Uz pomoć Centra protiv krijumčarenja umjetnina Tuzla, na službenim stranicama Interpola proširena je lista umjetničkih djela ukradenih i nestalih iz Bosne i Hercegovine. Među 27 umjetničkih predmeta - 21 umjetnička slika, tri crteža i tri skulpture – nalaze se i djela ukradena i nestala iz Međunarodne galerije portreta Tuzla, kao i djela iz privatne kolekcije Damirke i Envera Mulabdića, koja su pronašla svoje mjesto u svjetskoj bazi nestalih umjetnina. 

Nisam ukrao

Jedan od eliminatornih uvjeta za objavljivanje potrage u Interpolovoj bazi podataka je i postojanje fotografske reprodukcije za nestalo djelo. Za neke od navedenih djela ne postoji fotografska reprodukcija, što upravo predstavlja razlog njihovog neobjavljivanja na toj stranici.

Dženan Jusufović, direktor Centra protiv krijumčarenja umjetninama, kaže za „Dnevni avaz“ da se radi se o hiljadama ukradenih i nestalih umjetničkih djela ali da BiH nema precizan podatak jer nikada nije formirana komisija koja bi napravila analizu.

- Imate primjer porodice Mulabdić, njihova djela su proglašena nacionalnim dobrom BiH, zna se gdje se njihove umjetnine nalaze u Srbiji. Nalaze se u kolekciji Đure Popovića, kolekcionara iz Novog Sada, i redovno se izlažu na izložbama. Međutim, nejasno je zašto se ništa ne uradi povodom toga, da se ta djela vrate Mulabdićima, inače to je vlasništvo BiH - kaže Jusufović.

Da je BiH eldorado za umjetnine najbolje pokazuje i primjer da se na službenoj stranici www.digitalizacija.rs, u okviru projekta kojim se promovira Novi Sad kao grad kandidat za evropsku prijestonicu kulture 2021, nalazi fotografska reprodukcija djela iz kolekcije Damirke i Envera Mulabdića, trenutno u posjedu kolekcionara Đure Popovića, iako ono nosi status nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine.

Prijava za njen nestanak je podnesena nadležnim policijskim službama u BiH kao i kancelariji Interpola u Sarajevu, međutim ništa nije poduzeto po pitanju eventualnog povratka djela u BiH.

Kontaktirali smo i Đuru Popovića, koji nam je jučer kazao da Enver Mulabdić laže, da je „on prevarant te da ta djela niko nije ukrao“. Na naše pitanje otkud umjetnine kod njega, odgovara:

- Djela niko nije ukrao, već su ih oni prodali da bi platili zakupninu kuće za smještaj njihovih stvari i ostalih slika. Pokušavaju na prevaru, lažnim prijavama doći do njih. Sada vidim da su falsifikovali da je to bilo kulturno dobro BiH. Za sve imam neoborive dokaze.

Pismo Predsjedništvu

Popović dalje navodi da je Mulabdić odmah trebao prijaviti policiji, iako su djela nestala u ratu?!

- Ako mu je neko ukrao kao što navodi, što nije odmah prijavio policiji? Kako je uspio vratiti iz Novog Sada namještaj i ostale slike? Ni tada nije prijavio zato što je prevarant prodao. Polupismen čovjek koji pročita sve njegove izjave vidi da on ne govori istinu. Pitajte ga koliko je platio zakup kuće za čuvanje slika i namještaja u Novom Sadu, koje je vratio u BiH. Slike su bile predmet sudskog procesa, oduzete i vraćene meni nakon provjere kao savjesnom kupcu – kaže Popović.

Enver Mulabdić ranije je dostavio i pismo adresirano na članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koje nosi naslov "Haranje po bosanskohercegovačkom identitetu".

Polazna tačka  

Vijeće Evrope 1995. godine napravilo je analizu u Hrvatskoj i BiH i sastavilo popis stanja koji je objavljen u knjizi.

- To za nas može biti pokazna tačka. Mi na našoj stranici imamo 109 umjetnina za kojima se traga. Ali, proširit će se to još. Mi smo napravili stranicu da skrenemo pažnju javnosti, da ljudi vide da se to može uraditi i da se to treba naći na državnim stranicama – ističe Jusufović.