Inspekcijske kontrole moraju biti rigoroznije, složni su u zaključku stručnjaci koji se bave kontrolom kvaliteta hrane te nadležni, svjesni da hrana koju proizvodimo, uvozimo i izvozimo mora u potpunosti biti zdravstveno ispravna.
Dvije izvozne afere, s jabukama iz Poljske, koje smo pod markicom „Made in B&H“ pokušali izvesti u Rusiju, te sa 20 tona mesa zaraženog bakterijom ešerihijom koli, mesara „Mujanovići“ iz Sarajeva, koje su i stigle do Turske, uzbunile su i domaću javnost.
S pravom se postavlja pitanje – ako se već prema izvozu odnosimo tako nemarno, jesmo li sigurni da na našim policama domaće (ali i uvezeno) dobivamo sigurno.
Opsežan monitoring
Agencija za sigurnost hrane BiH prošle je godine ispitivala 29.287 uzoraka hrane, od čega je neodgovarajuće bilo njih 1.409 ili 4,81 posto. U skladu s propisima nisu bili uzorci analiziranog mesa, proizvodi od mesa, složena jela i tijesta, a najčešći uzrok neispravnosti je prisustvo aerobnih mezofilnih bakterija, enterobakterija i salmonele.
Direktor Agencija za sigurnost hrane Džemil Hajrić izjavio je da nije riječ o zabrinjavajućim podacima te da nema značajnijih odstupanja u odnosu na prethodne godine. Potvrđuje to i u razgovoru za „Avaz“ i dodaje da je, kada se sve sabere, „pod kontrolom“.
- Mi smo prošle godine proveli opsežan monitoring na prisustvo ostataka pesticida u voću, povrću i prerađevinama, uključujući i ono koje ide u izvoz. Radili smo 195 na 213 aktivnih materija/pesticida. Rezultati su pokazali da su samo na četiri uzorka bili zabilježeni ostaci pesticida iznad dozvoljenog limita. No, unatoč tako malom riziku, inspektori su proveli mjere - kaže Hajrić.
Njegov je zaključak da se Bosanci i Hercegovi ne trebaju previše brinuti kada je sigurnost hrane u pitanju te da nema većih incidenata na tržištu ni mesa ni voća i povrća.
Često i detaljno
Dekan Veterinarskog fakulteta Sarajevo dr. Nihad Fejzić zato insistira na sistemu kontrola. Kada je riječ o mesu, naročito osjetljivoj namirnici, provjere su, tvrdi, česte i detaljne.
- Imate cijeli sistem kontrola. Životinja se prije klanja pregleda, pa na liniji klanja, potom nakon iznošenja iz klaonice. Kontrola transportnih sredstava također je detaljna. To se radi redovno – tvrdi Fejzić i dodaje da je Veterinarski fakultet prije pet-šest mjeseci bio u kontroli klaonice u Travniku gdje je bilo skladišteno meso izvoznika Mujanovića i nije ustanovljena kontaminacija.
No, Fejzić ističe kako i ovaj slučaj potvrđuje da inspekcija mora raditi neprestano.
Sporni med
Čak 53 posto uzoraka meda, kontroliranih krajem prošle godine, odstupalo je od propisa, navodi Džemil Hajrić iz Agencije za sigurnost hrane BiH.
- Poduzimamo različite mjere kako bismo sveli sve na minimum. Tu će biti mnogo truda, ali radimo s domaćim proizvođačima, uvoznicima, prerađivačima. Prema prvim zaključcima, nije se radilo o namjernom krivotvorenju u svim slučajevima, više o tehničkim i greškama iz neznanja – dodaje Hajrić.
So bez joda
Tokom ispitivana uzoraka pakovanja soli Agencija za sigurnost hrane u prošloj je godini upozorila da neodgovarajući unos joda kod osjetljivih kategorija - trudnica, dojilja i dojenčadi, može imati posljedice po zdravlje. Na bh. tržištu može se naći i so koja nije jodirana, poput himalajske ili crvene, a iz Agencije su najavili izmjenu pravilnika kojom bi se "gurmanske" soli dovele u zakonske okvire.
ANKETA Da li strahujete kakvu hranu kupujete?
TUZLA
Indira Huskić: -Hrana koju konzumiramo nije ni ispravna, ni provjerena. Serviraju nam sve ono što je loše za nas. Voće je pogotovo loše, izgleda kao plastično. Jedem uglavnom ono što moja nena i mama zasade u vrtu.
Kanita Beširović: - Naravno da strahujem. Mi studenti, pogotovo, jedemo nezdravu hranu ,prženo, masno, slabo se hranimo zdravo. U većini slučajeva ono što jedemo nije ispravno i kontrolisano.
SARAJEVO
Fikret Čolić: - Naravno da postoji stah, jer ima hrane koja je sumnjivog kvaliteta. Nekad imam osjećaj da sve što se ne može plasirati na evropskom tlu završi kod nas. Takva je ekonomska situacija takva da ljudi mole Boga imaju bilo šta da pojedu.
Zvonimir Bošnjak : - Svašta se prodaje, ali na žalost čovjek nema šansu da bira. Uzima se ono jeftinije i čega je više. Mislim da bi trebalo otvoriti neki centar, gdje bi građani mogli donositi uzorke i da se ta hrana ispita.
ZENICA
Salih Begić: - Smatram da ima puno proizvoda sa sumnjivim kvalitetom. Svakako treba obratiti pažnju kad se kupuje pogotovo u velikim trgovinama.
Ahmed Skopljak: - Strahujem, svakako. Kad kupujem uvijek obratim pažnju na proizvode, rok upotrebe, porijeklo, sastav. Sve ovo što jedemo upitno je i pitam se koliko je koliko kvalitetno.