BIH

Solak za Avaz.ba: Imamo nove metode za deminiranje, sa dosadašnjim ne bismo očistili BiH od mina za još 50 godina

Solak: Pod minama više od hiljadu kvadratnih metara

E. MASLO

8.11.2017

Nedavna akcija spašavanja trojice dječaka iz minskog polja u općini Hadžići aktuelizirala je pitanje koliko se u BiH radi na uklanjaju mina, a o tome smo razgovarali s direktorom Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) BiH Fahrudinom Solakom.

On je rekao da se po dolasku na mjesto događaja doznalo kako se dječaci nalaze 150 metara duboko u minskom polju. 

- Nekoliko ljudi, koji su se nalazili u blizini, napravilo je sve potrebne sigurnosne mjere pa smo odmah ušli s detektorima i počeli s probijanjem staze do dječaka koji su bili pribrani. Uspjeli smo ih brzo pronaći, jer su imali mobitel sa sobom i mogli smo vidjeti njihove koordinate. Akcija je protekla u najboljem redu za razliku od one u Prijedoru, gdje je jedna osoba smrtno stradala - kazao je Solak.




Stradalo 8.358 osoba

Trenutna veličina minski sumnjive površine u BiH iznosi 1.091 kvadratnih metara ili 2,2 posto u odnosu na ukupnu površinu BiH.

Od 1992. godine, od mina/kasetne municije/ESZR u BiH je stradalo 8.358 osoba. U ratnom periodu stradala je 6.351 osoba, dok je u poslijeratnom periodu (od 1996. godine), stradalo 1.735 osoba, od čega 604 osobe smrtno.

- Naši sugrađani ulaze nekad namjerno, nekad slučajno u minska polja i tamo stradaju – naveo je Solak, podsjećajući na nedavnu veliku nesreću kod Lukavca, gdje je stradao muškarac sijekući drva.

On je istakao da je dugo vremena prošlo od rata i da o ovim stvarima treba pričati, jer ima dosta minskih polja. Kaže da se mnogo grešaka pravi kada osobe uđu u minska polja.

- Policija je prije nekoliko godina, iz najboljih namjera na Bembaši, kada je nekoliko mladića ušlo unutar minskog polja, pozvala ih da se vrate. To se nikako ne smije raditi. Ključna stvar je da se ništa ne preduzima, dok ne dođe naš deminerski tim. Trojica dječaka nedavno su bila prisebna, u igri su krenuli za psom i ušli su u minsko polje. No, odmah su kontaktirali roditelje telefonom i oni su pozvali nas – kazao je Solak.

Potvrdio je da su sa BHMAC pokrenuli projekt da naprave interaktivnu mapu minskih polja.

- Treba biti svjestan, mine su se postavljane svuda, a niko nije označavao. Kolege iz BHMAC-a su uspjele dosta minskih polja označiti, ali još uvijek postoji opasnost da neka nisu označena, pogotovu tamo gdje je bilo ratnih dejstava. Danas su u Kladnju pronašli dvije mine i trenutno utvđujemo da li je registrirano minsko polje ili je neko novo – rekao je Solak.


Trenutno je više od hiljadu kvadratnih metara BiH pod minama.

Zastarjele metode

- Sa kolegama iz BHMAC-a i sa Međunarodnim centrom za humanitarno deminiranje u BiH pravimo prijedlog nove strategije za deminiranje. Uporedo sa novom strategijom radimo i novu metodu deminiranja, koja se zove oslobađanje zemljišta. Ide se direktno na mine, ne deminira se 100.000 kvadratnih metara da bi se našla jedna mina za koju smo i prije deminiranja znali da se nalazi tu, jer je postojao zapisnik o tom području. Ovom metodom možemo vidjeti BiH bez mina za nekih desetak godina. Ako ne primjenjujemo ovakve metode, već idemo onim standardnim koje smo dosad radili, trebat će nam izuzetno puno, ne možemo ni precizirati – istakao je direktor FUCZ.

On je dodao da sadašnjim zastarjelim metodama deminiraju samo do 20-ak kvadratnih kilometara za godinu.

- Ovako bi nam trebalo 50 godina da očistimo BiH od mina. Da bi primjenjivali nove metode, neophodno je značajnije učešće države, kantona i općina. Vlada FBiH finansira aktivnosti FUCZ kod deminiranja i u protekle tri-četiri godine za nekih 50 posto povećali smo površinu deminiranog područja – kazao je Solak.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.