Da je obećanje lidera SDA i člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića o 100.000 zaposlenih laž, potvrđuje i istraživanje mladih ekonomista Faruka Hadžića i Dine Hadžialića, koji su autori analize „Kvazimakroekonomska nestabilnost kao pokretač zapošljavanja“.  

 - Stopa nezaposlenosti u FBiH i dalje je visoka, iako je bilo pokušaja prezentovanja rezultata spektakularnog skoka u broju novozaposlenih u posljednje dvije godine – kazao je za „Avaz“ Hadžić. 

Sufinansiranje zapošljavanja 

Dodao je da jedan od načina na koji se Vlada FBiH pokušala boriti protiv ovog ekonomskog problema jeste sufinansiranje zapošljavanja kroz projekte prema pravnim osobama.

 - Za ovu svrhu, u posljednje tri godine, izdvojeno je ukupno 100 miliona KM. Ali, rezultati ovih mjera pokazali su limitirane efekte po rast zaposlenosti, pad nezaposlenosti, ali i budžetske prihode – ističe se u analizi.

Dodaje se da je, na osnovu zvaničnih podataka, od februara 2015. do juna ove godine zaposleno 23.609 osoba na novim radnim mjestima, da je nezaposlenost smanjena za 36.137 osoba, što znači da je oko 12.500 nezaposlenih negdje „nestalo“.

 - S obzirom na mnoge izvještaje vezane uz iseljavanje stanovništva, možemo pretpostaviti da je u pitanju broj radnika koji je otišao vani u potrazi za zaposlenjem i boljim uslovima života – naglasio je Hadžić. 

Propale firme

Dodao je da je, s druge strane, u istom periodu povećan broj penzionera za oko 28.000, što predstavlja znatan pritisak na vanbudžetske fondove.

 - Prema ovim podacima, rast zaposlenosti ustvari je direktno vezan s brojem penzionera, tako da se pozitivni efekti zapošljavanja ne mogu osjetiti zbog ogromnog broja novih penzionera. Broj penzionera povećan je zbog povoljnijih uslova penzionisanja, ali i rješavanjem viška zaposlenih u propalim pravnim subjektima, gdje je FBiH vlasnik – naglasio je Hadžić. 

Iskoriste skoro besplatnu radnu snagu pa je vrate na biro

Prema Hadžićevim riječima, 100 miliona KM koje je Vlada FBiH izdvojila za poticaj zapošljavanju, prema analizi dostupnih podataka, nije dalo očekivane rezultate.

 - Postoji više razloga za to. Sistem poticaja firme koriste kako bi dobile skoro besplatnu i s finansijskog aspekta povoljnu radnu snagu. Nakon isteka ugovorenog roka preciziranog poticajima, u većini slučajeva radnici će biti vraćeni na biro. Suštinski problem nezaposlenosti u BiH sasvim je druge prirode. Poslodavci su opterećeni visokim stopama doprinosa, raznim nametima, prije svega parafiskalnim, koji crpe znatne finansijske resurse iz preduzeća, te složenim, dugotrajnim i finansijski skupim procedurama registracije pravnih subjekata – zaključio je Hadžić.