U posljednje vrijeme sve su glasniji, a, čini se, i jedinstveniji oni koji smatraju da Izborni zakon BiH, ako već nema dogovora o političkim pitanjima, mora barem pretrpjeti izmjene koje će dovesti do tehnološkog unapređivanja izbornog procesa.

Jovo nanovo

Razlog tome je pokušaj da se spriječe izborne krađe i poništavanje volje birača. Praksa duža od 20 godina pokazala je da izborne procese u ovoj zemlji prate razne malverzacije, a do sada za to niko nije drastičnije kažnjen niti je odgovarao.

Na hiljade članova biračkih odbora proteklih je godina za takve postupke tek plaćalo novčane kazne. Šteta nanesena lažiranjem izbora do sada je uvijek sublimirana tek po principu one narodne „pojeo vuk magarca“ i do narednih izbora „opet, Jovo, nanovo“. No, izgleda da bi, ipak, moglo doći do nekih promjena i da je većini političkih aktera dosta toga da ih na svakim izborima potkradaju i da se prevarama mijenja stvarni izborni rezultat.

U tom kontekstu sve se češće spominje i uvođenje elektronskog načina glasanja, a prvi je takvu inicijativu u Predstavničkom domu Parlamenta BiH pokrenuo još u februaru 2016. Damir Arnaut, poslanik SBB-a. Tada je Dom usvojio i zaključak kojim se formira Interresorna radna grupa koja se u međuvremenu počela baviti pitanjem uvođenja naprednih tehnologija u izborni proces.

- SBB je obećao da ćemo zaustaviti izborne krađe koje još od Dejtona potpuno poništavaju volju građana i koje garantuju da nećemo postati članica EU sve dok ne iskorijenimo i taj lopovluk. Ponosni smo što je SBB sve ovo pokrenuo i vodio i drago mi je što konačno imamo i dovoljan broj ruku da pređemo i na uvođenje konkretnih zakonskih rješenja - kaže Arnaut.

Kontrola listića

Saša Magazinović, poslanik SDP-a u Predstavničkom domu, kaže da, kada su napredne tehnologije u pitanju, do narednog oktobra bilo bi realno doći do zakonskih izmjena koje bi omogućile sistem elektronske kontrole glasačkog listića.

O tome je nedavno na inicijativu SDP-a održan i sastanak s predstavnicima stranaka koje su deklarativno podržale ideju da se Izborni zakon mijenja u ovom pravcu.

- Cilj je da birači određuju rezultate izbora, a ne brojači. Moramo napraviti takav izborni sistem u kojem nijedna stranka nema 10.000 glasova prednosti prije nego što se biračka mjesta otvore, što je bio slučaj do sada. Ima onih koji kradu na izborima, ali mene ohrabruje da su se ujedinili oni koji su bili oštećeni - kaže Magazinović.

Eliminirati namještanja

Klub poslanika Nezavisnog bloka u Predstavničkom domu prošle je sedmice uputio u parlamentarnu proceduru izmjene Izbornog zakona koje podrazumijevaju uvođenje elektronskog glasanja, potvrdio je za „Avaz“ Senad Šepić poslanik ovog kluba.

- Smatramo da će se na ovaj način eliminisati mogućnost izbornih prevara i namještanja kakvih je do sada bilo - kaže Šepić.

Radončićev primjer

Među najočitijim primjerima izbornih krađa i dokaza da hitno treba iz korijena mijenjati izborni sistem jesu opći izbori 2010. Tada je Fahrudinu Radončiću, lideru SBB-a i tadašnjem kandidatu za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, poništeno 75.000 glasova! Time su najteže prevareni građani koji su najviše glasova dali upravo Radončiću, ali je njihova volja brutalno pogažena.

Elektronsko glasanje u svijetu

 Brazil - elektronsko glasanje uvedeno još 1996.

 Indija - 1982. - elektronsko glasanje isprobano prvi put

 Francuska - uvela internetsko glasanje 2003.

 Švicarska - nekoliko kantona uvelo elektronsko glasanje 2009.

 Finska - od 2008. tri njena okruga provode sistem elektronskog glasanja

 Estonija - 2005. uvela glasanje elektronskim putem

 Belgija - 1991. uvela elektronsko glasanje

 Norveška - 2011., uz elektronsko, uvedena i mogućnost telefonskog glasanja za osobe koje nisu toliko „informatički potkovane“