Modnim pistama svjetskih metropola već dvije decenije šetaju ekstremno mršave manekenke, poznatije kao “high fashion” modeli, diktirajući tako ostatku svijeta trendove ženskog izgleda. Dizajneri na kastinzima biraju manekenke bez oblina, jer trebaju ofinger koji šeta.
Hladan izgled
Modelima se sugerira hladan izgled lica, bez emocija, dok je osmijeh zabranjen tokom nošenja revije. Poenta je da kreacija bude u glavnoj ulozi i pokupiti aplauz i divljenje publike. Modeli devedesetih bile su bombastične kraljice seksepila o kojima je pričao svijet, dok danas samo još “Victoria’s Secret” istinski njeguje žensko tijelo.
Sarah Čerkez, jedna od najuspješnijih bh. manekenki, koja je radila kampanje za brend “Dolce & Gabanna” te snimala katalog za čuveni “Maxim”, smatra da je moda veoma surova u odnosu prema ženskom tijelu.
- Djevojke su veoma mršave i, ako prirodno nisi mršava, onda je veoma teško održavati tražene mjere koje nameće industrija – bila je iskrena Čerkez.
S druge strane, dizajnerica i voditeljica Samra Menzilović-Ćatić priznaje nam kako žensko tijelo nikad nije bilo više u fokusu nego danas.
- Društvene mreže donose kult savršenog ženskog tijela. Sa svih strana bombarduju nas da trebamo težiti savršenosti. Moda je početkom devedesetih donijela fenomen supermodela, tada su modeli bili titani koji nameću stil života. Djevojke danas slijepo prate modne trendove, a moda je s vremenom postala mnogo izazovnija, slobodnija i otvorenija te se nameće svijetu pod okriljem stila i imperativa privlačnog izgleda – rekla je dizajnerica.
Ana Marija Jurišić otkrila nam je da je sve u oku posmatrača te da nisu sve žene isto građene.
- Ja sam žena s oblinama i nikad ne mogu raditi poslove na kojima zahtijevaju da djevojke budu ekstremno mršave. Modeling, kao i svaki drugi posao, zahtijeva dosta odricanja, tjelovježbe, posvećenosti, ali sve je to u opisu posla. I zato postoje kastinzi, gdje dizajneri imaju mogućnost da izaberu one djevojke čiji izgled ide uz njihovu kolekciju. I, naravno, sve zavisi od tržišta. U Milanu se traži mršavost, a u Istanbulu, naprimjer, obline – kazala je manekenka.
Plus sajz
Čuveni Karl Lagerfeld, koji je prije nekoliko dana preminuo, imao je svoju definiciju o ovom “problemu”.
- Niko ne želi da vidi plus sajz ženu na modnoj pisti – rekao je svojevremeno modni mag, a čitav modni svijet samo je klimnuo glavom i složio se.
Dizajnerica i stilistica Nina Varga smatra kako je osamdesetih godina započeo trend dječačkog izgleda.
- U tom razdoblju, prvi supermodeli probili su se širom svijeta. Sve i jedna je bila visoka, imala duge noge i vrlo atletsku građu. Najveći primjer u ovoj eri je Linda Evanđelista (Evangelista). Nije bilo jasnih bokova, vrlo male grudi i skoro dječački izgled. Britanski top-model Kejt Mos (Kate Moss) bila je jedna od žena koje su utjelovile tanki ideal ljepote – otkrila je Varga.
Granice postavljamo sami
Banjalučki dizajner Marko Feher s adresom u Londonu smatra da je moda surova onoliko koliko joj dopustimo da bude.
- Granice postavljamo mi sami kao individue, a ne Kardašijanke, naprimjer. Ako vam one diktiraju modu, onda treba da bude surova u vašoj gluposti – naveo je dizajner.
Kineskinje smanjuju stopala
- Kineskinje smanjuju stopala zavojima noseći drvene cipele. Takva, deformirana stopala seksepilna su za njihove muškarce, kao što sad žene povećavaju grudi silikonskim umecima, sve u korist povećanja seksepila i nastojeći da privuku suprotni spol – kazala je dizajnerica Emina Husedžinović-Ibrahimović.
Eksponat za dizajnere
Veliko modno ime u našoj zemlji Amra Čerkezović rekla je jednom prilikom da mnogi dizajneri traže od manekenki da budu namrštene, jer ne predstavljaju sebe nego ono što nose. Sebe smatra eksponatom koji pomaže da se izrazi dizajnerova kreativnost. Tvrdi da su u njenom poslu najvažnije disciplina i poslušnost.
