Istraživači su razvili laganog robota za slobodno penjanje i istraživanje ekstremnih terena.

Penjački roboti mogu istraživati naučno vrijedna mjesta kojima konvencionalni roveri ne mogu pristupiti zbog strmog terena, što bi mogli biti od velike koristi na stijenama i planinama na Marsu.

Istraživači Instituta robotike na američkom Univerzitetu Carnegie Melon razvijaju robote opremljene mikrospinalnim hvataljkama koji su posebno prikladni za penjanje po stjenovitim liticama.

Novi robot koji su nazvali Loris za slobodno penjanje donosi inovacije u obliku potpuno pasivne hvataljke i ručnih zglobova koji omogućuju sigurno hvatanje uz smanjenje mase i složenosti, piše Vidi.hr.

Sile se raspoređuju između robotovih hvataljki korištenjem strategije upravljanja koja se temelji na optimizaciji kako bi se smanjio rizik od neočekivanog odvajanja.

Prototip robota pokazao je okomito penjanje i po ravnim zidovima od blokova od šljake i po neravnim površinama stijena u punoj Zemljinoj gravitaciji.

Na kraju svake od četiriju nogu robota nalazi se raširena hvataljka s mikrobodljama, koja uključuje dvije skupine bodlji raspoređenih pod pravim kutom jedna u odnosu na drugu, a svaka hvataljka je spojena s nogom pasivnim zglobom šake.

Koristeći ugrađenu kameru za mjerenje dubine i mikroprocesor, robot strateški napreduje svojim nogama na takav način da kada hvataljka na jednoj nozi uhvati površinu za penjanje, hvataljka na suprotnoj nozi, s druge strane tijela, to isto radi, što je 'mehanizam' posuđen od kukaca.

Sve dok te dvije dijagonalno suprotne noge održavaju unutrašnju napetost na svojim hvataljkama, te hvataljke ostaju čvrsto pričvršćene za površinu. Druge dvije robotove suprotne noge u međuvremenu su slobodne za sljedeći korak prema gore.

Prema istraživačima, Loris kombinira malu težinu, brzinu, energetsku učinkovitost i jednostavnost pasivnih microspinalnih hvataljki s čvrstim držanjem i prilagodljivošću aktivnih hvataljki. A kao dodatni bonus, robot je dizajniran da bude jednostavan i jeftin za proizvodnju.

Razvoj robota je sufinanrirala NASA koja ga vidi kao novi tip robotskog istraživača Marsa, no brojne mogućnosti primjene su i na Zemlji, u primjerice službama za pomoć i spašavanje nakon potresa i drugih prirodnih katastrofa.