Fond za humanitarno pravo (FHP) podnio je Tužilaštvu za ratne zločine Srbije krivičnu prijavu protiv Svetozara Andrića, nekadašnjeg komandanta Birčanske brigade Vojske Republike Srpske (VRS), a kasnije načelnika Štaba Drinskog korpusa VRS.
Krivična prijava je podnesena, kako su naveli, zbog više zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini.
Prema FHP-u, Andrić je kao komandant Birčanske brigade VRS, u čijoj su se zoni odgovornosti nalazile, između ostalih, i općine Vlasenica i Zvornik, 28. maja 1992. godine naredio iseljavanje bošnjačkog stanovništva iz Zvornika, što je za posljedicu imalo odlazak više od 10.000 Bošnjaka na prostor Malog Zvornika, Kalesije, sela Snagovo i Kula Grada.
Nekoliko dana kasnije, 31. maja 1992., kako je saopćeno iz FHP-a, Andrić je izdao naređenje o osnivanju logora “Sušica” u Vlasenici. Logor je postojao sve do 30. septembra 1992. godine i u tom periodu su zatočenici boravili u nehumanim uvjetima. Spavali su na betonu, dobivali su jedan obrok dnevno i nisu imali osnovne higijenske uslove za život. Većina ih je svakodnevno prebijana, žene koje su bile zatvorene u logoru silovane su, a oko 160 zatočenika je ubijeno.
Prema prijavi, u maju i junu 1992. godine brigada kojom je komandovao Svetozar Andrić protjerala je bošnjačko stanovništvo iz više od 20 sela u opštini Vlasenica. Pripadnici brigade kojom je komandovao Andrić, kako su naveli iz FHP-a, u martu naredne godine spalili su selo Gobelje u opštini Vlasenica.
Ukazom predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, Svetozar Andrić je 14. jula 1995. godine imenovan za načelnika Štaba Drinskog korpusa VRS-a, u vrijeme dok su još uvijek trajale masovne egzekucije srebreničkih Bošnjaka, saopćeno je iz iz FHP-a.
Andrić je u nekoliko navrata svjedočio pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), gdje je, kako smatraju u FHP-u, pokušao da minimizira svoju odgovornost za navedene zločine.
Kako su naveli u saopćenju, Andrić je u MKSJ-u za logor “Sušica” tvrdio da ga nije osnovao već “organizovao”, da nije naredio “iseljavanje” Bošnjaka iz Zvornika već da su oni sami željeli da odu, da nije naredio paljenje sela Gobelje već da se “paljenje” odnosi na mjesto Paljevina, gdje su se nalazili pripadnici Armije Bosne i Hercegovine (ABiH), kao i to da je dužnost načelnika Štaba Drinskog korpusa preuzeo tek 8. avgusta 1995. godine.
U presudi Karadžiću, prema pojašnjenju FHP-a, zaključeno je da je Svetozaru Andriću “tokom svjedočenja bilo u interesu da svoje lično učešće u događajima u Zvorniku minimizira, kao i da njegovo svjedočenje u tom pogledu karakterišu protivrječnosti, evazivnost i pokazatelji neiskrenosti”, prenosi BIRN BiH.
FHP je još 2006. godine uputio pismo tadašnjem tužiocu za ratne zločine Vladimiru Vukčeviću u kojem ga poziva da pokrene istragu protiv Andrića zbog zločina počinjenih u logoru “Sušica”, Zvorniku i Srebrenici. Do danas ne postoje podaci da li je Tužilaštvo vodilo istragu protiv Andrića.
Andrić je danas zamjenik predsjednika Općine Novi Beograd i član Predsjedništva Srpske narodne partije.
