Vijeće ministara i Predsjedništvo BiH na sve načine pokušavaju omogućiti svojim kadrovima u brojnim komisijama, upravnim i nadzornim odborima da im budu vraćene ranije naknade u iznosima i od po nekoliko hiljada maraka za članstvo i povremena zasjedanja u tim tijelima.  

Naime, uprkos tome što je Parlament BiH, na prijedlog Kluba Saveza za bolju budućnost u Predstavničkom domu, početkom 2016. ograničio naknade za rad u tim tijelima na 475 KM, a potpuno ukinuo one za rad u komisijama tokom radnog vremena, ova zakonska odredba pokušava se izbjeći i izmanipulirati.

Rupe u zakonu

Nakon što većina parlamentaraca koji su podržali ovaj prijedlog SBB-a nije pristala na ranije pokušaje da se bilo koja komisija ili tijelo izuzmu od ove zakonske odredbe, za pojedine je ipak pronađen način da im se naknade uvećaju.

Tako je Predsjedništvo BiH izmijenilo Odluku o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika i njenim članovima dalo status imenovanih osoba, i to onaj koji je analogan rangu ombudsmana za zaštitu ljudskih prava.

To znači da će članovi Komisije koji su u tom tijelu zasnovali radni odnos imati plaću višu od 4.000 KM, a oni koji nisu u radnom odnosu dobit će maksimalne naknade koje će, kako saznajemo, uprkos zakonskoj odredbi, posebnim aktom odrediti Vijeće ministara!

Slična rupa u zakonu pokušava se pronaći i za povećanje naknada za Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje. Naime, UO UIO usvojio je novi Poslovnik o radu, kojim je predviđeno da sami sebi određuju visinu naknade i da je isplaćuju, kako navode, iz „vlastitih sredstava“.

Kakva kreativnost

Damir Arnaut, poslanik SBB-a u Predstavničkom domu, koji je inicirao umanjenje naknada, što je samo u 2016. godini dovelo do ušteda većih od 1,2 miliona KM, kaže da je ovo jedan u nizu pokušaja da, jednoj po jednoj instituciji, budu vraćene ukinute privilegije.

- Iskreno, s obzirom na rovovsku borbu koju je SBB vodio da se to ukine, ništa drugo nisam ni očekivao. Samo me iznenadio nivo kreativnosti naših zvaničnika, od toga da su navodno sazivali komisije u 7.30 ujutro da bi im se to vrijeme računalo kao ono van radnog vremena i da bi naplatili zasjedanja, pa do ovakvih izmjena podzakonskih akata – kaže Arnaut.

On ističe da će tražiti odgovor od nadležnih na ovakve mahinacije.

- Da su pola te energije koju koriste za vraćanje ovih naknada usmjerili u reforme, BiH bi davno bila članica EU. Ovako nećemo još dugo ući, jer ove mahinacije u EU nisu dozvoljene i toga se oni i boje. Kako god, ovo traži sistemski odgovor. Prvo ću tražiti da revizori daju svoje mišljenje, a potom da se svi nadležni organi očituju o tome - kaže Arnaut.

Trošili i više od tri miliona KM  

Pri državnim institucijama djeluje desetine komisija i nadzornih odbora čiji se broj svako malo mijenja i zbog čestog osnivanja ad hoc komisija. Njihovi članovi uglavnom su uposlenici tih institucija i vanjski stručnjaci. 

Njima je, primjerice, 2014. godine, prije ograničenja koje je tražio SBB, uz plaće ukupno isplaćeno 3,1 milion maraka!