Tradicionalnim pohodom i prigodnim programom danas je obilježena 76. godišnjica „Igmanskog marša“, jedne od najznačajnijih operacija tokom NOB-a u Drugom svjetskom ratu.
Manifestacija, upriličena u organizaciji Saveza antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata - SABNOR-a u Kantonu Sarajevo, okupila je iznimno veliki broj sudionika koji baštine vrijednosti antifašističke borbe.
Kako je Feni kazao predsjednik Organizacionog odbora "Igmanski marš 2018." Ibrahim Durmo, interes za ovu manifestaciju raste, iz godine u godinu, te je prerasla u međunarodnu, o čemu svjedoči prisustvo više od 20.000 sudionika, antifašista iz zemalja bivše SFRJ, ali i Austrije, Italije, Ruske Federacije… koji su se odazvali ovogodišnjem memorijalnom pohodu.
U skladu s programom manifestacije, njeni sudionici položili su cvijeće na spomeniku na Brezovači, te se u koloni dugoj devet kilometara uputili ka lokalitetu Mrazišta i Velikog Polja, gdje su, također, položili cvijeće na partizanske spomenike i šehidska mezarja, te prisustvovali centralnom događaju/historijskom satu i druženju na Velikom Polju, na planini Igman.
Sudionike okupljene na Velikom Polju, između ostalih, pozdravili su bivši član Predsjedništva SFRJ iz Bosne i Hercegovine Bogić Bogičević i predsjednik SABNOR-a BiH Bakir Nakaš, potcrtavajući značaj njegovanja antifašističkih tekovina.
Durmo ističe da je sa skupa odaslana snažna poruka protiv 'buđenja' fašizma, koji je, nažalost, sve 'glasniji' u regionu, pa i u svijetu, te demonstrirana odlučnost suprotstavljanja takvim tendencijama, a o čemu najbolje svjedoči iznimno veliki broj antifašista okupljenih u sklopu manifestacije.
I ove godine je u memorijalnom pohodu sudjelovao Albin Pibernik iz Ljubljane, najmlađi sudionik Igmanskog marša 1942. godine, kao i brojni predstavnici antifašističkih organizacija iz zemalja regiona i šire.
Igmanski marš izveden je u noći s 27. na 28. januara 1942. godine, po dubokom snijegu i velikoj hladnoći od minus 38 stepeni, a 800 pripadnika Prve proleterske brigade NOV-a pješačilo je 19 sati. Uoči marša Prva proleterska zatekla se na Romaniji opkoljena jakim njemačkim snagama, nakon čega je donesena odluka o izvršenju neizvjesnog, ali jedino mogućeg pokreta. Sudionici marša prošli su kraj Sarajeva i preko Igmana izvršili pokret ka Foči, tadašnjoj slobodnoj teritoriji.
