Američki astronaut Vilijam Anders (William Anders, 90), član misije Apolo 8 i autor legendarne fotografije "dizanje Zemlje" iz 1968, poginuo je jučer u avionskoj nesreći, prenosi <a href="https://edition.cnn.com/2024/06/07/science/apollo-8-astronaut-william-anders-reportedly-killed-in-plane-crash/index.html">CNN</a>.Anders, kako je potvrdio njegov sin Gregori (Gregory),&nbsp; poginuo je u padu aviona kojim je upravljao kod ostrva San Huan u američkoj ddržavi Vašington, na sjeverozapadnom vrhu SAD. On je obilježio svemirska istraživanja sa poznatom fotografijom "dizanje Zemlje" tokom misije Apolo 8, prve u orbiti oko Mjeseca.

<blockquote class="twitter-tweet">BREAKING: Apollo 8 astronaut William Anders&#39; plane crashes northwest of Seattle. Search and rescue underway. He is the astronaut who photographed the Earth from the moon. <a href="https://t.co/lAASuHAgLs">pic.twitter.com/lAASuHAgLs</a>&mdash; The Spot (@Spotnewsth) <a href="https://twitter.com/Spotnewsth/status/1799248891126353955?ref_src=twsrc%5Etfw">June 8, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Na toj slici iz 1968. godine, nastaloj na Božić, plava planeta se izdvaja iz mraka, sa površinom Mjeseca u prvom planu.- On je podario čovječanstvu jedan od najdragocjenijih poklona koje astronaut može da da. Putovao je do ivice Mjeseca i svima pomogao da vidimo nešto drugo, nas same. Nedostajat će nam - poručio je upravnik NASA-e Bil Nelson.Podsjetimo, čuvena misija Apolo 8 poletjela je u decembru 1968. godine, a u njoj su bili Anders i još dvojica astronauta Fank Borman i Džejms Lovel.

Putovao je do ivice Mjeseca i svima pomogao da vidimo nešto drugo, nas same, rekao je Nelson

Bivši astronaut Vilijam Anders iz misije Apolo poginuo u avionskoj nesreći

Naučnici su otkrili nešto nevjerovatno i neočekivano na najvišim vrhovima Marsa. Vulkani u regionu Tarsis pokazuju da na njima ima tragova leda, ali da nije riječ o zamrznutom ugljendioksidu, kao u drugim dijelovima Crvene planete, već da je riječ o zaleđenoj vodi, piše IFLScience. Mars ima retku atmosferu koju uglavnom čini ugljendioksid, a ovi ugašeni vulkani dižu se kroz velike dijelove atmosfere. Najviši vrh je na planini Olimp, koja je štitasti vulkan prečnika 600 kilometara. U zavisnosti od mjerenja, visok je oko 25 kilometara, nekoliko puta više od najviše planine na Zemlji.I drugi vulkani – Arsija, Pavonis i Askra – visoki su između 14 i 18 kilometara.- Mislili smo da je nemoguće da se led formira oko ekvatora na Marsu, jer sunčevi zraci i rijetka atmosfera dovode do toga da je temperatura relativno visoka i na površini i na vrhu planine, što je drugačije nego na Zemlji. Samo postojanje leda ovdje je uzbudljivo i pokazuje da postoje izvanredni procesi koji omogućuju formiranje leda – naveo je za IFLScience Adomas Vlantinas, u vrijeme otkrića doktorand Univerziteta u Bernu, a sada postdoktorand Univerziteta Braun, piše Nauka.rs.

Ovi vulkani su najviši u Sunčevom sistemu, navode naučnici, i do sada su često proučavani, pa se postavlja pitanje zašto ovaj led nije ranije otkriven.- Ima nekoliko razloga. Prvo, morali smo da imamo orbitu koja omogućava posmatranje u rano jutro. Evropska svemirska agencija (ESA) ima dvije lethelice u orbiti – Mars ekspres i TGO – i oni snimaju po cijeli dan, ali većina letjelica snima ove dijelove popodne. Drugo, naslage leda povezane su sa hladnijom sezonom, pa je vrijeme kada mogu da se primijete još kraće. Sada smo gledali blizu ekvatora za drugo istraživanje, ali nismo očekivali da vidimo led na vrhu vulkana – rekao je Valantinas.Studija je objavljena u Nature Geoscience.

Led je primijećen na vrhu planine Olimp, visoke oko 25 kilometara, na Marsu

Vulkani u regionu Tarsis pokazuju da na njima ima tragova leda

Na najvišem vulkanu u Sunčevom sistemu otkrivena zaleđena voda

Primjerak džinovskog kozlaca (Amorphophallus titanum) u botaničkoj bašti Kju u Londonu cvjeta prvi put poslije više godina, ispuštajući svoj karakteristični vrlo neprijatni miris, piše IFL Science.Biljku je prvi put opisao 1878. godine italijanski botaničar Odoardo Bekari, pronašavši je na Sumatri. Bekari je poslao sjemenje u nekoliko botaničkih vrtova, gdje se ove neobične biljke iz porodice Araceae uzgajaju i proučavaju više od sto godina.Biljka svoje cvjetove pokazuje rijetko i neredovno, otprilike svakih 7-9 godina. Kad se to desi, spektakularno je za oči i vrlo neprijatno za nos, a gotovo je već poslije nekoliko dana.

Cvat ima ogromne dimenzije. Jak miris truhlog mesa oslobađa se u kratkim intervalima, ali samo u kratkom periodu tokom prve noći, kad je biljka u ženskoj fazi. Tokom druge noći, muški cvjetovi proizvode velike količine žutog polena.Miris – jedan od najjačih od biljaka – koristan je za biljku u divljini, pomažući joj da privuče oprašivače, piše Nauka.rs.„Cvijet leš“ je sposoban da se zagrije do 36,7 stepeni kako bi prevario insekte. Insekti misle da bi cvijet mogao biti hrana, ulete unutra, shvate da tamo nema ništa za jelo i odlete sa polenom na nogama. Ovaj proces obezbjeđuje oprašivanje. Kad su cvjetanje i polinacija gotovi, cvijet se urušava.Biljka ne ostaje otvorena dugo – obično cvjeta samo jedan ili dva dana.

Sposoban da se zagrije do 36,7 stepeni kako bi prevario insekte

Spektakularno za oči, neprijatno za nos: "Cvijet leš" cvjeta prvi put poslije više godina

Providni morski krastavci, sunđeri u obliku pehara i ružičaste morske svinje neke su od najfascinantijih životinja otkrivenih tokom ekspedicije u dubinama Tihog okeana. Ova stvorenja izgledaju kao vanzemaljci, kao bića iz naučno-fantastičnih knjiga i filmova, ali je riječ o životinjama koje žive kraj nas, na našoj planeti, samo na dnu Pacifika. <h2>Ekspedicija od 45 dana</h2>U martu je završena ekspedicija od 45 dana u zoni između Meksika i Havaja u istočnom Tihom okeanu. Jedan od naučnika na britanskom istraživačkom plovilu „Džejms Kuk“ bio je Tomas Dalgren, pomorski ekolog s Univerziteta u Geteborgu i istraživačkog instituta NORCE.- Ove oblasti Zemlje su najmanje istražene. Procjenjuje se da su samo jednu od deset životinja koje žive tako duboko naučnici do sada uspjeli da opišu – rekao je on u saopćenju Univerziteta.Ekspedicija je ispitivala životinje koje obitavaju između 3.500 i 5.500 metara dubine, piše Nauka.rs.- Ovo je veoma zanimljivo jer istraživači mogu da otkrivaju nove vrste i ekosisteme kao što su to radili u 18. stoljeću. Veoma je uzbudljivo – rekao je Tomas Dalgren.Životinje na ovim dubinama su adaptirane da žive sa veoma malo nutrijenata. Uglavnom se hrane organskim ostacima, poznatim kao morski snijeg, koji pada iz produktivnijih oblasti bliže površini. Zbog toga većinu životinja u ovoj oblasti čine one koje se hrane filtracijom.- Nedostatak hrane dovodi do toga da individue žive daleko jedne od drugih, ali bogatstvo oblasti je iznenađujuće veliko. Vidimo mnogo specijalizovanih adaptacija među životinjama u ovoj oblasti – rekao je Dalgren.Korištenjem plovila kojim se upravlja iz daljine, tim je mogao da fotografiše život u velikim okeanskim dubinama. Jedna od vrsta snimljenih na taj način je sunđer u oblaku pehara, za koji se vjeruje da najduže živi od svih stvorenja na Zemlji. Vjeruje se da mogu da žive do 15.000 godina.Otkrivena je ružičasta morska svinja ili „barbi morska svinja“, morski krastavac iz roda Amperima. Kreću se veoma sporo tragajući za nutrijentima bogatim sedimentima.- Ovi morski krastavci su među najvećim životinjama otkrivenim na ovoj ekspediciji. Djeluju kao usisivač okeanskog dna, specijalizovani za otkrivanje sedimenta koji je prošao najmanje kroz nekoliko stomaka – kaže Dalgren.<h2>Rizik od istrebljenja</h2>Tu su i providni morski krastavci iz porodice Elpidiidae, kojima se jasno vidi da jedu sediment, a rep imaju vjerovatno da bi plivali.Cilj ekspedicije je da mapira biodiverzitet oblasti, gdje se planira razvoj rudarstva rijetkih metala za solarne panele i baterije električnih materijala.- Sada znamo o ovom okruženju mnogo više i možemo da ga zaštitimo. Danas se 30 posto ovih oblasti smatra zaštićeno, ali moramo da znamo više da bismo spriječili rizik od istrebljenja – rekao je Dalgren.

Ovo je uzbudljivo, pronalazimo nove vrste kao istraživači u 18. stoljeću, poručio Tomas Dalgren

Providni morski krastavci, sunđeri u obliku pehara i ružičaste morske svinje

Nikad ranije nisu viđena: Nevjerovatna stvorenja otkrivena na dnu okeana

Kineska sonda Chang'e-6 prenijela je u četvrtak uzorke koje je sakupila s tamne strane Mjeseca u svemirsku letjelicu u Mjesečevoj orbiti, izvijestila je državna novinska agencija Xinhua. Nakon što je primila uzorke, bespilotna svemirska letjelica odletjet će natrag na Zemlju, a očekuje se da će sletjeti u kinesku regiju Unutrašnju Mongoliju 25. juna.&nbsp;<h2>Prva zemlja</h2>Ako uspije, Kina će postati prva zemlja koja je pokupila Mjesečevu tvar sa strane Mjeseca koja je trajno okrenuta od Zemlje.Sonda Chang'e-6 poletjela je s udaljene strane Mjeseca u utorak, nakon što je provela dva dana na površini iskopavajući uzorke.Misija je izvor nacionalnog ponosa u Kini. Lansiranje sonde u maju privuklo je hiljade turista u južnu otočku pokrajinu Hainan, a svaki njen sljedeći potez, od slijetanja na tamnu stranu Mjeseca do povratka na Zemlju, viralna je vijest na kineskim društvenim mrežama.Vijest o uspješnom prijenosu dragocjenih uzoraka u četvrtak, za koji se naučnici nadaju da može otkriti više o porijeklu Sunčevog sistema, stigla je u SAD u ozračju sve veće zabrinutosti zbog napretka u kineskim programima istraživanja Mjeseca i svemira.Upitan o misiji Chang'e-6 u srijedu, šef američke svemirske agencije NASA Bil Nelson čestitao je Kini, ali je zatražio od nje da bude transparentnija u pogledu svojih svemirskih aktivnosti.<h2>Svemirska utrka</h2>Nelson je opetovano upozoravao da su Sjedinjene Države u "svemirskoj utrci" s Kinom za povratak na Mjesec jer će Kina sve vodene resurse koje tamo pronađe smatrati svojima.Odgovarajući na Nelsonove komentare, portparol kineskog ministarstva vanjskih poslova Mao Ning rekao je u četvrtak da uspješno uzorkovanje sonde Chang'e-6 i odlazak s tamne strane Mjeseca predstavljaju povijesne korake za "miroljubivo korištenje svemira od strane čovječanstva" i da su mnoge zemlje nahvalile ovu misiju.- Trenutna kinesko-američka svemirska saradnja suočava se s nekim problemima i poteškoćama, glavni uzrok tome je što su domaći zakoni SAD, poput Wolfovog amandmana, ometali normalnu razmjenu i dijalog između svemirskih agencija dviju zemalja - rekao je Mao.

Ako se letjelica uspješno vrati, Kina će postati prva zemlja koja je pokupila Mjesečevu tvar sa strane Mjeseca koja je trajno okrenuta od Zemlje

Kineska letjelica kreće prema Zemlji: Uzela uzorke s tamne strane Mjeseca

Jedna zvijezda, udaljena oko 3.000 svjetlosnih godina od Sunčevog sistema, ne može se vidjeti golim okom sa Zemlje još od 1946. godine, ali će to uskoro da se promijeni. Zvijezda, poznata kao T Sjeverna kruna (T CrB), trebalo bi da postane značajno sjajnija u septembru ove godine, najavila je NASA. Ona bi trebalo da bude gotovo podjednako sjajna kao Sjevernjača, koja je 48. najsjajnija zvijezda na noćnom nebu.Corona Borealis, odnosno Sjeverna kruna, kako se zove sazviježđe ove zvijezde, jedno od 88 savremenih i 48 originalnih Ptolomejevih sazviježđa. Prema grčkoj mitologiji, predstavlja krunu koju je Dionis dao Arijadni prilikom vjenčanja, kada je Arijadnu ostavio Tezej (ili ju je Dionis preoteo od Tezeja, u zavisnosti od legende), prenosi Nauka.rs.T CrB je inače rijedak primjerak povratne nove, odnosno binarnog sistema u kom jedan hladni crveni džin i manji, vreli patuljak kruže jedan oko drugog. Na svakih 80 godina crveni džin izbaci materiju na površinu bijelog patuljka, što dovodi do moćne eksplozije, zbog čega njihov sjaj magnitude 10,8 dostiže drugi ili treći stepen. (U astronomiji, što je objekt svjetliji, to je niže magnitude. Poređenja radi, magnituda punog mjeseca je -12,6).Sličnu dinamiku imaju i drugi binarni sistemi, ali ne u tako kratkim vremenskim ciklusima, piše Live Science.Astronomi predviđaju da će i ove godine, baš kao i 1866. i 1946. njihova svjetlost postati snažnija.

Udaljena oko 3.000 svjetlosnih godina od Sunčevog sistema

Noćno nebo uskoro će obasjati zvijezda koja je bila nevidljiva 80 godina

Starlajner, novi svemirski brod s ljudskom posadom kompanije Boeing, lansiran je jučer s kosmodroma na Floridi nakon odlaganja lansiranja zbog tehničkih problema.Lansiranje Boeingovog Starlajnera bi trebalo da predstavlja prekretnicu u ambicijama ovog američkog vazduhoplovnog giganta koji želi da osnaži konkurenciju s kompanijom SpaceX Ilona Maska (Elon Musk), prenosi Rojters.Svemirska kapsula CST-100 Starlajnera, s dva astronauta, lansirana je s kosmodroma Spejs fors u Kejp Kanaveralu na Floridi raketom Atlas V, koju su zajednički konstruisali Boing Lokid Martin i Junajted launč alajans (ULA).Kapsula s posadom bi trebalo da se spoji s Međunarodnom svemirskom stanicom (ISS), dvije godine nakon što je Starlajner obavio svoj prvi probni let bez posade do orbitalne stanice. Manevri povezivanja modula s posadom predstavljat će još jedan test za Starlajner, nakon čega će se, sedmicu dana kasnije, ta svemirska letjelica vratiti na Zemlju, piše Tanjug.

Kapsula s posadom bi trebalo da se spoji s Međunarodnom svemirskom stanicom

Konkurencija Ilonu Masku: Lansirana Boeingova svemirska kapsula s ljudskom posadom

Sve više mladih osoba obolijeva od raka, a broj slučajeva raste dvostruko brže kod mlađih od 50 godina, pokazuje istraživanje koje su proveli naučnici u Velikoj Britaniji. Novi dokazi pokazuju da je porast broja oboljelih od raka povezan sa štetnim bakterijama u crijevima i hroničnom upalom koju uzrokuje način ishrane, piše Tajms. Stopa obolijevanja od raka među Britancima starosti od 25 do 50 godina porasla je 24 posto od 1990. godine, što je veći porast broja oboljelih nego kod bilo koje druge starosne grupe. Istraživanje je također pokazalo da će se taj procent povećati do 2040. godine.Drugi najveći zabilježen porast broja oboljelih, i to 16 posto, zabilježen je kod mlađih od 25 godina, dok je najmanji porast, 10 posto kod starijih od 75 godina. Stručnjaci ocjenjuju da je novi faktor rizika obolijevanja od raka promjena ishrane u posljednjih 30 do 40 godina, kao što je upotreba zaslađivača u prerađenoj hrani.Podatke je objavila najveća svjetska nezavisna organizacija za istraživanje raka Cancer Research UK na sastanku Američkog društva za kliničku onkologiju (ASCO) u Čikagu.Na konferenciji je utvrđeno da pacijenti u početnoj fazi raka crijeva imaju više štetnih crijevnih bakterija, što je povezano sa lošom ishranom i obrađenom hranom.Ove bakterije mogu dovesti do hronične upale ili mutacija u DNK, što uzrokuje formiranje tumora.Naučnici s Državnog univerziteta u Ohaju otkrili su također da mlađi od 50 godina koji boluju od raka crijeva imaju ćelije koje izgledaju 15 godina starije od njihovog stvarnog uzrasta, potencijalno zbog oštećenja od dugotrajne upale povezane sa štetnim bakterijama crijeva, navodi Tajms.

Podatke je objavila najveća svjetska nezavisna organizacija za istraživanje raka Cancer Research UK

Sve više mladih obolijeva od raka: Evo zašto je ishrana jedan od najvećih uzroka

Kineska sonda Chang'e-6 napustila je danas površinu Mjeseca nakon što je prikupila uzorke s dalje strane tog nebeskog tijela, saopćila je Kineska nacionalna svemirska agencija (CNSA).Sonda je poletjela s Mjeseca nakon što je ispunila svoju historijsku misiju, prikupljajući uzorke koji će potencijalno pružiti naučnicima nove informacije o nastanku Mjeseca i solarnog sistema, prenosi agencija Sinhua.Sonda je prikupljala uzorke s površine robotskom rukom i ispod površine kopajući bušilicom. Ona će sada u orbiti Mjeseca čekati optimalni trenutak za povratak na Zemlju, a pokušat će da sleti na sjeveru Kine, u autonomnoj regiji Unutrašnja Mongolija.

<blockquote class="twitter-tweet">Chang’e-6’s “digging” finished and lifted off from the moon surface carrying the samples. A 🇨🇳 was raised on the moon. Bravo!!! <a href="https://t.co/CjBWWhhlnS">https://t.co/CjBWWhhlnS</a> <a href="https://t.co/Oe2tioPB1y">pic.twitter.com/Oe2tioPB1y</a>&mdash; Li Zexin (@XH_Lee23) <a href="https://twitter.com/XH_Lee23/status/1797810071382204778?ref_src=twsrc%5Etfw">June 4, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Sonda je poletjela ka Mjesecu 3. maja, a sletjela je na Mjesec u nedjelju. Tada je CNSA najavila da će, zbog otežanog upravljanja sondom usljed slabog signala na daljoj strani Mjeseca, operacija prikupljanja uzoraka trajati efektivno oko 14 sati, kao i da će sonda donositi neke odluke samostalno, bez instrukcija ljudi, piše B92.

Sonda Chang'e-6 napustila je danas površinu ovog nebeskog tijela

Kina uzela uzorke s tamne strane Mjeseca 

Kineska lunarna sonda Chang'e-6 trebala bi započeti svoj povijesni povratak s tamne strane Mjeseca na Zemlju nakon prikupljanja uzoraka za koje naučnici očekuju da će pomoći odgovoriti na ključna pitanja o ranoj evoluciji Sunčevog sistema.Chang'e-6, koji je dobio ime po mitskoj kineskoj božici Mjeseca, lansiran je 3. maja u južnoj kineskoj otočnoj pokrajini Hainan.<h2>Bliža strana Mjeseca</h2>Potpuno robotizirana sonda sletjela je 1. juna na dosad neistraženu lokaciju u golemom udarnom krateru koji se naziva bazen Južni pol - Aitken na udaljenoj strani Mjeseca.Prethodna kineska misija Chang'e prikupila je uzorke s bliže strane Mjeseca u decembru 2020., ponovno pokrenuvši globalne napore prikupljanja lunarnih uzoraka nakon pauze od 44 godine, piše Indeks.hr.Misija Luna 24 bez posade koju je pokrenuo bivši Sovjetski Savez 1976. prikupila je 170 grama uzoraka iz Mare Crisium, ili "Mora kriza", na bližoj strani Mjeseca.Između 1969. i 1972. šest misija Apollo, sve s posadom, prikupila je 2200 uzoraka ukupne težine 382 kilograma, također s bliže strane Mjeseca.

<blockquote class="twitter-tweet">📸Marvelous landing video of Chang&#39;e 6 on the far side of the moon. Full HD:<a href="https://t.co/wcHp6Q42Sk">https://t.co/wcHp6Q42Sk</a> <a href="https://t.co/XY0jMIKVtL">pic.twitter.com/XY0jMIKVtL</a>&mdash; CNSA Watcher (@CNSAWatcher) <a href="https://twitter.com/CNSAWatcher/status/1797125995641651214?ref_src=twsrc%5Etfw">June 2, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Zašto je bitno prikupljanje uzoraka s udaljene strane Mjeseca, Džejms Karpenter (James Carpenter), voditelj ureda za lunarnu nauku Evropske svemirske agencije, rekao je da uzorci koje su prikupile misije Apollo s bliže strane Mjeseca pokazuju da je bazen Južni pol - Aitken na suprotnoj strani nastao u doba iznimno teškog bombardiranja Sunčevog sistema, Zemlje i Mjeseca.- Ovo je zaista ključan događaj u povijesti cijelog Sunčevog sistema, ali postoje neke kontroverze o tome je li se dogodio ili ne - rekao je.- Da bismo to razumjeli, moramo uskladiti te događaje, a to će se učiniti uz pomoć uzoraka s udaljene strane Mjeseca iz bazena Južni pol - Aitken.<h2>Ograničen vremenski okvir</h2>Nakon slijetanja, Chang'e-6 je 14 sati bušio, iskopavao i pakirao 2 kilograma materijala, s ciljem da bude prva sonda koja će donijeti takve uzorke s udaljene strane Mjeseca. Sonda Chang'e-5 je 2020. za taj postupak na raspolaganju imala 21 sat.- Kad padne mrak, kad sunce zađe, misija mora završiti, tako da postoji ograničeni vremenski okvir između slijetanja i uzimanja tih uzoraka, i ponovnog uzlijetanja, tako da je to prilično uzbudljiva misija jer se mora obaviti brzo - rekao je Karpenter.Iako je Kina rekla da je poboljšala učinkovitost svojih strojeva za kopanje i bušenje u usporedbi s 2020., misija bi još mogla naići na probleme u fazi uzorkovanja.<h2>Prenošenje lunarnih uzoraka</h2>Chang'e-5 vratio se s 1,73 kg lunarnih uzoraka, umjesto planiranih 2 kg jer je bušilica uspjela napraviti rupu duboku samo 1 metar (3.28 stopa) umjesto 2 metra nakon što je došla do neprobojnih slojeva ispod površine.Uzorci Chang'e-6 bit će prebačeni i zapečaćeni na raketnom motoru na vrhu letjelice, koja će se lansirati u svemir, spojiti s drugom letjelicom u Mjesečevoj orbiti i prenijeti uzorke.Očekuje se da će 25. juba sletjeti u kinesku Unutarnju Mongoliju. Karpenter je rekao da je saradnja između evropskih i kineskih naučnika u analizi lunarnih uzoraka koje je donio Chang'e-5 bila iznimno dobra, te se nada da će se to ponoviti i za Chang'e-6.

Potpuno robotizirana sonda sletjela je 1. juna na dosad neistraženu lokaciju u golemom udarnom krateru koji se naziva bazen Južni pol - Aitken

Kinezi na tamnoj strani Mjeseca traže odgovore o porijeklu Sunčevog sistema

Prije manje od godinu japanski naučnici s Instituta za medicinska istraživanja Kitano bolnice u Osaki, objavili su zanimljivu vijest da su pronašli lijek, odnosno metodu kojom se sprečava aktivnost specifičnog gena USAG-1 i tako potiče rast novih zuba bez obzira na dob. <h2>Bez nuspojava</h2>Prva klinička istraživanja na miševima i tvorovima dala su vrlo obećavajuće rezultate, drugim riječima, naučnici su na ovaj način uspjeli na pokusnim životinjama uzgojiti nove zube na potpuno prirodan način i bez ikakvih nuspojava. Većini sisara jednom izgubljeni zubi ne rastu ponovno, no u životinjskom svijetu postoje primjeri obnavljanja zuba, pa tako morski psi dobivaju novi set zuba skoro na mjesečnoj bazi, a krokodilima za njihovog dugog vijeka koji se može protegnuti i do sto godina, naraste nebrojeno novih zuba.Iako je prošlogodišnja vijest zvučala prilično senzacionalno, testiranja na ljudima doimala su se prilično dalekom budućnošću. No revni i uporni japanski naučnici su ovih dana upravo to najavili. Između septembra ove godine i avgusta 2025. novim će lijekom tretirati 30 muškaraca između 30 i 64 godine starosti kojima nedostaje barem jedan kutnjak.<h2>Napredak u istaživanjima</h2>Nakon što ovo testiranje završi, japanski naučnici probat će lijek na pacijentima između dvije i 7 godina, djeci koja imaju hipodonciju, odnosno urođeni nedostatak zuba. Ovaj problem nije zanemariv, podaci sugeriraju da djelimični urođeni nedostatak zuba pogađa svako stoto dijete.Vođa stručnog tima molekularni biolog Katsu Takahaši (Takahashi) bavi se ovim problemom od kad je diplomirao, gotovo punih 20 godina i dosadašnji napredak u istraživanjima daje mu za pravo da može reći da će u skoroj budućnosti svi ljudi bez obzira na dob, novim lijekom moći dobiti novi prirodni zub.Potencijalno revolucionarni lijek za rast novih zuba mogao bi postati komercijalno dostupan oko 2030. godine, piše Novi list.

Vjerovatno će komercijalno dostupan biti oko 2030. godine

Naučnici počinju testirati lijek koji bi mogao potaći rast novih zuba

Vremenski obrazac El Ninjo koji može uzrokovati ekstremne uvjete poput šumskih požara i tropskih ciklona trebao bi se kasnije ove godine pretvoriti u općenito hladnije uvjete La Ninje, objavila je Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u ponedjeljak.El Ninjo je prirodna vremenska pojava povezana s poremećajem obrazaca vjetra, što znači toplije temperature površine okeana u istočnom i središnjem Pacifiku, a La Ninja donosi hladnije temperature Tihog okeana oko ekvatora te je povezana s poplavama i sušama.WMO je objavio da postoji 60 posto šansi da će se uvjeti La Ninje pokazati između jula i septembra, te 70 posto između avgusta i novembra, piše Hina.Kraj El Ninja ne znači pauzu u dugotrajnim klimatskim promjenama koje će našu planetu i dalje doživljavati zbog stakleničkih plinova, rekla je Ko Baret (Barrett), zamjenica glavnog sekretara organizacije.Iznimno visoke temperature površine mora i dalje će igrati važnu ulogu u narednim mjesecima.Proteklih devet godina najtoplije su otkad se bilježe ti podaci, uprkos hladnom utjecaju La Ninje koji je trajao od 2020. do početka 2023., objavio je WMO.

Proteklih devet godina najtoplije su otkad se bilježe podaci

Ninja donosi hladnije temperature Tihog okeana oko ekvatora te je povezana s poplavama i sušama

Stiže La Ninja: Kako će to utjecati na vremenske prilike do kraja godine

Japanski milijarder Jusaku Maezava (Yusaku Maezawa) prije gotovo šest godina dogovorio je turistički let SpaceX-ovim Starshipom, no zbog neizvjesnosti i pomicanja rokova, sad kaže da je prisiljen otkazati projekt.Prvi svemirski turisti, umjetnici, kreatori i njihov vođa puta, japanski milijarder Jusaku Maezava ipak se neće uputiti na kružno putovanje oko Mjeseca. Projekt dearMoon, inicijalno pokrenut još 2018. godine, uključivao je desetak putnika, koji bi se SpaceX-ovom raketom Starship otisnuli na neviđenu avanturu – poletjeli bi prema Mjesecu, obišli oko njega, pa se vratili na Zemlju, pritom bilježeći svaki korak, prenoseći iskustvo uživo, stvarajući umjetnička djela i na ostale slične načine promovirali "dobrobit za ljude i društvo u cjelini".<h2>Nepoznati rokovi presudili</h2>Maezava je sve bio dogovorio s Ilonom Maskom (Elon Musk), potom pokušao naći partnericu koja bi ga pratila na tom putovanju, no taj mu "svemirski Tinder" nije upalio. Nakon toga je osmislio konkurs, na kojem je odabrao tim u kojem su bili jutjuber, DJ, fotografi i umjetnici, spremni poletjeti i stvarati umjetnost tokom svemirskog izleta. No, jedna je stavka u cijelom planu sve vrijeme ostala nepoznanicom – termin putovanja, piše Bug.hr.Inicijalni plan bio je poletjeti do kraja 2023. godine, no Starship nije niti približno dovršen da bi se to ostvarilo. Stoga sada Maezva zaustavlja cijeli plan – misija dearMoon je otkazana. Budući da se projekt nije održao lani, a niti će se moći provesti u djelo u dogledno vrijeme, njegov pokretač kaže da je "donio neizbježnu odluku o otkazivanju". - Ne mogu planirati svoju budućnost u takvoj situaciji i osjećam se grozno jer tjeram ostatak posade na čekanje - kaže Maezava, uz izvinjenje svima koji su bili uzbuđeni oko njegovog projekta.- Iskazivat ćemo duboko poštovanje prema SpaceX-u dok oni koračaju prema neistraženim područjima, a mi ćemo se okrenuti novom izazovu – poruka je sa službene stranice sada propalog projekta dearMoon.Podsjetimo, plan leta započinjao je s lansiranjem svemirskog broda Starship, višednevno putovanje do Mjeseca, prolazak oko njega na udaljenosti od oko 200 kilometara te povratak i slijetanje natrag na Zemlju. Cijeli let trebao je potrajati oko šest dana.<h2>Pokusno lansiranje</h2>Starship, pak, i dalje nije u fazi razvoja koja bi mu omogućila siguran ulazak u Zemljinu orbitu, a pogotovo ne odlazak dalje od nje. SpaceX se upravo priprema na četvrto pokusno lansiranje, u kojem bi raketa trebala ući u orbitu i prvi put iz nje na siguran i kontroliran način ući natrag u atmosferu. To će se dogoditi najranije 6. juna.

Bilo predviđeno višednevno putovanje do Mjeseca, prolazak oko njega na udaljenosti od oko 200 kilometara

Otkazan privatni turistički put oko Mjeseca: Propao dogovor japanskog milijardera i Maska

Sonda koju je Kina lansirala početkom maja sletjela je na suprotnu stranu Mjeseca kako bi prikupila uzorke.Sonda Chang'e 6, koja je poletjela iz svemirskog lansirnog centra Wenchang na tropskom otoku Hainan (jug), sletjela je prema planu u golemi bazen Južnog pola-Aitken, jedan od najvećih poznatih udarnih kratera u Sunčevom sustavu, objavila je novinska agencija Xinhua, prenoseći saopćenje Kineske svemirske uprave.

Ova 53-dnevna misija pokrenuta 3. maja trebala bi omogućiti uzimanje prvih uzoraka s udaljene strane Mjeseca, rijetko istraženog područja Zemljina satelita.Sonda će pokušati prikupiti mjesečev materijal i provesti druge pokuse u zoni slijetanja koristeći se pritom svojom bušilicom za vađenje uzoraka ispod površine i svojom robotskom rukom za hvatanje materijala.

Proces bi trebao biti završen u sljedeća dva dana.Kina je već 2019. poslala sondu na suprotnu stranu Mjeseca, ali nije donijela nikakve uzorke.Znanstvenici vjeruju da daleka strana Mjeseca - nazvana tako jer je nevidljiva sa Zemlje, a ne zato što nikada ne hvata sunčeve zrake - obećavajuća za istraživanje jer su njeni krateri manje prekriveni drevnim tokovima lave od onih na bliskoj i vidljivoj strani.

Trebala bi omogućiti uzimanje prvih uzoraka s udaljene strane Mjeseca

Kineska sonda sletjela na tamnu stranu Mjeseca

Međunarodni tim naučnika objavio je otkriće dviju najstarijih i najudaljenijih galaksija ikada viđenih. Nastale su samo 300 miliona godina nakon Velikog praska. Astronomi su ove podatke dobili pomoću NASA-inog svemirskog teleskopa James Webb i oni označavaju važnu prekretnicu u proučavanju ranog svemira.<h2>Rekorder u udaljenosti</h2>Zbog širenja svemira, svjetlost iz dalekih galaksija rasteže se na veće valne duljine dok putuje. Ovaj efekt je toliko jak za ove dvije galaksije da je njihova ultraljubičasta svjetlost pomaknuta u infracrvenu, gdje je samo Webb teleskop može vidjeti. Budući da svjetlosti treba vremena da putuje, udaljenije galaksije također su vidljive kao što su bile ranije u vremenu.Dvije su galaksije nazvane JADES-GS-z14-0 i JADES-GS-z14-1, a prva je udaljenija. Osim što je novi rekorder u udaljenosti, JADES-GS-z14-0 također je vrlo velik i svijetao. - Veličina galaksije jasno dokazuje da većinu svjetlosti proizvodi veliki broj mladih zvijezda - kažu naučnici, "a ne materijal koji pada na supermasivnu crnu rupu u središtu galaksije, što bi se činilo biti puno manji".Kombinacija ekstremnog sjaja i činjenice da mlade zvijezde potiču ovu visoku svjetlost čini JADES-GS-z14-0 najjasnijim dokazom dosad brzog formiranja velikih, masivnih galaksija u ranom svemiru . - JADES-GS-z14-0 sada postaje neka vrsta mjerila za ovaj fenomen - dodaju astronomi. Nevjerovatno je da svemir može stvoriti takvu galaksiju u samo 300 miliona godina.Dokazi o iznenađujuće aktivnim ranim galaksijama pojavili su se već na prvim slikama teleskopa Webb, a s vremenom ih je bilo sve više. U isto vrijeme, ovaj trend je u suprotnosti s očekivanjima koja je većina astronoma imala prije lansiranja teleskopa u pogledu teorija o formiranju galaksija.<h2>Izvrsna prilika</h2>JADES-GS-z14-0 bio je misterij za tim. Galaksija se nalazi u regiji u kojoj je teleskop vršio ultraduboka promatranja, tako da su naučnici morali snimiti dublju sliku – pet punih dana s bliskom infracrvenom kamerom teleskopa – i koristiti filtre dizajnirane za bolju izolaciju ranog galaksije. Njegov sjaj u srednjim infracrvenim valovima znak je zračenja atoma vodika, pa čak i kisika u ranom svemiru .Astronomi su dobili spektar svake galaksije i potvrdili da je JADES-GS-z14-0 doista galaksija koja obara rekorde i da je drugi kandidat, JADES-GS-z14-1, gotovo jednako udaljen. U međuvremenu, drugi tim proučavao je evoluciju ove rane populacije galaksija. - Ovaj nevjerovatni objekt pokazuje da se formiranje galaksija u ranom svemiru dogodilo vrlo brzo i intenzivno - kažu naučnici, "a teleskop će nam omogućiti da pronađemo još takvih galaksija, vjerovatno dok je svemir još bio mlad. Ovo je izvrsna prilika za proučavanje kako galaksije započinju svoje putovanje".

Nevjerovatno je da svemir može stvoriti takvu galaksiju u samo 300 miliona godina, ističu naučnici

Astronomi otkrili najudaljeniju galaksiju: Važna prekretnica u proučavanju ranog svemira

Neki ljudi imaju promjene u skladu s Alzheimerom bez ikakvih simptoma, skoro kao da je njihov mozak otporniji na to stanje. Nova studija je istražila kako ovaj zbunjujući fenomen može ukazati na put do liječenja. Tim istraživača predvođen naučnicima s Nizozemskog instituta za neuronauku pregledao je uzorke moždanog tkiva pohranjene u Nizozemskoj banci mozga, repozitoriju doniranih mozgova od više od 5.000 ljudi koji su umrli od moždane bolesti.Među tim hiljadama uzoraka, tim je pronašao samo 12 koji su bili kognitivno zdravi prije smrti, ali su imali jasne neurološke znake osnovne patologije bolesti.Osim što je demonstrirao koliko je rijetko da mozgovi izbjegnu iscrpljujuće efekte Alzheimerove bolesti, mali uzorak je timu dao priliku da sazna šta bi moglo da učini takav mozak tako otpornim.<h2>&nbsp;Jedinstvene kombinacije stotina gena</h2>- Šta se dešava kod ovih ljudi na molekularnom i ćelijskom nivou nije bilo jasno - kaže Luuk de Vris, neuronaučnik sa Instituta za neuronauku i dodaje: - Zbog toga smo tražili donatore sa abnormalnostima moždanog tkiva koji nisu pokazali kognitivni pad u banci mozga.Ova vrsta otpornosti je već primijećena i smatra se da bi genetika s kojom smo rođeni i životni izbori koje donosimo mogli imati nekog efekta. Ovi različiti faktori su također povezani sa razvojem Alzheimerove bolesti uopće.Analizirajući jedinstvene kombinacije stotina gena koji se eksprimiraju u kognitivno zdravim mozgovima od Alzheimerove bolesti, mozgovima tipičnih pacijenata sa Alzheimerovom bolešću i inače zdravih kontrola bez bolesti, istraživači su otkrili ključne razlike u otpornom mozgu u vezi sa ćelijama astrocita koje su uključene u čišćenje otpada iz mozga.Štaviše, činilo se da su otporni mozgovi bolji u uklanjanju toksičnih proteina povezanih sa razvojem Alzheimerove bolesti. Čini se da su ovi mozgovi nekako bolji u zaustavljanju nakupljanja neurološkog smeća.Druga razlika je bila efikasnija proizvodnja energije u ćelijama u otpornom mozgu. Još nije jasno šta se krije iza ovih razlika ili kako se one povezuju sa Alzheimerovom bolešću, ali identifikovanje koje su razlike važan je prvi korak.- Ako možemo da pronađemo molekularnu osnovu za otpornost, onda imamo nove polazne tačke za razvoj lijekova, koji bi mogli da aktiviraju procese koji se odnose na otpornost kod pacijenata sa Alzheimerom - kaže de Vris.Alzheimerova bolest sada pogađa oko 47 miliona ljudi širom svijeta, a ti brojevi brzo rastu. Još nismo sigurni koja je kombinacija faktora potrebna da bi degeneracija napredovala, kako spriječiti nastanak bolesti ili kako bi se njena šteta mogla preokrenuti – ali svaka studija poput ove približava nas nekim odgovorima.<h2>Razviti lijekove</h2>Sljedeći korak sa ovim konkretnim istraživanjem je pokušaj da se otkrije zašto postoje ove razlike u proizvodnim procesima otpornih mozgova. Odatle bi moglo biti moguće razviti lijekove koji pomažu da se mozak bolje zaštiti.- I dalje je teško odrediti iz ljudskih podataka koji proces pokreće proces bolesti - kaže de Vries.- Ovo možete pokazati samo tako što ćete nešto promijeniti u ćelijama ili životinjskim modelima i vidjeti šta će se dalje desiti. To je prva stvar koju sada moramo da uradimo.Istraživanje je objavljeno u Acta Neuropathologica Communications.

Bivši astronaut Vilijam Anders iz misije Apolo poginuo u avionskoj nesreći

Na najvišem vulkanu u Sunčevom sistemu otkrivena zaleđena voda

Spektakularno za oči, neprijatno za nos: "Cvijet leš" cvjeta prvi put poslije više godina

Nikad ranije nisu viđena: Nevjerovatna stvorenja otkrivena na dnu okeana

Kineska letjelica kreće prema Zemlji: Uzela uzorke s tamne strane Mjeseca

Noćno nebo uskoro će obasjati zvijezda koja je bila nevidljiva 80 godina

Konkurencija Ilonu Masku: Lansirana Boeingova svemirska kapsula s ljudskom posadom

Sve više mladih obolijeva od raka: Evo zašto je ishrana jedan od najvećih uzroka

Kina uzela uzorke s tamne strane Mjeseca

Kinezi na tamnoj strani Mjeseca traže odgovore o porijeklu Sunčevog sistema

Naučnici počinju testirati lijek koji bi mogao potaći rast novih zuba

Stiže La Ninja: Kako će to utjecati na vremenske prilike do kraja godine

Otkazan privatni turistički put oko Mjeseca: Propao dogovor japanskog milijardera i Maska

Kineska sonda sletjela na tamnu stranu Mjeseca

Astronomi otkrili najudaljeniju galaksiju: Važna prekretnica u proučavanju ranog svemira

Neki ljudi su otporni na Alzheimerovu bolest: Fenomen koji može ukazati na put do liječenja

Nauka

Bivši astronaut Vilijam Anders iz misije Apolo poginuo u avionskoj nesreći

Na najvišem vulkanu u Sunčevom sistemu otkrivena zaleđena voda

Spektakularno za oči, neprijatno za nos: "Cvijet leš" cvjeta prvi put poslije više godina

Nikad ranije nisu viđena: Nevjerovatna stvorenja otkrivena na dnu okeana

Kineska letjelica kreće prema Zemlji: Uzela uzorke s tamne strane Mjeseca

Noćno nebo uskoro će obasjati zvijezda koja je bila nevidljiva 80 godina

Konkurencija Ilonu Masku: Lansirana Boeingova svemirska kapsula s ljudskom posadom

Sve više mladih obolijeva od raka: Evo zašto je ishrana jedan od najvećih uzroka

Kina uzela uzorke s tamne strane Mjeseca

Kinezi na tamnoj strani Mjeseca traže odgovore o porijeklu Sunčevog sistema

Naučnici počinju testirati lijek koji bi mogao potaći rast novih zuba

Stiže La Ninja: Kako će to utjecati na vremenske prilike do kraja godine

Otkazan privatni turistički put oko Mjeseca: Propao dogovor japanskog milijardera i Maska

Kineska sonda sletjela na tamnu stranu Mjeseca

Astronomi otkrili najudaljeniju galaksiju: Važna prekretnica u proučavanju ranog svemira

Neki ljudi su otporni na Alzheimerovu bolest: Fenomen koji može ukazati na put do liječenja