U sarajevskoj Vijećnici večeras je prvi put nakon 120 godina održana akademija kojom je obilježen Dan Bošnjaka.

Akademiju su organizovale tri krovne bošnjačke organizacije - Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI), Bošnjačka zajednica kulture "Preporod" i Muslimansko dobrotvorno društvo "Merhamet".

Prisutnima su se obratili predsjednik "Preporoda" Senadin Lavić, zamjenik predsjednika HO "Merhamet" MDD Timur Numić, čelnik VKBI-a, prof. dr Nedžad Mulabegović, te bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.

Mulabegović: Neutralisati neprestane sukobe na bošnjačkoj i probosanskoj političkoj sceni

Predsjednik Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI), prof. dr Nedžad Mulabegović je kazao na večerašnjoj akademiji u sarajevskoj Vijećnici da je proces promocije nacionalnog identiteta Bošnjaka u toku. 

Kako je naveo, još uvijek postoje organizovane snage i projekti koji osporavaju naziv Bošnjaka kao naroda i jezika.

- Neophodno je u narednom periodu raditi na promociji enciklopedijskih izdanja koja će na osnovu činjenica prezentirati historijski identitet, kulturu i tradiciju i sve ostale vrednote Bosne i bošnjačkog nacionalnog bića - rekao je Mulabegović. 

Naglasio je kako je izuzetno bitno u narednom periodu kompletirati Rječnik bosanskog jezika.

- Navedeni projekti su od značaja za promociju bošnjačkog naroda, i oni trebaju da budu predmet interesa i angažovanja bošnjačkih intelektualaca i odgovarajućih institucija - ističe Mulabegović. 

Bošnjaci su, kako je kazao, kroz historiju pokazali i dokazali da su za istinsku borbu protiv fašizma, šovinizma i svih pokreta koji se suprotstavljaju promociji demokratije, ljudskih prava i sloboda.

- Dužni smo iskazati određene stavove i po pitanjima za koje smatramo da su aktuelni u datom momentu i koji se ne rješavau na adekvatan način - kazao je Mulabegović. 

Poseban osvrt bio je na razrješavanju društevne problematike i interesa građana u odnosu na aktuelnu dominaciju ličnih, grupnih i stranačkih interesa.

- Moramo neutralisati neprestane sukobe na bošnjačkoj i probosanskoj političkoj sceni, i postizati bolje rezultate u stvaranju boljeg i kvalitetnijeg života za sve narode i građane BiH, a samim time i za Bošnjake - ističe on. 

Dodaje da su Bošnjaci, kao narod, spremni za dogovore, jer su svi svjesni činjenice da BiH svoj prosperitet i izvjesniju budućnost može graditi samo zajedničkom voljom svih naroda i građana koji BiH smatraju svojom domovinom.

- Neophodnost međusobnog povezivanja, savjetovanja, dijaloga i dogovora, potrebna nam je kako unutar BiH, tako i sa susjednim zemljama sa kojima smo neposredno vezani i gdje žive Bošnjaci - rekao je Mulabegović. 

Na kraju je naveo i relevantne društvene, historijske i pravne istine, o kojima Bošnjaci ne žele pregovarati, a tiču se neupitne cjelovitosti, i međunarodnopravnog subjektiviteta.

- Ravnopravnost svih naroda i građana na cijeloj teritoriji BiH, neupitnost bošnjačkog identiteta i bosanskog jezika i verifikovana istina o genocidu počinjenom nad Bošnjacima u periodu od 1992. do 1995. godine. Ove istine zagarantirane su u međunarodnim poveljama i konvencijama i ne prihvatamo da se iste nama osporavaju u našoj domovini i državi - zaključio je Mulabegović.

Numić: Parafiranje Protokola o saradnji krovnih organizacija i institucija bošnjačke provenijencije

Zamjenik predsjednika HO "Merhamet" MDD Timur Numić upoznao je prisutne sa projektnim zadacima i zadaćama koje će krovne bošnjačke organizacije pokušati realizirati u budućnosti.

- U narednom periodu očekujemo parafiranje Protokola o međusobnoj saradnji krovnih organizacija i institucija bošnjačke provenijencije, koje imaju višedecenijsko, a neke i više od jednog stoljeća, postojanje i rad u BiH i svijetu - kazao je Numić.

Posebno je izdvojio planiranu projektnu aktivnost u cilju izrade Deklaracije o grbu, zastavi i himni bošnjačkog naroda, čime će se zaokružiti bitan dio nacionalnog i narodnog identiteta Bošnjaka, kako u zemlji, tako i u svijetu.

- Na izradi ovog projektnog zadatka bit će angažirani istaknuti stručnjaci iz oblasti heraldike, historije, prava, društvenih nauka općenito, ne samo iz BiH, već i iz država regiona gdje su Bošnjaci definirani kao nacionalne manjine u ustavima tih zemalja - objasnio je Numić.

Numić je kazao i da će se jedan veoma bitan projekat odnositi na uspostavu, tačnije revitalizaciju Matice Bošnjaka, kako bi joj dali nove sadržaje i vizure, a sve u cilju zajedničkog djelovanja krovnih bošnjačkih organizacija i institucija u budućnosti.

Za buduće projekte pozvali su sve etablirane organizacije, institucije i pojedince, kao i predstavnike državnih institucija da se pridruže i pomognu, jer kako je kazao Numić, zajedničkim naporima i upotrebom svim ljudskih i institucionalnih potencijala i resursa, projekte će moći izvesti na brži i kvalitetniji način.

Lavić: Bosna je povijesno-politička činjenica koja se ne može potisnuti iz državnog postojanja

Predsjednik BZK "Preporod" Senadin Lavić podsjetio je kako su prošle 24 godine od 28. septembra 1993., kada su predstavnici bošnjačkog naroda donijeli teške i dalekosežne odluke.

- Govoriti o Bošnjacima i njihovim političkim odlukama znači, prije svega, govoriti o Bosni. Bosna je dugotrajuća evropska zemlja, banovina, kraljevina, sandžak, pašaluk, ejalet, corpus separatum, republika-država - istakao je Lavić.

Prema njegovim riječima, Bosna je povijesno-politička činjenica koja se ne može potisnuti iz državnog postojanja.

- Njen narod stotinama godina, iz stoljeća u stoljeće, naziva se Bossnani - Bošnjani, a od 15. stoljeća Bošnjaci - naglasio je Lavić.

U 20. stoljeću, nastavlja, to staro ime za narod Bosne sklanja se iz javne upotrebe i taj stari evropski narod pretvara se u religijsku skupinu koju jugoslavenski politički sistemi karakteriziraju imenom muslimani.

- Drugi dio bosanskog naroda krajem 19. i u prvim decenijama 20. stoljeća podlegao je nacijskim ideologijama srpstva i hrvatstva i tako izabrao svoju političku sudbinu. Nasrtljivi etnicizam i religijska isključivost vodili su potiskivanju bosanstva i konstruiranju brojnih antibosanskih mitologema koje i danas razarajuće djeluju - jasan je Lavić.

Kako navodi, u povijesti antibosanskih falsifikata pojavila se lažna tvrdnja koja se čula tokom cijelog 20. stoljeća, a ona je nametala netačnu informaciju da Bosna nema svoj narod.

- Ta laž postala je toliko uvjerljiva da je Bosna postupno pretvorena u tehničko pitanje podjele između Srbije i Hrvatske. Bosna, to trebamo naglasiti, ima svoj povijesni i politički narod isto kao Srbija i Hrvatska. Svi ljudi koji su živjeli i koji žive u Bosni, u prošlosti i sadašnjosti, čine njezin narod bez obzira iz koje su narodne grupe i religijske sljedbe - rekao je Lavić.

Posjeća kako je u teškoj ratnoj 1993. godini RBiH bila izložena otvorenoj dvostrukoj agresiji Miloševićevog i Tuđmanovog režima.

- Pred očima evropskih vlada, srbijanski i hrvatski predsjednik, poslije dogovora u Karađorđevu 1991., organizirali su i u rukavicama provodili destrukciju bosanske države i genocid nad Bošnjacima. R. Karadžić i M. Boban bili su operativci na terenu koji su vjerno služili svojim gospodarima iz susjednih država - naglašava Lavić.

Tadeuš Mazovjecki je u "Le Mondu" od 30. oktobra 1992. godine kao izvjestitelj o ratu u Bosni rekao da "etničko čišćenje" nije posljedica rata, nego je njegov cilj.

Lavić podsjeća kako je u Ženevi u januaru 1993. godine objavljen Vens-Ovenov (Vance-Owen) plan za mir u Bosni. Plan je podrazumijevao etničku podjelu RBiH na kantone. To je bio stari projekt iz arsenala antibosanstva, a po kojemu u Bosni treba napraviti odvojene teritorije srpskog naroda i u nekom trenutku priključiti ih velikoj Srbiji. U tome je, navodi Lavić, i Tuđman vidio šansu da se "podeblja" južni dio Hrvatske.

Lavić je dalje naveo kako su Milošević i Tuđman pripremili 1993. godine plan o Bosni kao uniji tri etnički podijeljene republike.

- U njemu je bila podmetnuta laž da se Bosna sastoji od tri konstitutivne republike za tri naroda koje "konstituiraju" Bosnu preko svojih "povijesnih teritorija". Taj plan su preuzeli medijatori Oven i Stoltenberg i ponudili ga Vladi Republike Bosne i Hercegovine. A to je bio jedan od razloga održavanja Sabora u Sarajevu 27. i 28. septembra - istakao je Lavić.

Dodao je da je drugog dana Sabora, 28. septembra usvojena Deklaracija o vraćanju starog imena.

- Narodu je vraćeno njegovo povijesno i narodno ime Bošnjaci. Akademik Muhamed Filipović je tom prilikom rekao da smo mi nasljednici onoga što je Bosna kao zemlja, kao država i kao povijesni subjekat - zaključio je Lavić.

19.33 Nakon 120 godina, u sarajevskoj Vijećnici večeras se održava akademija povodom Dana Bošnjaka.

Organizacija akademije i manifestacije je rezultat tri krovne bošnjačke organizacije, Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI), Bošnjačke zajednice kulture "Preporod" i Muslimanskog dobrotvornog društva "Merhamet".

Višestoljetno ime

Generalni sekretar VKBI-ja Emir Zlatar jučer je na konferenciji za medije pojasnio da je popisom stanovništva u BiH 2013. prvi put nakon više od stoljeća ime Bošnjak vraćeno u popis evropskih naroda.

- To je prilika da se nakon 120 godina na svečani način obilježi dan povratka Bošnjaštvu, odnosno Dan Bošnjaka koji se obilježava u svim državama bivše Jugoslavije u kojima su Bošnjaci nacionalne manjine - Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji, Crnoj Gori i na Kosovu, a matica bošnjačkog naroda je Bosna i Hercegovina - kazao je Zlatar.

Deklaracija o vraćanju povijesnog imena Bošnjacima usvojena je 28. septembra 1993. godine na Prvom bošnjačkom saboru, a 1994. donesen je i zakon u kojem je naziv Musliman zamijenjen nazivom Bošnjak.

Predsjednik "Preporoda" Senadin Lavić kazao je da akademija nema konekcija, niti je rezultanta bilo kakvog sarađivanja s bilo kojim političkim strukturama, već isključivo projekt krovnih bošnjačkih institucija.

- Ovo je dan svih Bošnjaka u BiH i širom svijeta. Ako postoji neki skeptik, Bošnjaci slaveći svoj dan i poštujući svoje ime, ne izdvajaju se iz BiH, ne žele da se getoiziraju negdje u BiH, nego da su i danas kao i 1993. godine u teškim ratnim uvjetima jako odlučni za očuvanje i razvoj države BiH kao multietničke, evropske, demokratske i slobodne države - naglasio je Lavić.

Ratni uvjeti

Predsjednik "Merhameta" Hajrudin Šehić ustvrdio je da će kontinuitet manifestacije biti nastavljen te da se neće dozvoliti da „prođu 24 godine pa da se podsjećamo da ovdje postoje Bošnjaci".

- Nažalost, Bošnjaci održavaju sjećanje Prvi bošnjački sabor, odnosno Dan Bošnjaka, i u državama regije to je neradni dan za Bošnjake. Samo u BiH je to čak tabu tema, a stiče se utisak čak da nemamo pravo kazati da smo mi Bošnjaci. Imamo pravo da kažemo da postojimo ovdje, da smo većinski narod, uz dužno poštovanje i uvažavanje prema ostala dva naroda i manjinama u BiH - naglasio je Šehić.

Dolazak najavili brojni gosti

Dolazak na manifestaciju potvrdile su brojne bošnjačke organizacije iz regiona i svijeta, Crne Gore, Srbije, Makedonije, Kosova, Sandžaka, Albanije, a među njima su i učesnici Prvog bošnjačkog sabora održanog 1993. godine.

Sabor održan 1993. ima povijesnu važnost

Prvi bošnjački sabor (zvan i Svebošnjački sabor), prema Wikipediji, održan je u sarajevskom hotelu „Holiday Inn“ 27. i 28. septembra 1993. godine. Organiziralo ga je Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca. Povijesno je važan jer je na njemu promijenjeno nacionalno ime. Muslimani su postali Bošnjaci, te je promovirano nazivanje jezika bosanskim imenom. Novo će ime biti prihvaćeno i priznato Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995. Nakon Prvog bit će održan i Drugi bošnjački sabor, 18. jula 1994.

Zasjedanju je prisustvovalo 377 sabornika i 80 poslanika iz okruga Tuzla, Doboj, Zenica, Visoko, Travnik, Mostar, Konjic, Bihać, Banja Luka, Zagreb i Goražde. Zasjedanjem je predsjedavao prof. dr. Enes Duraković, koji je na uvodnom izlaganju predstavio i predsjednika Inicijativnog odbora Aliju Isakovića, predsjednika Predsjedništva RBiH Aliju Izetbegovića, reisu-l-ulemu Mustafu ef. Cerića, prof. dr. Muhameda Filipovića te ministra vanjskih poslova RBiH dr. Harisa Silajdžića. Saboru su prisustvovali i turski, iranski i američki ambasador, američki izaslanik, predstavnici islamskih, katoličkih (Vinko Puljić) i pravoslavnih institucija...

Jedan od prisutnih novinara tog septembarskog dana je zapisao: "Noć u kojoj je zasjedao Sabor bila je presudna - zaspali smo kao Muslimani, probudili se kao Bošnjaci." Sabor je Deklaracijom okončao stoljetnu raspravu i nesporazume u vezi s terminom Musliman, koji je muslimansko stanovništvo na tom širem području po njihovom shvatanju lišavao svih prava koje je posjedovala svaka etnička grupa, kao što je pravo na svoju zemlju, nezavisnost, jezik, kulturu itd.