Film „Žaba“ reditelja Elmira Jukića na nedavno održanom Filmskom festivalu u Puli osvojio je tri nagrade, a u narednim mjesecima ovo ostvarenje nastavit će svoj festivalski put.

Producent „Žabe“ Ademir Kenović (68) u intervjuu za „Dnevni avaz“ govorio je o važnosti filma, ekipi koja je profesionalno odradila svoj posao, otkrio nam je da mu nagrade znače te je istakao da je film, generalno, veoma važan za naše društvo, kao i to da treba biti putokaz političarima koji vode BiH.

Zrno nade

Autor ostvarenja „Kuduz“ i „Ovo malo duše“ rado se prisjetio perioda kada su ova ostvarenja snimana, a s obzirom na to da je u toku 24. izdanje Sarajevo Film Festivala, navodi, da mu je svaki dan dragocjen.

- Naravno da priznanja znače, kao neka nezavisna potvrda kvaliteta filma. No, ono što je nama još važnije jeste da smo napravili film koji komunicira s publikom gdje god smo ga pokazali. „Žaba“ ima svoj festivalski život, u toku su i pregovori o distribuciji van bivše Jugoslavije – govori nam Kenović.

„Žaba“ je priča  koja je aktuelna, iako je kao pozorišni komad nastala davno.

- Film je naišao na sjajne reakcije, kako publike u regiji tako i u inozemstvu. Mislim da smo ovim ostvarenjem napravili značajan iskorak u razumijevanju ljudi kojima se „ Žaba“ bavi, koji su usamljeni i marginalizirani, a to nije specifično samo za regiju nego i za Dansku, Italiju, Holandiju, Ameriku…

Dolazak Mukija u brijačnicu sprečava samoubistvo glavnog lika Zeke. Znači li to da i u najtežim trenucima postoji ono zrno nade za bolje sutra?

- Uvijek postoji zrno nade, ma koliko se situacija beznadežno doimala u određenom trenutku. Mislim da svako od nas ima barem jedno iskustvo gdje se zrno nade pronašlo i pretočilo u nešto dobro, optimistično, bolje.

Bolje obrazovanje

Iza Vas su naslovi koji su ostavili veliki trag u bh. kinematografiji. Šta je to ključno za dobar film?

- Uvijek sam govorio i govorit ću da su priča i scenarij ključni za dobar film, onda, naravno, autorski i produkcijski tim koji prati cijeli projekt.

Film „Kuduz“ nije samo priča o jednom čovjeku i ženi nego i kultno ostvarenje koje i danas rado gledaju sve generacije.

- To je bilo drugačije vrijeme i sistem u kojem smo radili. Inspiracija mi je bila priča koju mi je ispričao Abdulah Sidran pa smo je onda zajedno razvijali u scenarij. Očigledno je priča izdržala test vremena.

Generalno, u kakvoj situaciji su filmadžije u BiH?

- Filmadžije u BiH su ulični borci. Borimo se da uz minimalnu sistemsku pomoć realiziramo scenarij, privučemo koproducente iz inozemstva (a konkurencija je ogromna), plasiramo te filmove na najbolji mogući način kako bi ih što više ljudi vidjelo i da se izborimo sa piraterijom svih oblika. Evo, baš, prije nekoliko dana smo skinuli link „Žabe“ ilegalno postavljen na YouTube, koji je pregledalo 170.000 ljudi.

U jednom od intervjua kazali ste da nije do ljudi nego do sistema. Je li došlo vrijeme da se sistem mijenja?

- Mislim da se sistem mijenja i mora mijenjati svakodnevno, malim, ličnim naporima, boljim obrazovanjem na svim nivoima i da sve to u konačnici ima neki sistemski rezultat bolji za sve. Znam da se to sve doima sporo, ali čini mi se da je sad to jedini i najefikasniji način. Ovaj naš posao kojim se bavimo, film, iako se nekad spolja može činiti trivijalnim, pokazao se kao vrlo značajan za državu, ljude i komunikaciju. Film u sebi ima snažnu turističku i ekonomsku komponentu, komunicira na jednostavan način, šalje vrlo važne poruke i tako lakše dopire do ljudi nego politika, naprimjer.

Uspjeh bh. filma sigurno je dobar primjer za ostale segmente društva.

- Smatram da film neosporno unapređuje reputaciju države, što je preduvjet i za finansijske tokove, za rast investicija. Treba stvari posmatrati šire. Mi već godinama radimo filmove kao međunarodne koprodukcije i vrlo ozbiljno se bavimo kulturnom diplomatijom, gdje se, kroz međunarodne nagrade, festivale, distribuciju, pokazalo da itekako imamo uspjeha. Možda bi naš primjer iz filma mogao biti političarima u BiH i regiji neka vrsta putokaza ili mape ka boljoj komunikaciji.

Možemo li uskoro očekivati nešto novo?

- Ljeto je radno, pripremamo nove projekte i formate, imat ćemo prilike da uskoro detaljnije o tome razgovaramo.

Nova ostvarenja na narednom SFF-u

- Ove godine, tokom 24. Sarajevo Film Festivala, radimo na projektima koji su još u razvoju i koji će, nadam se, biti u programu Festivala u narednim godinama – otkriva nam Kenović.

 Čini nam se drugačije...

Osim „Kuduza“, i „Ovo malo duše“ u Vašoj biografiji ostavlja neizbrisiv trag. Je li nam, nakon više od 30 godina kada je snimljen film, teže, lakše, gore ili isto?

- Drugo je vrijeme i mislim da je sigurno bolje nego prije 30 godina u svakom segmentu, mada se nekim ljudima možda čini drugačije.