, piše Science Alert.</p>

Smatra se najopasnijom stijenom u Sunčevom sistemu jer za njega postoji najveća vjerovatnost da će udariti u Zemlju od svih poznatih asteroida

NASA-ina sonda s uzorkom opasnog asteroida stigla na Zemlju: Traži se odgovor na jedno pitanje

<p>Pluća, njihova kompleksna uloga u našem tijelu i načini da se regeneriraju usljed bolesti kojima su podložna veliki su izazov za naučnike, kao i tema brojnih istraživanja. Postoje indicije da je grupa američkih istraživača na tragu razbijanja dogme o mehanizmu razvoja novih, zdravih ćelija pluća.<br></p><h2>''Popravak'' pluća</h2><p>Koristeći četverodimenzionalni mikroskop koji omogućava najpreciznije moguće posmatranje kako se tkivo stvara, umnožava i spaja, istraživači s Vanderbilt University Medical Center možda su stigli do nečega što bi se moglo smatrati podvigom: razbijanja nedoumica, pa i dogmi o tome kako se pluća razvijaju i kako funkcioniraju njihove ćelije.</p><p>Ovo istraživanje otvara vrata mogućnosti da će jednog dana naučnici, laički rečeno, moći da „poprave“ oštećena pluća pokrenuvši rast normalnog, zdravog tkiva. Ali to nije sve. Postoje indicije da će ljekari moći spriječiti razvoj bronhopulmonalne displazije/BPD (bolesti pluća kod beba rođenih prije vremena).</p><p>- Nismo imali striktnu namjeru da do ovog zaključka dođemo. Pokušavali smo da napravimo bolju platformu za razumijevanje alveologeneze, odnosno razvijanja alveola (kesica u plućima koje omogućavaju razmjenu kisika i ugljendioksida). A ono do čega smo došli je nešto drugo, moguće i epohalno - rekla je vodeća istraživačica studije dr. Dženifer Sukre (Jennifer Sucre).</p><h2>Mehanička ventilacija&nbsp;</h2><p>Oko 50 posto novorođenčadi rođenih u gestacionoj dobi od 22. do 32. sedmice (dva do četiri mjeseca prije termina) razvije BPD. To je životno ugrožavajuća hronična bolest pluća, koja zahtijeva respiratornu kisičku podršku da bi disanje bilo moguće. Bronhopulmonalna displazija je rezultat abnormalnog razvoja pluća pri prijevremenom porođaju. Liječenje neonatalnog respiratornog distresa, je, međutim, mač s dvije oštrice. Naime, kisik i mehanička ventilacija potrebni su za preživljavanje u ranim danima nakon rođenja, ali mogu ozbiljno da oštete osjetljivo plućno tkivo.</p><p>Iako mnoge bebe brzo budu skinute sa kisičke terapije, neke od njih kasnije u životu imaju povećan rizik od razvoja ozbiljnih problema s disanjem. U njih spada i hronična opstruktivna bolest pluća (HOBP).</p><p>Dr. Sukre je neonatolog i u jedinici intenzivne njege brine o ovoj osjetljivoj kategoriji pacijenata. Sa tog stanovišta, njena interesiranja su bila fokusirana na preterminski rođene bebe. Ono što je također donekle iznenadilo naučnike jeste da se ovi zaključci u smislu oporavka i očuvanja pluća mogu primijeniti i na ostale osobe s oboljenjima pluća.</p><p>Prema tradicionalnom 2D prikazu alveologeneze, septe izlaze iz sloja epitelnih, endotelnih i mezenhimalnih ćelija da bi stvorile i podijelile zračne prostore u alveole. Ispunjene su sićušnim krvnim sudovima. U njima se odvija razmjena plina. Primijećeno je, međutim, da se pod određenim okolnostima mogu pojaviti drugačije epitelne ćelije u obliku balona, uz podršku jednog prstena miofibroblasta. To su, zapravo, ćelije koje utječu na formiranje tkiva u plućima. </p><p>Ćelije alveolarnog tipa 2 (AT2) – pneumociti u obliku kocke ekstrudirali su kroz prstenove. U narednih nekoliko sati su se diferencirali u vanjske ćelije AT1. A one su ključne za izgradnju alveola u razvoju, na kraju formirajući njihove unutrašnje omotače. Uz praćenje ovih ćelija tokom vremena, dr. Philip Kruk (Crooke), profesor matematike, uspio je da kreira računarski model formiranja alveola. Inače, normalan razvoj pluća zavisi od preciznog vremenskog i koordiniranog skupa molekularnih znakova koje projektiraju miofibroblasti. </p><h2>Razvoj alveola</h2><p>- Proces postnatalne alveologeneze nije nešto što smo ranije viđali u realnom vremenu. Zato nismo mogli ni da ga izmjerimo. Naša zapažanja mijenjaju dosadašnja znanja ovom fundamentalnom procesu. Tu je i bolje razumijevanje kako regenerirati oštećena pluća tokom životnog vijeka - rekla je dr. Sukre.</p><p>Naučnici planiraju da i dalje definiraju mehanizme razvoja alveola u neonatalnim povredama pluća. Namjeravaju i da testiraju nove moduse za zaštitu i obnavljanje normalnog rasta i razvoja pluća kod beba rođenih prije vremena, ali i kod drugih pacijenata tokom nastavka života. Znajući da su određeni parametri oštećenja alveola povezani sa BPD kod prijevremeno rođene djece, istraživači će testirati i da li inhibitori takozvane Vnt signalizacije malih molekula mogu da „poprave“ oštećeno tkivo u režnjevima pluća, u laboratorijskim uvjetima.</p>

Postoje indicije da će ljekari moći spriječiti posljedice bronhopulmonalne displazije kod prijevremeno rođenih beba

Mogu li bolesna pluća stvoriti nove ćelije: Naučnici na pragu revolucionarnog saznanja

<p>Osim vode, kafa je najpopularnije piće na Zemlji i druga na svijetu roba kojom se najviše trguje, odmah poslije nafte.<br></p><p>Procjena je da ljudi popiju više od dvije milijarde šolja kafe dnevno, s više od 60 posto Amerikanaca koji popiju jednu šolju svakog dana. Kao rezultat, više od osam miliona tona kafenog taloga baci se godišnje.</p><p>Šta ako, umjesto što završe na deponiji, ovi talozi od kafe mogu da se iskoriste kao održiv, klimatski pogodan materijal za pakovanje?</p><p>Iako to može izgledati kao fantazija, nova studija otkriva kako se talozi od kafe mogu pretvoriti u biorazgradive folije – materijal koji bi jednog dana mogao zamijeniti plastiku, piše Phys.org.</p><h2>Alternative za plastiku</h2><p>Plastika je jaka, fleksibilna i relativno jeftina za proizvodnju, što je čini skoro „savršenim“ materijalom za pakovanje. Plastika, međutim, predstavlja ozbiljan ekološki problem. Iako se može reciklirati, većina plastike završi kao smeće van korpe za otpatke ili na deponiji, gdje joj je potrebno 700 godina da se raspadne.</p><p>U okeanima kilometri plastičnog đubreta – naročito Veliki pacifički region smeća, trenutno veličine Teksasa i sve veći – plutaju besciljno, ukazujući na sve veću ekološku krizu izazvanu pretjeranim oslanjanjem na plastiku.</p><p>Sve veću zabrinutost izaziva i mikroplastika, relativno novo naučno otkriće da se mikroskopski djelići plastike mogu naći u hrani i vodi koju ljudi konzumiraju. Dosad je urađeno vrlo malo istraživanja o dugoročnim zdravstvenim posljedicama mikroplastike po ljude.</p><p>Neophodna je sigurna, održiva i klimatski pogodna alternativa. Zamjena sve postojeće plastike je daleko od mogućeg u ovoj fazi. Međutim, zamjena jeftine svakodnevne plastike, koja čini najveći dio zagađenja životne sredine, jeste izvodljiva.</p><h2>Zašto talog od kafe</h2><p>Tokom proteklih nekoliko godina Srinivas Džanasvam, vanredni profesor na odjeljenju za nauku o hrani na Državnom univerzitetu Južne Dakote, fokusirao se na kreiranje biorazgradivih alternativa za plastiku, često od poljoprivrednih nusproizvoda. Prije toga je pravio folije od celulozom bogatih kora avokada i kukuruznih stabljika.</p><p>Talog od kafe je izabran zbog nekoliko različitih razloga. Prvo, uveliko je dostupan s obzirom na milione tona na godišnjem nivou. Dok većina završi na deponijama, koristi se i u druge svrhe, kao što je baštovanstvo. Iako se ovo može učiniti kao ekološki odgovoran potez, zapravo može stvoriti probleme u životnoj sredini.</p><p>- Obično bacamo talog od kafe nakon što napravimo kafu - kaže Džanasvami. </p><p>- Neki od nas ga koriste za đubrenje, baštovanstvo i druge stvari. Ironično, takav proces zahtijeva velike količine kisika i oslobađa znatnu količinu metana, koji doprinosi globalnom zagrijavanju.</p><p>Drugo, pošto privrede u razvoju počinju da uključuju lance porodavnica kafe – kao što je „Starbaks“– količina taloga od kafe će samo rasti. Upotreba ovog inače neiskorištenog resursa u cilju biorazgradivih folija predstavlja održivo i ekonomično rješenje za problem plastike.</p><p>Konačno, talog od kafe sadrži lignocelulozna vlakna, materijal potreban za pravljenje folija.</p><h2>Folija od kafe</h2><p>Radi pripreme folija, istraživački tim je prvo ekstrahirao lignocelulozna vlakna iz taloga od kafe. Zatim je primijenjen hemijski proces modifikacije da bi se folija napravila pogodnijom za pakovanje.</p><p>Dobivene folije su bile sposobne za biorazgradnju u roku od 45 dana u zemljištu, imajući ujedno visok stepen rastegljivosti. Osim toga, folije su također imale neka jedinstvena svojstva.</p><p>- Ove folije su mogle da blokiraju znatne količine uljtraljubičastog zračenja i ispoljavaju antioksidantna svojstva. Iskreno vjerujem da ovi nalazi daju nove mogućnosti primjene taloga od kafe - rekao je Džanasvami.</p><p>Iako bi ovo još trebalo smatrati „prvom fazom“ pretvaranja taloga od kafe u folije, rezultati studije imaju veliki potencijal, piše Telegraf.</p>

Šta ako, umjesto što završe na deponiji, ovi talozi od kafe mogu da se iskoriste kao održiv, klimatski pogodan materijal za pakovanje

Talog kafe kao alternativa plastičnom pakovanju

<p>Šminka u 10 različitih boja, sredstva za održavanje kose i nakit otkriveni su tokom arheoloških iskopavanja u antičkom rimskom gradu Ajzanoju (ili Ezaniju, kako su ga zvali Rimljani) u Turskoj, javio je Arkeonews.<br></p><h2>Rimski grad</h2><p>Ovaj rimski grad, koji se smatra jednim od najbitnijih u Maloj Aziji, ponovo su otkrili evropski putnici 1824. Naučna iskopavanja započeta su 1926. godine pod kontrolom Njemačkog arheološkog instituta i Univerziteta Dumlupinar.</p><p>Do sada su tu iskopani Zeusov hram, kompleks s teatrom i arenom i zatvorenom pijacom. Kozmetika i nakit otkriveni su tokom iskopavanja 2.000 godina stare prodavnice na antičkoj tržnici.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Makeup materials used by Roman women 2,000 years ago were found in the ancient city of aizanoi <a href="https://t.co/NZ1tJaZ9uy">https://t.co/NZ1tJaZ9uy</a><a href="https://twitter.com/aizanoitv?ref_src=twsrc%5Etfw">@aizanoitv</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/K%C3%BCtahya?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Kütahya</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/RomanEmpire?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#RomanEmpire</a></p>&mdash; Anatolian Archaeology (@Anatolian2023) <a href="https://twitter.com/Anatolian2023/status/1705691047752274214?ref_src=twsrc%5Etfw">September 23, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>- Otkrili smo prodavnicu u kojoj su se nudili parfem, nakit i proizvodi za šminkanje. Posebno je zanimljivo što smo pronašli sjenu za oči i rumenilo u školjkama, a znamo da su Rimljani u školjkama čuvali takve predmete. Najveće iznenađenje su pigmenti u kozmetici. Naravno, nisu sačuvani u savršenom stanju, neki od njih imaju samo milimetar ili dva. Također smo pronašli komad koji je potpuno sačuvan - rekao je prof. Gokan Đoškun, šef Odjeljenja za arheologiju Univerziteta Dumlupinar, piše Telegraf.&nbsp;</p><h2><span style="color: rgb(51, 51, 51); font-size: 28px;">Crvena i ružičasta</span></h2><p>Kako kaže, dominantne boje bile su crvena i ružičasta.</p><p>- Ono što nam govori otkriće ove prodavnice je da su ljudi slični u raznim vremenima i da su žene uvijek žene. Čak i u antička vremena su koristile šminku, nosile ogrlice i stilizirale kosu da izgledaju što ljepše - rekao je Đoškun.</p>

U nekadašnjem Ezaniju iskopana je prodavnica s kozmetikom, nakitom i parfemima

Arheolozi našli šminku staru 2.000 godina, evo koje boje su Rimljanke najviše voljele

<p>Teleskop „James Webb“ napravio je novu sliku mlade protozvijezde koja izbacuje plin i prašinu u obliku zapanjujućih udarnih valova gledano u infracrvenom spektru.<br></p><h2>Plin i prašina</h2><p> „Webb“ je posmatrao jednu bebu, zvijezdu sličnu Suncu koja izbacuje supersonične potoke plina i prašine u svemir, izazivajući vizuelno zapanjujuće udarne valove za koje istraživači kažu da „liče na svjetlosne sablje“, piše Live Science.</p><p>Novoformirana zvijezda, ili protozvijezda, zapravo nije vidljiva na novoj slici. Međutim, naučnici znaju da se nalazi u sredini tamnog regiona između dvije blještave izlivajuće rijeke plina i prašine, poznate kao bipolarni mlazevi, koje izlaze iz rastuće zvjezdane mase, nazvane Herbig-Haro 211 (HH 211). Herbig-Haro objekt je oblast magline koju osvjetljava novorođena zvijezda.</p><p>HH 211 se nalazi oko 1.000 svjetlosnih godina od Zemlje u sazviježđu Persej i otkriven je 1994. Na osnovu veličine mlazeva, protozvijezda je vjerovatno stara samo nekoliko hiljada godina, sa masom od oko 8% Sunčeve mase. Međutim, ova mini zvijezda će narasti do otprilike iste veličine kao Sunce tokom narednih nekoliko miliona godina. To govori da je naša zvijezda možda jednom izgledala umnogome kao HH 211.</p><p>U nedavnoj studiji istraživači su analizirali novu fotografiju HH 211 da bi utvrdili od čega su sačinjeni mlazevi.</p><h2>Atomi i molekule</h2><p>Snopovi materije mogu da sijaju svjetlom iz mnogih različitih atoma i molekula koji budu pobuđeni dok se sudaraju s okolnim oblacima plina, kaže glavni autor studije Tom Rej, astrofizičar iz Dablinskog instituta za napredne studije. Međutim, „Webbova“ blisko-infracrvena kamera uveliko olakšava razlikovanje komponenti mlazeva.</p><p>Infracrveni snimci sugeriraju da su mlazevi uglavnom sačinjeni od molekula – dva ili više atoma spojenih hemijskom vezom – uključujući ugljenmonoksid, silicij-monoksid i molekularni vodik. To je iznenadilo istraživače, koji su očekivali da, poput drugih bipolarnih mlazeva, HH 211 bude uglavnom sačinjen od individualnih atoma ili jona.</p><p>Naučnici vjeruju da mlazevi nose molekule, umjesto atoma i jona, zato što se materijal izliva relativno sporo. Veće brzine vjerovatno razbijaju molekule u individualne atome i jone. Trenutno je misterija zašto su mlazevi HH 211 sporiji od drugih bipolarnih mlazeva, kaže Rej.</p><p>Još jedan važan dio nove slike su „vrludavi“ pramenovi plina i prašine kroz centar baze svakog mlaza (dijela najbližeg protozvijezdi). Ova nejednaka distribucija materije možda ukazuje da protozvijezda ima nereguliranu binarnu zvijezdu – još jednu protozvijezdu s potencijalom da izraste u zvjezdanog saputnika. Međutim, to je hipoteza koja zahtijeva daljnje istraživanje.</p><h2>Kosmičke strukture</h2><p>Nivo detaljizacije koji je „Webb“ postigao nije dosad viđen. Nova fotografija ima prostornu rezoluciju 5-10 puta veću nego bilo koja druga slika HH 211. To je još jedan primjer kako „Webb“ može da otkrije nove tajne već izučavanih kosmičkih struktura.</p><p>Prošle sedmice je „Webb“ također bio u centru pažnje nakon uočavanja potencijalnih znakova vanzemaljskog života na egzoplaneti udaljenoj oko 120 svjetlosnih godina od Zemlje, piše Telegraf.</p>

Teleskop „James Webb“ napravio je novu sliku mlade protozvijezde koja izbacuje plin i prašinu u obliku zapanjujućih udarnih valova

Novorođena zvijezda slična Suncu ispaljuje udarne valove u vidu šarenog svjetlosnog mača

<p>Nedostatak lijekova protiv šuge je "glavna briga javnog zdravlja", upozoravaju stručnjaci.<br></p><p>Šuga je intenzivan svrab i osip kože uzrokovan pljuvačkom, jajima i fekalijama parazitske grinje Sarcoptes scabiei, sa simptomima koji ponekad traju mjesecima.</p><p>Veoma je zarazno i širi se, naprimjer, kroz školske sale za fizičko, staračke domove, zatvore i imigracione pritvorske objekte, izazivajući velike epidemije.</p><h2>Nedostatak tretmana za šugu</h2><p>Dermatolozi su upozorili da se Velika Britanija suočava s ozbiljnim zdravstvenim rizikom zbog nedostatka jedina dva lijeka koji se koriste za liječenje inače neizlječive infekcije.</p><p>Ranije ovog mjeseca ministarstvo zdravlja je izdalo upozorenje da permetrin, krema za liječenje šuge, nedostaje, dok alternativni tretman, tečnost malationa, također nije dostupan. Ova dva lijeka predstavljaju najčešće dostupne, pristupačne i efikasne lijekove protiv šuge koji se koriste u Britaniji.</p><p>Vjeruje se da je snabdijevanje pogođeno porastom tražnje upravo ovih lijekova za liječenjem šuge u Velikoj Britaniji i Evropi, kao i skokom cijene sirovina.</p><p>Predsjednik Britanskog udruženja dermatologa, profesor Mabs Čoudhuri rekao je da se prijetnja od šuge mora shvatiti ozbiljno, prenosi Zimo.hr.</p><p>- Nedostatak tretmana za šugu je veliki problem javnog zdravlja."Lakoća kojom se širi naglašava hitnost održavanja adekvatne ponude efikasnih tretmana. Ovo nije problem koji će tek tako nestati - rekao je.</p><p>Osim što je pozvao proizvođače permetrina i malationa da „učine sve što mogu“ da povećaju ponudu, on je pozvao i vladu da reaguje.</p><h2>Kako se prenosi</h2><p>- Također, pozivamo regulatore, kao što je Regulatorna agencija za lijekove i zdravstvene proizvode, kao i vladu da daju neophodnu podršku proizvođačima i dobavljačima kako bi im omogućili da brzo riješe problem –istakao je Čoudhuri.</p><p>Dr. Tes Makferson, šefica Britanskog društva za pedijatrijsku i adolescentnu dermatologiju, također je pozvala na akciju.</p><p>- Šuga nesrazmjerno pogađa najugroženije u društvu, uključujući mlade ljude. Važno je reći da ne dobivate šugu zato što ne provodite dobro higijenu i moramo da smanjimo svaku takvu stigmu povezanu sa šugom kako bi ljudi tražili liječenje kada je to potrebno. Svaki smanjeni pristup ili dostupnost tretmana će imati veliki utjecaj - rekla je Makferson.</p><p>Ovo kožno oboljenje se uglavnom prenosi kroz zajedničku odjeću ili posteljinu, kao i kroz kontakt koža, naprimjer tokom seksa.</p><p>Osip koji izaziva svrab zapravo prouzrokuje grinje koje se uvlače ispod kože da bi položile jaja. Ovo polaganje jaja može izgledati kao linija s tačkom na jednom kraju prije nego što se razvije u osip.</p><p>Iako je veoma zarazno, može proći i do osam sedmica da se pojavi najočigledniji simptom - osip, što znači da ga ljudi mogu nesvjesno prenijeti drugima.</p><p>Osip se obično širi na cijelo tijelo, osim na glavi.</p><h2>Neće proći bez liječenja</h2><p>Šuga neće proći bez liječenja i ljudi treba da izbjegavaju odlazak na posao ili u školu dok ne dobiju lijekove, tačnije kontakt sa drugim ljudima, kažu stručnjaci.</p><p>Iako šuga nije opasna sama po sebi, češanje osipa može dovesti do sekundarnih bakterijskih infekcija kože.</p><p>Analiza podataka ljekara opće prakse u Velikoj Britaniji sugeriše da postoji 2,81 slučaj na 1.000 žena i 2.27 na 1.000 muškaraca.</p><p>Agencija za zdravstvenu bezbjednost Ujedinjenog Kraljevstva (UKHSA) napominje da će jedna od 50 ustanova za dugotrajnu njegu, kao što su domovi za njegu, doživjeti izbijanje šuge svake godine.</p>

Ovo kožno oboljenje se uglavnom prenosi kroz zajedničku odjeću ili posteljinu, kao i kroz kontakt koža, naprimjer tokom seksa

Nedostatak lijekova za ovu kožnu bolest postaje ozbiljna prijetnja javnom zdravlju

<p>Svemirski teleskop ''James Webb'' pronašao je dokaz o prisutnosti ključnog elementa za razvoj života na Jupiterovom mjesecu Evropi - ugljikov dioksid u okeanu ispod njene ledene površine.<br></p><p>Naučnici su došli do izvanrednog otkrića u vezi s Jupiterovim mjesecom Evropom zahvaljujući svemirskom teleskopu ''James Webb'' (JWST). Čini se da podzemni okean Evrope sadrži značajne količine ugljikovog dioksida, ključnog elementa za život.</p><p>Dvije odvojene istraživačke grupe, analizirajući JWST podatke, došle su do tog istog zaključka. Studije vezane za ta istraživanja su objavljene u časopisu ''Science''. Jednu je vodio Džeronimo Viljanuva (Geronimo Villanueva) iz NASA-inog Centra za svemirske letove Goddard, a drugu Samanta Trumbo (Samantha) sa Univerziteta Cornell.</p><p>Čini se da ugljikov dioksid migrira prema ledenoj površini Evrope, a najviše koncentracije pronađene su u području poznatom kao Tara Regio. Taru Regio karakterizira haotičan teren, obilježen jamama, grebenima, pukotinama i kupolama, a vjeruje se da je nastala zbog interakcija s podzemnim okeanom tokom miliona godina.</p><p>Najjači signal dolazi iz haotičnog terena, koji je geološki svježiji od ostalih područja Evrope, što znači da je vrlo vjerovatno da je ovaj materijal nov i da mora doći iz unutrašnjosti, pojašnjava Viljanuva.</p><p>Štaviše, povišeni nivoi ugljikovog dioksida u drugim dijelovima haotičnog terena ne odgovaraju onome što bi se očekivalo da je dovedeno iz vanjskih izvora poput kometa.</p><p>Nova otkrića obećavaju potencijalnu nastanjivost podzemnog okeana Evrope. Ugljik je temeljni element za sve poznate oblike života, a služi kao građevni blok za složene organske molekule. Trumbo pak naglašava važnost razumijevanja kako je ugljik stigao na Evropu, njegove količine i oblika.</p><p>Ugljik je biološki ključan element, stoga je važno otkriti kako je dospio na Evropu, koliko ga ima i u kojem je obliku tamo, kaže.</p><p>Iako je JWST do sada proveo samo jedno ispitivanje Evrope, postoje planovi za tri dodatna promatranja. Očekuje se da će ti nadolazeći pogledi pružiti sveobuhvatnije razumijevanje površinskog sastava Evrope i potencijala za nastanjive uvjete unutar okeana tog nauci izuzetno zanimljivog Jupiterovog mjeseca.</p>

Čini se da podzemni okean Evrope sadrži značajne količine ugljikovog dioksida, ključnog elementa za život.

Na Jupiterovom mjesecu Evropi pronađen još jedan ključan element za život

<p>Naučnici su otkrili da se Mjesec udaljava od Zemlje i da to mijenja sve što smo mislili da znamo o odnosu plave planete s njenim jedinim prirodnim satelitom.<br></p><p>Također ima veoma stvaran utjecaj na dužinu naših dana na Zemlji – iako nevjerovatno sporim tempom. Naime, udaljavajući se od Zemlje tokom miliona godina, Mjesec istovremeno produžava dužinu prosječnog dana.</p><h2>Dan na Zemlji od 25 sati</h2><p>Studija tima Univerziteta Viskonsin-Medison fokusirala se na stijenu iz formacije stare oko 90 miliona godina. Tako su uspjeli da analiziraju interakcije Zemlje s Mjesecom od prije 1,4 milijarde godina. Ispostavilo se da se Mjesec udaljava od Zemlje stopom od 3,82 centimetra godišnje.</p><p>To znači da će, na kraju, posljedica biti da će dan na Zemlji za 200 miliona godina trajati 25 sati, piše portal Indy100.com.</p><p>– Kako se Mjesec udaljava, Zemlja je kao klizač koji se okreće i usporava dok pružaju svoje ruke – rekao je Stiven Mejers, profesor geonauke Univerziteta Viskonsin-Medison.</p><p>On je rekao da je jedna od ambicija tima bila da koriste astrohronologiju da razviju veoma drevne geološke vremenske skale.</p><p>– Želimo da budemo u mogućnosti da proučavamo stijene stare milijarde godina na način koji je uporediv sa time kako proučavamo moderne geološke procese – dodao je Mejers.</p><h2>Skrivene strukture na Mjesecu</h2><p>Ovo, kako navodi Indy100.com, nije jedina priča koja je nedavno promijenila naše razumijevanje o Mjesecu. Naučnici su također otkrili milijarde godina vrijedne tajne zakopane ispod lunarne površine, a sve zahvaljujući kineskom svemirskom programu koji je otkrio skrivene strukture koje nam mogu pomoći da počnemo da sklapamo djeliće prošlosti našeg satelita.</p><p>Kako je u avgustu objavio “Lajv sajens”, naučnici su po prvi put uspjeli da vizuelizuju gornjih 300 metara lunarne površine uz pomoć podataka sa kineskog rovera “Čang’e 4”, prve letjelice koja je ikad sletjela na drugu stranu Mjeseca 2019. i od tada snima panoramu kratera i uzima uzorke minerala iz lunarnog plašta.</p><p>A rezultati su otkrili milijarde godina prethodno skrivene lunarne historije. Rover je omogućio naučnicima da vizuelizuju slojevite strukture koje čine gornjih 300 metara lunarne površine sa više detalja nego ikada prije.</p><h2>Krater skriven unutar struktura</h2><p>Rezultati, objavljeni početkom avgusta u “Žurnalu geofizičkog istraživanja: Planete”, otkrivaju da je prvih 40 metara lunarne površine sačinjeno od više slojeva prašine, zemlje i razbijenih stijena.</p><p>Skriven unutar ovih materijala bio je krater, koji je nastao udarom velikog objekta u Mjesec, prema Điankingu Fengu, istraživaču Instituta planetarne nauke u Arizoni i vodećem autoru studije. Naučnici špekulišu da otpad koji okružuje ovu formaciju čine krhotine od tog udara, prenosi Objektiv.rs.</p><p>Niže od prvog, otkrili su još pet različitih slojeva lunarne lave koja je procurila preko pejzaža prije više milijardi godina.</p><h2>Vulkanska aktivnost na Mjesecu</h2><p>Stručnjaci vjeruju da je naš Mjesec nastao prije 4,51 milijardu godina, kad je objekt veličine Marsa udario u Zemlju i odlomio komad naše planete. Tokom sljedećih 200 i nešto godina, Mjesec je nastavio da udara u svemirski otpad, što je ostavilo brojne pukotine na njegovoj površini.</p><p>Kao i na Zemlji, lunarni plašt je sadržao džepove otopljene magme koja se infiltrirala u novoformirane pukotine zahvaljujući nizu vulkanskih erupcija, kako je objasnio Feng. Ali, novi podaci s kineskog rovera pokazali su da što je vulkanska stijena bila bliže lunarnoj površini, to je postajala tanja.</p><p>– Mjesec se polako hladio i ostajao bez pare u kasnijoj vulkanskoj fazi. Njegova energija je oslabila tokom vremena – rekao je Feng.</p><p>Vjeruje se da je vulkanska aktivnost na Mjesecu zamrla prije između milijardu i 100 miliona godina, što znači da se uvelike smatra “geološki mrtvim”. Ali, Feng i njegove kolege sugerišu da možda još ima magme zakopane duboko ispod lunarne površine. Dok je pred kineskim roverom još mnogo posla, naučnici se nadaju da je ovo samo početak njihovog revolucionarnog mapiranja Mjeseca.</p><p>U međuvremenu je i indijska letjelica “Čandrajan 3” nedavno uspješno sletjela na drugu stranu Meseca, nakon što se ruska tri dana ranije zabila u njegovu površinu. Tamo je ostavila krater širok 10 metara.</p>

Mjesec se udaljava od Zemlje

Naučnici na tragu novih saznanja: Hoće li dan trajati 25 sati

<p>Evropski institut za podvodnu arheologiju (IEASM) je jučer saopćio da su arheolozi na području potonulog hrama u blizini egipatske obale Sredozemnog mora otkrili nova blaga i tajne. Francuski pomorski arheolog Frank Godio (Franck Goddio) i njegove kolege došli su do novih otkrića na mjestu gdje se nalazio hram boga Amona u drevnom lučkom gradu Tonis-Heracleion u zaljevu Aboukir, saopćio je institut.</p><h2>Hram boga Amona</h2><p>Tim je istraživao južni kanal grada, gdje su se golemi kameni blokovi iz drevnog hrama urušili tokom kataklizmičkog događaja koji se dogodio sredinom drugog stoljeća prije Krista. Institut navodi da su u hramu boga Amona faraoni "primali svoje titule moći koje stječu kao kraljevi od vrhovnog boga staroegipatskog panteona".</p>

<h2>Srebro, zlatni nakit, posude s parfemima...</h2><p>- Arheolozi su pronašli dragocjene predmete iz riznice hrama, poput srebrenih ritualnih instrumenata, zlatnog nakita i posuda od alabastera u kojima su se držali parfemi ili ulja. Ovi nalazi svjedoče o bogatstvu ovog svetišta i pobožnosti nekadašnjih stanovnika lučkog grada - navodi IEASM, a prenosi CNN.</p><p>Tokom istraživanja, koja provode Godiov tim i Odjel za podvodnu arheologiju ministarstva turizma i starina Egipta, otkrivene su podzemne strukture poduprte vrlo dobro očuvanim drvenim stubovima i gredama koje datiraju iz 5. stoljeća prije Krista. Istočno od Amonovog hrama, arheolozi su pronašli grčko svetište posvećeno Afroditi s bronzanim i keramičkim predmetima, prenosi Index.hr.</p><p>Potonuli grad je otkriven 2000. godine</p>

<p>- To pokazuje da su Grci koji su se za vrijeme faraona iz dinastije Saite (664.-525. pr. Kr.) smjeli naseliti i trgovati u gradu - imali hramove posvećene svojim bogovima - dodaje institut. Ostaci Tonis-Heracleiona su sada potopljeni ispod površine mora, 7 kilometara od sadašnje obale Egipta. Grad je stoljećima bio najveća egipatska luka na Mediteranu prije nego što je Aleksandar Veliki osnovao Aleksandriju.</p><p>Zbog podizanja nivoa mora i potresa praćenih plimnim valovima potopljen je dio delte Nila od 110 kvadratnih kilometara, zajedno s Thonis-Heracleionom. IEASM je ovaj veličanstveni drevni grad pod morem otkrio 2000. godine.&nbsp;&nbsp;</p>

Arheolozi su pronašli dragocjene predmete iz riznice hrama, poput srebrenih ritualnih instrumenata, zlatnog nakita i posuda od alabastera

Arheolozi su pronašli dragocjene predmete iz riznice hrama

Nova otkrića u potopljenom gradu u Egiptu: "Pronašli smo mnogo blaga"

<p>Naučnici razvijaju alternativu za vijagru i to od otrova pauka koji dovodi do dugotrajne erekcije nakon ujeda. Istraživači iz Brazila vjeruju da su uspjeli da naprave sintetičku verziju ključnog molekula iz otrova lutajućeg brazilskog pauka ili Phoneutria nigriventer i nadaju se da će ga uskoro testirati na ljudima koji imaju problema s erekcijom, javio je IFLScience.<br></p><h2>Bioaktivno jedinjenje&nbsp;</h2><p>Otrov ove vrste pauka je veoma opasan i dovodi do ekstremnog bola, drhtavice, grčeva, preteranog znojenja, aritmija… U nekim slučajevima on je i smrtonosan. Jedna od posljedica ujeda ovog pauka je i erekcija kod muškaraca u trajanju od nekoliko sati. Naučnici upozoravaju da iako ovo nekome djeluje bezopasno, riječ je o vrlo neprijatnom iskustvu koje izaziva bol, a može doći i do trajnog oštećenja.</p><p>Istraživači sa Univerziteta Minas Žerais uspjeli su da identifikuju bioaktivno jedinjenje koje dovodi do erekcije – peptid BZ371A – a onda su ga sintetizovali u laboratoriji. Poslije preliminarnih testova na miševima, nadaju se početku druge faze kliničkih testova na muškarcima koji pate od impotencije.</p><h2>Provedeni testovi</h2><p>Jedinjenje BZ371A bit će korišteno kao dio kreme koja se maže na penis, a zatim dovodi do gomilanja krvi, što dalje dovodi do erekcije, ali bez ikakvih nuspojava koje ima sam otrov pauke. Ipak, pitanje je da li će naći dobrovoljce za ovo testiranje, prenosi Nauka.rs.</p><p>- Testovi su za sada demonstrirali da jedinjenje radi sa minimalnim nanošenjem kreme i da ga nakon toga nema u krvotoku. Velika prednost je što kreme brže prolaze testiranja jer ima manje neželjenih efekata. Osim toga, i lijek je pokazao da nema nikakvih neželjenih efekata čak ni kada se da kao injekcija u velikim dozama – rekla je Marija Elena de Lima, profesorica Univerziteta Minas Žerais, koja godinama proučava ovo jedinjenje.</p>

Istraživači se spremaju za kliničko testiranje, ali je pitanje da li će neko smjeti ovo da proba

Vijagra od smrtonosnog otrova brazilskog pauka: Naučnici razvijaju neobičnu kremu

<p>Arheolozi su jučer rekli da su iskopali najstariju drvenu strukturu ikad otkrivenu, koja datira od prije gotovo pola miliona godina, što ukazuje na to da su naši preci možda bili napredniji nego što se mislilo.<br></p><h2>&nbsp;Kameni alati</h2><p>Iznimno dobro očuvana drvena konstrukcija otkrivena je na slapovima Kalambo na sjeveru Zambije u blizini granice s Tanzanijom.</p><p>Datira od prije najmanje 476.000 godina, puno prije evolucije Homo sapiensa, prema studiji koja opisuje ovo otkriće u časopisu ''Nature''.</p><p>Drvo ima tragove posjekotina koji pokazuju da su kameni alati korišteni za spajanje dvaju velikih trupaca kako bi se napravila konstrukcija, za koju se vjeruje da je platforma, šetnica ili uzdignuta nastamba za držanje naših rođaka iznad vode.</p><p>Na lokalitetu je, također, otkrivena zbirka drvenih alata, uključujući klin i štap za kopanje.</p>

<p>Poznato je da su u to vrijeme preci ljudi koristili drvo, ali u ograničene svrhe, poput paljenja vatre ili lova.</p><p>Leri Barham (Larry), arheolog s britanskog Univerziteta u Liverpulu i glavni autor studije, rekao je za AFP da je, prema njegovim saznanjima, prethodni rekorder za najstariju drvenu strukturu datira od prije oko 9.000 godina.</p><h2>Slučajno otkriće</h2><p>Barham je rekao da je struktura bila "slučajno otkriće" do kojeg je došlo 2019. godine tokom iskapanja na lokaciji koja se nalazi na obalama rijeke Kalambo, iznad vodopada visokog 235 metara.</p><p>Rijetka su otkrića koja uključuju tako drevno drvo, jer je sklono truhljenju ostavljajući malo traga.</p><p>Ali vjeruje se da je visok nivo vode na Kalambo slapovima očuvao strukturu tokom stoljeća.</p><p>Iskapanja na nalazištu Kalambo 50-ih i 60-ih godina otkrila su nešto drveta, ali nije ga bilo moguće tačno datirati.</p><p>Međutim, ovaj put arheolozi su upotrijebili novu metodu nazvanu luminiscencijsko datiranje, koja određuje starost mjerenjem vremena kada su minerali posljednji put bili izloženi sunčevoj svjetlosti.</p><p>To je otkrilo da je struktura mnogo starija nego što su mislili i da datira od najmanje prije 476.000 godina.</p><p>Najraniji dokazi o Homo sapiensu datiraju od prije oko 300.000 godina.</p><p>Ali fosili ljudskog rođaka Homo heidelbergensisa, za kojeg se smatra da je živio prije 700.000 do 200.000 godina, pronađeni su u regiji, rekao je Barham.</p><p>Otkriće drvene konstrukcije "promijenilo je moje mišljenje o tim ljudima", dodao je Barham.</p><p>Transformirali su svoje okruženje kako bi život učinili lakšim, čak i ako je to bilo samo tako što su napravili platformu na kojoj mogu sjediti uz rijeku i obavljati svoje svakodnevne poslove, rekao je.</p><h2>Inteligencija i mašta</h2><p>Upotrijebili su inteligenciju, maštu i vještine kako bi stvorili nešto što nikad prije nisu vidjeli, nešto što nikada prije nije postojalo.</p><p>To sugerira apstraktan nivo razmišljanja i "vjerovatno jezika", dodao je.</p>

Drvena struktura datira puno prije evolucije Homo sapiensa

Arheolozi iskopali dosad najstariju drvenu strukturu: Naši su preci bili mnogo napredniji nego što mi mislimo

<p>Genetičari su prvi put izolirali i dekodirali molekule RNK iz nekog stvorenja koje je davno izumrlo.<br></p><h2>Funkcioniranje gena</h2><p>Taj genetski materijal – iz 130 godina starog tasmanijskog tigra (tilacina), primjerka u kolekciji Švedskog muzeja historije prirode u Štokholmu – omogućava naučnicima da bolje razumiju kako su geni te životinje funkcionirali, piše CNN.</p><p>Otprilike veličine kojota, tilacin je bio torbarski predator. Nestao je prije oko 2.000 godina skoro svuda osim australske otočne države Tasmanije, gdje su ga evropski doseljenici lovili do istrebljenja. Posljednji tasmanijski tigar koji je živio u zarobljeništvu, nazvan Bendžamin, umro je 1936. godine u zoološkom vrtu u Hobartu.</p><p>Glavni autor studije, kompjutacioni biolog u Centru za paleogentiku Emilio Marmol Sančez kaže da, iako deekstinkcija nije cilj istraživanja, bolje razumijevanje genetske strukture tasmanijskog tigra može pomoći nedavno pokrenutim naporima da se ta životinja vrati iz mrtvih u nekom obliku.</p><h2>Povratak izgubljene vrste</h2><p>Vođa projekta oživljavanja tilacina Endru Pask kaže da je dokument „revolucionaran“. </p><p>- Ranije smo mislili da je jedino DNK ostala u starim muzejskim i drevnim uzorcima, ali ovaj dokument pokazuje da također možete izvući RNK iz tkiva - rekao je Pask, profesor na Univerzitetu u Melburnu.</p><p>- Ovo će nam mnogo pomoći u razumijevanju biologije izumrlih životinja i izgradnji boljih izumrlih genoma - dodao je on.</p><p>Drevna DNK, u odgovarajućim uvjetima, može opstati više od milion godina i drastično je promijenila razumijevanje prošlosti. RNK, privremena kopija nekog dijela DNK, fragilnija je i brže se raspada nego DNK, a donedavno nije smatrano da opstaje iole dugo.</p><p>Istraživački tim je uspio da sekvencira RNK kože i skeletnih mišićnih tkiva i da identificira gene specifične za tilacina. Te informacije su dio onoga što je poznato kao transkriptom, kao što su informacije smještene u DNK poznate kao genom.</p><p>DNK se često opisuje kao uputstvo za život koji sadrži svaka ćelija tijela. Osim drugih ćelijskih funkcija, RNK proizvodi proteine kreirajući kopiju određenog pojasa DNK u procesu poznatom kao transkripcija.</p><h2>Razumijevanje RNK</h2><p>Razumijevanje RNK omogućava naučnicima da sastave potpuniju sliku biologije neke životinje, kaže Sančez. On to upoređuje s gradom gdje svaki restoran dobije jednu ogromnu knjigu recepata – DNK. Međutim, RNK omogućava svakom restoranu da pravi različita jela iz tog priručnika, piše Telegraf.rs.</p><p>- Ako se fokusirate samo na DNK, nećete moći da pohvatate razlike između svih tih restorana. Pomoću RNK možete otići u restoran i probati hranu, suši ili sendviče - rekao je Sančez.</p>

Genetičari su prvi put izolirali i dekodirali molekule RNK iz nekog stvorenja koje je davno izumrlo.

Naučnici prvi put izolirali RNK neke izumrle vrste

<p>Inovativni tretman za akne, upalno stanje kože koje pogađa milione ljudi diljem svijeta mogao bi im uskoro pružiti olakšanje.<br></p><p>Obične akne su uzrokovane prekomjernim rastom bakterije Cutibacterium acnes, što rezultira neugodnim pustulama. Uobičajeni tretmani poput antibiotika ili otopina na bazi hormona često imaju nuspojave ili gube učinkovitost kako im se bakterije prilagođavaju.</p><h2>Novi lijek, nova metoda primjene</h2><p>Međutim, nova terapija koristi antibiotik narasin, koji se obično koristi za sprečavanje infekcija kod stoke. Čini se obećavajućim, jer C. acnes nije razvila otpornost na njega. Naučnici sa Univerziteta Južna Australija, Univerziteta Adelaide i Univerziteta Aix-Marseille proveli su studiju koja je pokazala učinkovitost narasina protiv patogena u laboratorijskim uvjetima.</p><p>Štaviše, istražili su potencijal dostave nanočestica za poboljšanje liječenja. Inkapsulacijom narasina unutar nano-micela, hiljadu puta tanjih od vlasi ljudske kose, taj bi antibiotik mogao prodrijeti dublje u kožu nego kada bi se pomiješao samo s vodom. Taj sistem isporuke nanočestica poboljšao je topljivost više od 100 puta, uglavnom zahvaljujući upotrebi Soluplusa, povećavajući i topljivost nanomicela i stabilnost isporuke lijeka.</p><p>Formulacija micela bila je učinkovita u isporuci narasina na ciljna mjesta akni, za razliku od otopine spoja koja nije uspjela prodrijeti kroz slojeve kože, pojašnjava Sanjaj Garg, farmaceutski naučnik na Univerzitetu Južna Australija.</p><h2>Spreman za upotrebu u stvarnom svijetu</h2><p>Dok je u početnim eksperimentima korištena koža svinjskog uha, krajnji je cilj usmjeren na folikule dlake i lojne žlijezde gdje C. acnes uspijeva. Prve indikacije sugeriraju da bi se gel od nanočestica narasina mogao učinkovito boriti protiv bakterija na tim mjestima kod čovjeka.</p><p>Osim toga, gel koji su naučnici razvili ostao je stabilan na sobnoj temperaturi četiri sedmice, što ukazuje na njegovu spremnost za upotrebu.</p><p>Budući da otpornost na antibiotike postupno smanjuje učinkovitost postojećih lijekova, razumijevanje uzroka akni postaje ključno. Fatima Abid, farmaceutska naučnica sa Univerziteta Južna Australija, naglasila je važnost lokalnih tretmana, budući da se njima izbjegavaju nuspojave povezane s mnogim oralnim lijekovima, prenosi Zimo.hr.</p><p>Iako postoji mnoštvo oralnih lijekova koji se propisuju za akne, oni imaju niz štetnih nuspojava, a mnogi su slabo topivi u vodi, zbog čega većina pacijenata i kliničara preferira lokalne tretmane, pojasnila je.</p><p>Cilj naučnika je sada istražiti učinkovitost novog lijeka u primjenama u stvarnom svijetu. Studija vezana za to revolucionarno istraživanje objavljena je u časopisu Nanoscale.</p>

Revolucionarno rješenje za osobe koje pate od akni 

Naučnici pronašli vrlo moćno oružje protiv akni: To je dobro poznati antibiotik

<p>Klimatske promjene su znatno utjecale na planetu, a svakodnevno zagrijevanje, sve toplija ljeta i obilne kiše nikako ne pogoduju čovječanstvu.</p><p>World Weather Attribution (WWA), grupa klimatskih naučnika iz Sjedinjenih Država, Britanije, Francuske, Indije i Nizozemske, objavila je svoja opažanja u utorak.</p><p>Najpogođenije će biti Grčka, Turska i Bugarska, koje će biti na udaru stravičnih padavina. U Libiji bi jake kiše poput onih koje su pogodile zemlju prošle sedmice mogle biti čak do 50 puta vjerovatnije nego u scenariju bez klimatskih promjena izazvanih čovjekovim utjecajem.</p><p>Istraživači su upozorili da se rezultati ipak zasnivaju na nepouzdanim podacima, pa da bi trebalo još vremena posvetiti ovakvoj studiji.</p><p>- Mediteran je žarište opasnosti povezanih s klimatskim promjenama. Otpornost na ekstremne vremenske prilike mora se znatno povećati u regiji kako bi se sačuvali ljudski životi u budućnosti - rekla je Frederika Oto s Imperijal koledža u Londonu, prenosi Hina.</p>

Na Zemlju je pao komad najopasnijeg asteroida: Evo gdje je sletio i zašto je naučnicima vrlo zanimljiv

Najveći rendgenski laser upaljen: Može stvoriti milion bljesaka X zraka u sekundi

NASA-ina sonda s uzorkom opasnog asteroida stigla na Zemlju: Traži se odgovor na jedno pitanje

Mogu li bolesna pluća stvoriti nove ćelije: Naučnici na pragu revolucionarnog saznanja

Talog kafe kao alternativa plastičnom pakovanju

Arheolozi našli šminku staru 2.000 godina, evo koje boje su Rimljanke najviše voljele

Novorođena zvijezda slična Suncu ispaljuje udarne valove u vidu šarenog svjetlosnog mača

Nedostatak lijekova za ovu kožnu bolest postaje ozbiljna prijetnja javnom zdravlju

Na Jupiterovom mjesecu Evropi pronađen još jedan ključan element za život

Naučnici na tragu novih saznanja: Hoće li dan trajati 25 sati

Nova otkrića u potopljenom gradu u Egiptu: "Pronašli smo mnogo blaga"

Vijagra od smrtonosnog otrova brazilskog pauka: Naučnici razvijaju neobičnu kremu

Arheolozi iskopali dosad najstariju drvenu strukturu: Naši su preci bili mnogo napredniji nego što mi mislimo

Naučnici prvi put izolirali RNK neke izumrle vrste

Naučnici pronašli vrlo moćno oružje protiv akni: To je dobro poznati antibiotik

Klimatske promjene donose katastrofalne poplave u budućnosti: Tri zemlje Mediterana posebno ugrožene

Nauka

Na Zemlju je pao komad najopasnijeg asteroida: Evo gdje je sletio i zašto je naučnicima vrlo zanimljiv

Najveći rendgenski laser upaljen: Može stvoriti milion bljesaka X zraka u sekundi

NASA-ina sonda s uzorkom opasnog asteroida stigla na Zemlju: Traži se odgovor na jedno pitanje

Mogu li bolesna pluća stvoriti nove ćelije: Naučnici na pragu revolucionarnog saznanja

Talog kafe kao alternativa plastičnom pakovanju

Arheolozi našli šminku staru 2.000 godina, evo koje boje su Rimljanke najviše voljele

Novorođena zvijezda slična Suncu ispaljuje udarne valove u vidu šarenog svjetlosnog mača

Nedostatak lijekova za ovu kožnu bolest postaje ozbiljna prijetnja javnom zdravlju

Na Jupiterovom mjesecu Evropi pronađen još jedan ključan element za život

Naučnici na tragu novih saznanja: Hoće li dan trajati 25 sati

Nova otkrića u potopljenom gradu u Egiptu: "Pronašli smo mnogo blaga"

Vijagra od smrtonosnog otrova brazilskog pauka: Naučnici razvijaju neobičnu kremu

Arheolozi iskopali dosad najstariju drvenu strukturu: Naši su preci bili mnogo napredniji nego što mi mislimo

Naučnici prvi put izolirali RNK neke izumrle vrste

Naučnici pronašli vrlo moćno oružje protiv akni: To je dobro poznati antibiotik

Klimatske promjene donose katastrofalne poplave u budućnosti: Tri zemlje Mediterana posebno ugrožene