BIH

Omerbegović-Arapović: Treba više raditi na privlačenju stranog kapitala i investicija

Fena

24.1.2018

Dnevni avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
+3

Foto: Fena

U Kulturnom centru "Kralj Fahd" u Sarajevu sinoć je održana panel-diskusija na temu "Realnost arapskog jezika".

Panelu je prisustvovao veliki broj zainteresiranih iz raznih društvenih sfera, a među kojima je bilo i prosvjetnih radnika, studenata i akademskih građana BiH.

Na panel-diskusiji učestvovali su prof. dr. Almir Peštek, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i Koordinator vlade KS za turizam, acc. prof. dr. Mirko Pejanović, član Akademije nauka i umjetnosti BiH, prof. dr. Mejra Softić, profesorica arapskog jezika na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici, prof. dr. Slavo Kukić, profesor sociologije na Sveučilištu u Mostaru te prof. dr. Adisa Arapović, profesorica ekonomije na International Burch University. Moderator panel-diskusije bio je prof. Fikret Mehović.

To je prvi panel kojeg KC “Kralj Fahd” organizira u ovoj godini.

Zadnjih godina interes za učenjem arapskog jezika je u porastu, a i veliki broj medija se bavio tom tematikom, te je bilo govora o porastu interesa za arapskim jezikom i njegovom povezanošću s investicijama iz arapskih zemalja u BiH.

Iako je bilo dosta sličnih diskusija, to je prvi put da se na jedan stručan način govori o toj tematici sa lingvističkog, ekonomskog i sociološkog aspekta.

- Znamo da je BiH u krizi od 2008 godine. Svaka mudra zemlja bi iskoristila ovo novo stanje, ove investicije, da popravi svoju ekonomiju i investira u određene grane razvoja od kojih se može sigurno profitirati. Može li naša zemlja to uraditi? Kako? Može li bolje? Kako osigurati dovoljan broj osoblja koje govori dobro arapski jezik u hotelijerstvu i drugim oblastima kao osnovu za boravak turista iz ovih zemalja u BiH - postavio je pitanje moderator panel-diskusije prof. Fikret Mehović.

U Bosni i Hercegovini potreba za arapskim jezikom vrtoglavo raste posljednjih godina. Dolaskom velikog broja turista iz arapskih zemalja, investitora, mnoge stvari su se počele mijenjati.

Softić je istakla da se danas arapski jezik podučava na 90 univerziteta, a da je ključ razvoja arapskog jezika u BiH u programima ranog podučavanja, te je istakla da se kultura i jezik ne mogu razdvajati.

O stranim ulaganjima u BiH  govorili su prof. dr. Mirko Pejanović i prof. dr. Adisa Omerbegović-Arapović, koji su istakli da su velika sredstva uložena, ali da je potrebno više raditi na privlačenju stranog kapitala i investicija. Pejanović je istakao da je BiH zemlja koja je željna investicija.

Omerbegović-Arapović  naglasila je da privlačenje kapitala nije sistemski riješeno i da kulturološke spone nisu dovoljno iskorištene te dana tome  treba mnogo više raditi.

Kukić je govorio o multikulturalizmu, pozitivnim i negativnim stranama globalizacije, kao i o socioekonomskoj situaciji u zemljama arapskog svijeta, te je istakao da je turizam jedna globalna industrija.

Peštek je istakao da je turizam hiperkonkurentna oblast, kao i to da je za razvoj turizma u BiH posljednjih godina najzaslužniji privatni sektor, te da postoji još uvijek neusklađenost između privatnog i javnog sektora. Također je istakao da je povećanje interesa za učenjem arapskog jezika u turizmu nastalo kao odgovor na rastuće potrebe za njim, saopćeno je iz Kulturnog centra "Kralj Fahd". 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.