Minutom šutnje članovi porodice, prijatelji, kolege i studenti jučer su se u zgradi Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu oprostili od Anura Hadžiomerspahića, jednog od najpoznatijih grafičkih dizajnera iz BiH.

Bio je cijenjen u struci i čuven po svojim plakatima i ilustracijama sa kojima je osvajao međunarodne nagrade. Anur Hadžiomerspahić je rođen u Sarajevu 1971., gdje je studirao grafički dizajn na Akademiji likovnih umjetnosti.

Omiljeni nastavnik

Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti Brera i Evropskom institutu za dizajn u Milanu. Jedan je od osnivača kolekcije Ars Aevi, a posljednjih godina je bio njen umjetnički direktor. Djelovao je u kreativnom timu Ideologija, čiji su plakati pratili brojne kulturne manifestacije u zemlji.  

Potpisao je naslovnice albuma za Letu Štuke, Edu Majku, Dinu Merlina, Zabranjeno Pušenje i Amiru Medunjanin.

Dekanesa Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu Marina Finci kazala je da je ovaj momenat za Akademiju, za koji je Anur davao sav svoj radni, stvaralački i ljudski potencijal izuzetno težak i razarajući.

- Ovaj grad, šira kulturna javnost, Univerzitet, Akademija, i naš kolektiv u cjelini izgubili su svjetski poznatog angažovanog umjetnika, izvrsnog profesora, perfektonog čovjeka, srdačnog i toplog druga i kolegu. Dragi Anure, pripala mi je tužna dužnost, ali i čast, da te ispratim i da ispred Akademije kažem koliko mi je žao što smo te izgubili. Samo prije par dana primio si zadatak da napraviš likovno rješenje pozivnica i plakata za svečanost povodom proslave 45 godina postojanja ove institucije Akademije. Još je živa uspomena i kao da još uvijek čujemo tvoj glas kako su objašnjavao koncept svog likovnog rješenja. Nažalost, sada te preostale pozivnice i plakate traže tvoje kolege i studenti da bi imali uspomenu na tebe. Danas odajemo počast našem kolegi, tu smo da kažemo da njegovo djelo nije bilo malo, da mu kažemo „Hvala“, sjećat ćemo ga se kao nasmijanog, staloženog i omiljenog nastavnika – kazala je Finci.

Više od plakata

Prisutnima se obratio i Bojan Hadžihalilović, profesor na Akademiji na odsjeku grafički dizajn. Istakao je da je Anur bio najveći umjetnik među dizajnerima, a isto tako i najveći dizajner među umjetnicima. Da je njegov rad slovio dizajn u punom smislu značenja. Da je njegov plakat bio nešto više od plakata. 

- Njegovi kriteriji su bili jako jednostavni. Dizajn je morao biti etičan i moralan. Kako živimo u vremenu haosa, komercijalizma, naša branša je imala odgovornost da odgovori na suportan način. Anur je na tipično sarajevski mangupski način kreirao „Fake Art“ kao lažne uljane slike koje je dizajnirao koristeći filtere u Photoshopu, a te slike svojim lažnim efektom potcrtavaju lažne vrijednost na kojem počiva naše moderno društvo – rekao je Hadžihalilović.

Također, istakao je da su ljudi puni lažnih osmjeha, prijateljstva, brakova, pravde i vrijednosti uopće. 

- Anur nas upozorava na činjenicu da smo negdje na putu izgubili sami sebe, odjećaj za humano, za lijepo... On je imao taj stil, tu estetiku, čistu ideju, artističku cjelinu, oštru poruku i pouku. Njegovi plakati su imali neodoljivu eleganciju, ljepotu i kada su se bavili najbanalnijim idejama. Njegovi plakati neće završiti na ulici niti će biti zaboravljeni – istakao je Hadžihalilović.

Vječna inspiracija  

Studenti sa kojima je Hadžiomerspahić intenzivno radio i sa kojima je najviše vremena provodio iskazali su želju da se obrate. Studentica treće godine Akademije, odsjeka grafički dizajn Nirvana Žiško rekla je da ih je profesor naučio da svaku ideju započnu rečenicom „Želim da kažem DA“ i da budu što konkretniji, da sa što manje riječi kažu što više.

- Shodno tome, njemu bi mogli reći samo „Hvala“ i da to bude dovoljno, ali to ne možemo reći samo jednom. Hvala vam što ste prije svega bili jedan veliki drug, pa tek onda profesor. Hvala vam što ste nas podržavali kada god nam je to trebalo, a i onda kada nije. Hvala vam što ste iz svakog od nas izvlačili ono najvolje. Hvala vam što će vaša djela biti naša vječna inspiracija – kazala je Žiško i dodala „Dok god studenata dok god mi stvaramo, živjet će s nama“.

Ispred Udruženja Likovnih umjetnika primjenjenenih umjetnosti i dizajnera BiH obratio se predsjednik Almin Zrno koji je imao samo riječi hvale za Hadžiomerspahića. Kazao je da je Anur najbolji od najboljih. Da je takav umjetnik, da su njegova sposobrno da na svaki kreativni izazov odgovori vrhunskim kvalitetom profesionalnost i ono nešto što se ne može nazvati drugačije nego genijalnost, ostale u trenu naše veliko blago. 

- Anuru je svoju radost pokazivao na neki šarmantni suzdržan način i svoj uspjeh nije slavio kao pobjedu, kao ne tuđe poraze. On je stvarao savremenost. Mnogi su, posmatrajući njegov rad, počeli misliti stvaralački zrelije. Anurovo stvaralaštvo zaslužuje ozbiljnu naučnu obradu. Umjetnost nas je povezala, bila okruženje u kojem smo se susretali. Mi ćemo se i dalje hvaliti da je naš član, njegovim djelima, ali nedostaje nam on – rekao je Zrno.