Jedan od najvećih simbola Sarajeva i Bosne i Hercegovine, Košarkaški klub Bosna, nekadašnji prvak Evrope, ove godine obilježava veliki jubilej - 70 godina postojanja. 

Trofejni klub, koji je kroz sedam decenija iznjedrio legendarne asove poput Mirze Delibašića, Žarka Varajića, Ratka Radovanovića, Nenada Markovića i drugih, u posljednjih nekoliko godina prolazi kroz najteže trenutke u svojoj historiji.

Popularni „Studenti“

Klub je osnovan 1951. godine zahvaljujući velikom entuzijasti doktoru Nedžadu Brkiću, a igrači KK Bosna bili su studenti sarajevskog univeziteta zbog čega su dobili nadimak koji se i danas dan koristi – „Studenti“. 

U početku, klub se takmičio u gradskoj ligi, a potom i u Republičkoj ligi Bosne i Hercegovine. Da bi se formirala generacija koja će klub odvesti stepenicu više, odnosno Prvu jugoslovensku košarkašku ligu, bilo je potrebno da klub doživi „punoljetstvo“.

Zlatno doba za Bosnu bio je period od 1972. do 1984. godine, a njegov početak označio je dolazak legendarnog Mirze Delibašića, virtuoza pod obručima, koji je „Studente“ predvodio do prve titule prvaka Jugoslavije u sezoni 1977./78. 

Prvaci Evrope

Najveći uspjeh dotadašnje jugoslovenske i bh. klupske košarke Bosna je ostvarila 5. aprila 1979. godine kada su sarajevski „Studenti“ u francuskom gradu Grenoblu odbranili diplomski rad i u finalu Kupa evropskih šampiona savladali italijanski Emerson iz Varezea rezultatom 96:93. 

U fenomenalnoj utakmici Delibašić, Varajić, Vučević, Benaček, Đogić, Bosiočić, Izić, Radovanović, Hadžić i Pešić pokazali su zavidno košarkaško umijeće i postali prvi tim iz SFRJ koji je osvojio titulu prvaka Evrope. 

Utakmicu života u Grenoblu odigrao je Žarko Varajić, koji je pred 12.000 gledalaca, većinom sarajevskog tima, postigao čak 45 poena i do danas ostao rekorder po broju postignutih koševa u finalnim mečevima elitnog klupskog takmičenja. 

Mirza Delibašić je dodao 30 poena, a veliki posao odradio je i Ratko Radovanović koji je pored 10 postignutih poena maestralno čuvao Dina Menegina. Najbolji italijanski igrač svih vremena meč je završio sa svega 10 poena.

Na klupi sjajne generacije sarajevskog tima bio je Bogdan Tanjević, tada 32-godišnjak, koji je još 1971. preuzeo kormilo „Studenata“. 

Junake iz Grenobla u Sarajevu je dočekalo nekoliko hiljada navijača, a mnogi tvrde da je to bio jedan od najveselijih dana u historiji grada na Miljacki. Prosjek godina šampionskog tima Bosne bio je svega 20,7.

U naredne četiri godine Bosna je osvojila još dvije titule prvaka Jugoslavije – u sezonama 1979./80. i 1982./83, a na Interkontinentalnom kupu odigranom 1980. godine u Brazilu „Studenti“ su osvojili drugo mjesto.

Nakon Olimpijade u Sarajevu u Bosni je došlo do smjene generacija – otišli su Tanjević i Delibašić, a došli mladi Alihodžić, Marković, Avdić, Bukva, Firić… Oni su trebali vratiti Bosnu u vrh jugoslovenske košarke, ali je rat prekinuo uspon ove generacije koja se raspršila širom svijeta. 

Jadranska liga

Od 1992. godine pa sve do danas Bosna nije imala dugoročnu konstantu u organizaciji, ali ni u rezultatima. Početkom novog milenija KK Bosna je bio jedan od idejnih začetnika regionalne košarkaške lige, koja je pod nazivom „Jadranska liga“ osnovana 2001. godine. 

Utakmice su se ponovo igrale na starom mjestu, u Skenderiji, a pravi mamac za publiku bio je povratak jednog od najboljih bh. košarkaša Nenada Markovića. U godinama nakon velikih uspjeha, klub se našao u neizvjesnosti za opstanak. 

Sporazum o poslovno-tehničkoj saradnji KK Bosna i KK Royal rezultirao je promjenom imena kluba 2014. godine u KK Bosna Royal. Od 2014. godine do danas, klub se iz nižeg nivoa takmičenja, nekoliko puta uspio vratiti u društvo najboljih.

Više od četiri decenije nakon historijskog uspjeha u Grenoblu klub je velikim finansijskim i organizacionim problemima. 

U srcima Sarajlija, Bosanaca i Hercegovaca, ipak tinja nada da će bogata tradicija i uspjesi biti pokretač rješavanja problema i povratka Bosne u sami vrh bh. i regionalne košarke.