Presuda ratnom zločincu Ratku Mladiću - koji se tereti za dvostruki genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja - bit će izrečena sljedeće sedmice, tačnije 22. novembra.

Nakon izricanja njegove presude slijedi i presuda hrvatskoj "šestorki" (Slobodan Praljak, Jadranko Prlić, Milivoj Petković, Valentin Ćorić, Berislav Pušić i Bruno Stojić) što je ujedno i zadnja presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY).

Osnovan 1993. godine

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju je sud Ujedinjenih nacija koji se bavi zločinima počinjenim tokom sukoba na Balkanu devedesetih godina prošlog stoljeća. Međunarodni sud, koji je osnovan 1993. godine, postavio je temelje za ono što je danas prihvaćeni standard za rješavanje sukoba.

Tokom 24 godine postojanja poslali su desetine zločinaca u zatvor, počevši od običnih vojnika pa do osuđenog ratnog zločinca i bivšeg predsjednika Republike Srpske, Radovana Karadžića.

Širom svijeta javljaju se navodi o masovnim ubistvima i progonima koji su se desili u prošlosti ali i koji se dešavaju trenutno - od krvavog građanskog rata u Šri Lanki i krvoprolića u Siriji, do protjerivanja Rohinja muslimana. 

Haški tribunal ne može biti odgovor za sve

Američki tužilac koji istražuje navode o trgovini organima i drugim zločinima koji su se desili tokom borbe za nezavisnost na Kosovu, Dejvid Švendiman (David Schwendiman), vjeruje da ovakav tribunal ne bi mogao biti ponovo postavljen, primarno zbog veličine i troškova. Ipak, ističe da je vrijeme nekažnjavanja za masovne zločine prošlo.

- Međunarodna zajednica je odlučna, ratni zločinci, oni koji su krivi za krvoproliće nevinih osoba i koji su odgovorni za situaciju u državama kao što su Mijanmar i Sirija će odgovarati za svoja djela. To je činjenica - rekao je Švendiman.

Sud u kojem djeluje Švendiman - poznatiji kao Specijalna odred Vrhovnog Suda Kosova - bi mogao poslužiti kao primjer kako će se u buduće tretirati ratni zločini.

Posljednje sredstvo

Haški tribunal je posljednje sredstvo koje se koristi kada druge institucije nisu spremne ili nisu u mogućnosti reagirati. Međutim, tribunal za krivično gonjenje ratnih zločinaca imao je ograničen uspjeh u suđenju višim političkim i vojnim vođama, te je ponekad ugrožen geopolitičkim interesima izvan njegove kontrole.

- Hag ne može biti odgovor za sve, primarno zbog kapaciteta i resursa, ali i institucionalnog prilagođavanja. Zbog toga bi trebali biti ustanovljeni novi ad hoc sudovi, koji će možda biti drugačije dizajnirani - rekao je Aleks Viting (Alex Whiting), profesor na Pravnom fakultetu na Harvardu.

Sirija je odličan primjer kako tribunal u Hagu ne može uvijek reagirati. Rusija je stavila veto na odluku da tribunal donosi odluke o zločinima u ovoj državi. Međutim, sada je istražna komisija UN-a prikuplja dokaza koji bi se mogli koristiti u nekoj vrsti suda ili tribunala u budućnosti, piše ''Stars and Stripes'' glasilo američke vojske.

- Budući da neke od velikih sila nisu dio Međunarodnog suda za ratne zločine, žele da se stvori neka vrsta hibridnog suda, a haške sudije svakako ne bi mogle da riješi sve slučajeve iz Sirije. Zbog svih navedenih razloga vjerovatno će biti pokrenut nova vrsta hibridnog suda - kaže Viting.

U međuvremenu, svjetska pozornost bit će usmjerena na ICTY dok izriče Mladićevu kaznu.

- To je smjernica prema onome što bi se moglo učiniti, predstavlja izvor ideja za buduće prototipove suda - završava Viting.