Radionica o važnosti izrade lokalnog akcijskog plana za Rome u oblasti zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja, zdravstvene zaštite i obrazovanja održana je u srijedu u Mostaru, a na njoj je, uz ostalo, upozoreno i na ogromne probleme s kojima se suočava ta najbrojnija manjina u BiH.

Radionica, koju je organizirala Misija OESS-a u BiH, održana je na temu: "Kako i zašto izraditi akcioni plan za Rome u HNŽ-u".

Osnovna prava

Voditelj Odsjeka za zaštitu prava nacionalnih manjina u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH Želimir Lalić kazao je novinarima kako je svrha današnjeg sastanka podržati aktivnosti oko izrade lokalnog akcijskog plana za Rome, podsjetivši kako je BiH pristupila velikom projektu – Dekadi inkluzije Roma nakon čijega je izradila dva akcijska plana, s tim da je zadnji važeći od 2017. do 2020. godine.

- Da bi se planovi realizirali na lokalnom nivou, moraju postojati ovakvi dokumenti, koji će ujedno biti i pravna osnova općinskim i gradskim vijećima o izdvajanju sredstava i aktivnom sudjelovanju u provedbi mjera za inkluziju - rekao je Lalić.

Dodao je kako je poznato da su Romi najbrojnija i socijalno najugroženija manjina u BiH, zbog čega se, smatra, moraju iznaći sva sredstva i aktivnosti koja bi im život učinila lakšim.

-Državno ministarstvo izdvojilo je u protekle četiri godine nešto manje od tri miliona maraka, a zadnjim Akcijskim planom dva miliona maraka za rješavanje problema Roma - kazao je Lalić.

Naglasio je kako se pitanja Roma ne mogu riješiti u kratkom razdoblju zbog čega je zatraženo 12 miliona eura sredstva iz Instrumenta pretpristupne pomoći- IPA II i donatora.

- Ako se sva sredstva dobiju, položaj Roma u BiH bit će znatno bolji - zaključio je voditelj Odsjeka za zaštitu prava nacionalnih manjina u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Stručna savjetnica za predškolsko i inkluzivno obrazovanje Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNŽ-a Nefiza Dautović ocijenila je kako je ovo prilika da se zajednički otvore pitanja - kako i na koji način unaprijediti kvalitetu života Roma u toj županiji.

Utvrdila je kako se to ministarstvo može pohvaliti nizom postignuća u zadnje tri godine kada su u pitanju Romi, izdvojivši povećanje sudjelovanja i uključivanja romske djece u prvi razred osnovne škole, zatim smanjivanje njihove isključenosti iz redovnog obrazovnog sustava, povećan uspjeh i smanjen broj izostanaka.

Stambeno zbrinjavanje

Voditelj za pitanja Roma u Misiji OESS-a u BiH Dervo Sejdić kazao je kako položaj Roma u BiH nije na očekivanom nivou te da u određenim lokalnim zajednicama implementacija strateških dokumenata i javnih politika namijenjenih za razvoj romske zajednice, ide jako sporo.

- Pokušavamo izradom lokalnih akcijskih planova, konkretizirati i uraditi pregled situacije te na osnovu toga kreirati aktivnosti i mjere u ostvarenju određenih ciljeva, na način da donatorska sredstva i državne grantove za integraciju Roma usmjerimo ka zadnjem korisniku. Tek će se tad vidjeti znatnija i kvalitetnija promjena na terenu - rekao je Sejdić.

Kada je u pitanju zapadni Balkan, dodao je, Bosna i Hercegovina je najviše uradila na polju stambenog zbrinjavanja Roma, što ne znači da se na tome više ne treba raditi.

Po njegovim riječima, s jedne strane povećan je upis romske djece u osnovne škole, dok je s druge strane povećan postotak njihovog napuštanja redovnog obrazovanja.

To se događa zato što se nedovoljno kvalitetno ne provodi Akcijski plan o obrazovnim potrebama Roma, dodao je voditelj za pitanje Roma.

Po njegovom mišljenju, i zdravstvena politika je na ''klimavim nogama'', a neke županije, među kojima i HNŽ, svoje zakonodavstvo nisu uskladile sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti FBiH.

Upozorio je i na veliki problem prosjačenja romske djece, kazavši kako jedan dio djece unajmljuju "poslodavci" za koje oni prose, a ne za svoje siromašne obitelji.