Euroliga je zvanično najavila implementaciju novih standarda za konkurentnost, poznatih kao "Competitive Balance Standards (CBS)", koji će unaprijediti postojeće propise o finansijskoj stabilnosti i fer pleju (FSFPR).

Ove nove mjere, koje stupaju na snagu od sezone 2025/26, imaju za cilj da poboljšaju finansijsku održivost, promovišu konkurentnost, spriječe neprihvatljive prakse i povećaju transparentnost među klubovima koji učestvuju, dok istovremeno usklađuju ciljeve svih zainteresovanih strana.

Prvi koraci ka ravnoteži u Euroligi

Novi propisi predstavljeni su u septembru i obezbjeđuju jednaku naknadu svim klubovima na osnovu zajedničkih prihoda. Ovaj okvir uvodi strukturiran sistem kompenzacija kako bi održao finansijsku ravnotežu, uz harmoniziranje utjecaja različitih poreskih modela koji postoje u ligama, vrednujući indikatore na neto iznosima. Sezona 2025/26 predstavlja prvi korak u progresivnoj implementaciji ovih pravila, koja će biti potpuno primijenjena do 2027/28. godine.

Ključne finansijske regulative

CBS će uvesti "Average Licensed Clubs Defined Revenues" (ALCDR), što predstavlja zbir prihoda koji klubovi ostvaruju tokom tri sezone (uključujući prihode od utakmica, komercijalne prihode i druge izvore). ALCDR će biti osnov za određivanje gornjih granica i minimalnih iznosa koje klubovi moraju potrošiti na plaće svojih igrača.

Za sezonu 2025/26, prosječni prihodi od licenciranih klubova (ALCDR) iznosit će 19.489.944 eura. Na osnovu ovih prihoda, bit će definisani sljedeći nivoi plaća:

Nizak nivo plata (LRL): 30 posto od ALCDR, što iznosi 5.846.983 eura za licencirane klubove. Za klubove s "wildcard" pozivnicom, među kojima su naprimjer Crvena zvezda i Partizan, 24 posto (4.677.587 eura), a za klubove iz Eurokupa 21 posto (4.092.888 eura).

Osnovni nivo plata (BRL): Ovaj nivo označava minimalnu neto vrijednost koju klubovi mogu potrošiti na plate svojih registrovanih igrača, izuzev specijalnih kategorija igrača. Za sezonu 2025/26, osnovni nivo plata će iznositi 7.795.978 eura, međutim, kako je niži od minimalnog, iznos će biti postavljen na 8.000.000 eura.

Visoki nivo plata (HRL): Bit će primijenjen počevši od 2027/28. godine i definisat će maksimalni iznos koji klubovi mogu potrošiti na plaće igrača, uključujući ključne igrače, dok izuzima određene kategorije.

A u tu grupu igrača ne spadaju:

- Dvojica najplaćenijih igrača (Anchor Players)

- U23 igrači

- Igrači s dugoročnim povredama (minimum dvomjesečna pauza se računa)

- Igrači koji su proveli barem tri godine u klubu (Extended Tenure Players), nebitno da li u tom mandatu ili u više njih. Njima se u ovih 40 posto neće obračunavati 25 posto od plaće.

- Cijela plata “Medium Range-Exception“ igrača. To je igrač koji će moći da ima platu u visini od sedam do osam posto od Bazičnog nivoa plate, dakle oko 600.000 eura. On će smjeti da potpiše ugovor na godinu ili maksimalno dvije, a moći će da ga dovede samo klub koji nije prebacio BRL (bazični nivo plate) ili HRL (o tome kasnije)

Kompenzacija za konkurentnost (CBC)

Kako bi se obezbjedila finansijska ravnoteža, Euroliga će od 2025. godine uvesti i sistem kompenzacije za konkurentnost. Ovaj sistem redistribuira sredstva koja prikupljaju klubovi koji premaše osnovne finansijske limite (BRL i HRL).

Prikupljeni iznos će biti ravnomjerno podijeljen među klubovima koji poštuju nova pravila. Tokom prijelaznog perioda, CBC će se primjenjivati samo na klubove koji premašuju osnovni nivo plata (BRL), dok će visoki nivo plata (HRL) biti neograničen kako bi se olakšala prilagodba novim regulativama.

Cilj ovih novih pravila je ne samo da osigurajue veću finansijsku ravnotežu u okviru Eurolige, već i da doprinesu razvoju takmičenja koje je pravi izazov za sve timove, uz transparentnost i fer uslove za sve učesnike.