Izjava Džefrija Goldberga (Jefrey Goldberg) glavnog urednika The Atlantica, da je dodan u grupni chat američkih službenika za nacionalnu sigurnost koji koordiniraju planove za zračne napade na Jemen, potaknula je pitanja o tome kako se treba postupati s vrlo osjetljivim informacijama, piše AP.

Goldberg je detaljno opisao raspravu koja se odvijala oko aplikacije za razmjenu poruka Signal nekoliko sati prije napada na Huti pobunjenike koje podržava Iran u Jemenu, a naredio ih je američki predsjednik Donald Tramp (Trump).

Vijeće za nacionalnu sigurnost nakon toga je navelo da lanac poruka "izgleda autentičan" i da ispituje kako je broj novinara dodan u lanac.

Šta je Signal

To je aplikacija koja se može koristiti za direktnu razmjenu poruka i grupne razgovore, kao i za telefonske i videopozive.

Signal koristi end-to-end enkripciju za svoje usluge slanja poruka i poziva koja sprječava treće strane da gledaju sadržaj razgovora ili slušaju pozive.

Drugim riječima, poruke i pozivi poslani putem Signala su kodirani i samo će pošiljalac i primalac imati ključ za njihovo dešifriranje.

Signalov protokol za enkripciju otvorenog je koda, što znači da je svima besplatno dostupan za pregled, korištenje ili izmjenu. Protokol šifriranja također koristi još jedan popularni chat servis, platforma WhatsApp kompanije društvenih medija Meta.

Enkripcija na Signalu uključena je prema zadanim postavkama, za razliku od druge popularne aplikacije za razmjenu poruka, Telegrama, koja od korisnika zahtijeva da je uključe i ne čini je dostupnom za grupne razgovore.

Signal ima značajke koje se nalaze u drugim aplikacijama za razmjenu poruka. Korisnicima omogućuje održavanje grupnih razgovora s do 1000 ljudi, a poruke se mogu postaviti da automatski nestaju nakon određenog vremena.

Da li je sigurna

Signal ističe privatnost svoje usluge, a stručnjaci se slažu da je sigurnija od uobičajenog slanja poruka.

Ali mogla bi se hakirati.

Vladini zvničnici koristili su Signal za organizacijsku korespondenciju, kao što je zakazivanje osjetljivih sastanaka, ali u Bajdenovoj administraciji, ljudi koji su imali dopuštenje za preuzimanje na svoje telefone koje je izdala Bijela kuća, dobili su upute da se aplikacijom koriste sa rezervom, prema bivšem zvaničniku nacionalne sigurnosti koji je služio u administraciji.

Zvaničnik, koji je tražio anonimnost kako bi govorio o metodama koje se koriste za dijeljenje osjetljivih informacija, rekao je da se Signal najčešće koristio za obavještavanje nekoga da bi trebao provjeriti ima li povjerljivih poruka poslanih drugim sredstvima.

Osim brige o sigurnosti, Signal i druge slične aplikacije mogu omogućiti korisnicima da zaobiđu zakone o otvorenim evidencijama. Bez posebnog softvera za arhiviranje, poruke se često ne vraćaju pod zahtjevima za javnim informacijama.

U članku za Atlantic, Goldberg je napisao da su neke poruke nestale nakon sedmicu dana, a neke nakon četiri.

Koriste li drugi državni službenici Signal

Šifrirane aplikacije za razmjenu poruka sve su popularnije među vladinim zvaničnicima, prema nedavnom pregledu Associated Pressa .

Državni, lokalni i savezni zvaničnici u gotovo svakoj državi imaju račune na aplikacijama za šifrirane poruke, prema pregledu, koji je otkrio da su mnogi od tih računa registrirani na državne brojeve mobilnih telefona. Neki su bili registrirani i na lične brojeve.

Ko stoji iza Signala

Porijeklo aplikacije seže više od desetljeća, kada ju je postavio preduzetnik koji se zove Moksi Merlinspajk (Moxie Marlinspike), koji je nakratko bio šef sigurnosti proizvoda u Twitteru nakon što je prodao svoj startup za mobilnu sigurnost kompaniji društvenih medija. Merlinspajk je spojio dvije postojeće aplikacije otvorenog koda, jednu za slanje poruka i jednu za glasovne pozive, kako bi stvorio Signal.

Neprofitna fondacija Signal osnovana je 2018. godine kako bi podržala rad aplikacije, kao i "istražila budućnost privatne komunikacije", navodi se na web stranici fondacije. Navodi se da je neprofitna organizacija "bez oglašivača ili investitora, a održavaju je samo ljudi koji je koriste i cijene."

Upravni odbor fodnacije ima pet članova, uključujući Brajana Ektona (Brian Acton), koji je suosnivač WhatsAppa i koji je donirao 50 miliona dolara za osnivanje fondacije, zaključuje AP.