HDZ BiH sigurno se nada da će jedna od značajnih tema razgovora na trilateralnom sastanku u Mostaru biti i izmjena Izbornog zakona BiH. Međutim, otvaranje ove teme, ne samo da bi značilo direktno miješanje Hrvatske i Srbije u unutrašnja pitanja BiH već bi sigurno zasjenilo sve ostale teme razgovora, kazala je za Vijesti.ba politička analitičarka Ivana Marić, govoreći o nadolazećem trilateralnom sastanku članova Predsjedništva BiH sa predsjednicima Hrvatske i Srbije.
- Bosna i Hercegovina, Srbija i Hrvatska države su koje veže, ne samo zajednička prošlost već i zajednička budućnost u Evropskoj uniji. Što prije ove tri susjedne države riješe otvorena pitanja i unaprijede ekonomsku saradnju, tim prije će sukobi iz prošlosti biti odloženi tamo gdje im je i mjesto, u historiju/povijest. Neformalni susreti predsjednika sve tri države održani su 2011. i 2012. godine, ali je nakon promjena na čelu država ova praksa prekinuta. Dobro je da je ovaj vid saradnje Hrvatske, Srbije i BiH ponovo vraćen, jer se neka pitanja mogu lakše riješiti kada su sve tri države uključene - rekla je Marić.
- Fokus tih početnih trilateralnih susreta je bio na podršci procesuiranja ratnih zločina na sve tri strane. Fokus nove trilaterale pokazuje da smo bar u nekim područjima napredovali, tako da će umjesto razgovora o ratu, fokus nove trilaterale sigurno biti na boljoj infrastrukturnoj i ekonomskoj saradnji - dodala je.
Ona smatra da su nedavni bilateralni sastanci ovih država napravili dobru podlogu za trilateralni sastanak. Nakon što su državnici, a i javnost tokom tih susreta već raspravljali o tome "ko je počeo rat", moguće je da će na najavljenoj trilaterali u Sarajevu doći i do prvih konkretnih dogovora.
- HDZ BiH se sigurno nada da će jedna od značajnih tema razgovora biti i izmjena Izbornog zakona BiH. Međutim, otvaranje ove teme, ne samo da bi značilo direktno miješanje Hrvatske i Srbije u unutrašnja pitanja BiH već bi sigurno zasjenilo sve ostale teme razgovora. Time bi ovaj susret završio kao i susret Srbije i BiH u Beogradu, kada u centru pažnje nisu bili brojni projekti ekonomske saradnje, već je svu pažnju javnosti zaokupilo takmičenje Čovića i Izetbegovića u patriotizmu. Pri tome bi trebali znati da je najveći patriota onaj koji uspije poboljšati ekonomski položaj svojih građana i stvoriti što bolje uvjete poslovanja i konkurentnosti svojim kompanijama. Snažna ekonomija je osnovni uvjet za uspostavljanje stabilnih političkih odnosa u regionu - kazala je Marić za Vijesti.ba
- Nadam se da će predsjednici ove tri države dokazati da su, ne samo predsjednici već i da su dobri državnici, koji se zarad ekonomskog prosperiteta i bolje povezanosti sa susjednim državama mogu izdići iznad svoje sujete i ličnih interesa, te da će ovaj put najvažnije teme razgovora i dogovora biti konkretni projekti ekonomske i druge saradnje BiH, Hrvatske i Srbije - zaključila je.
