Od kraja rata naovamo, Švedska je u Bosnu i Hercegovinu uložila milijardu KM. Radi se o ciljanoj pomoći jedne države drugoj, a vlastima u Štokholmu posebno je bitan segment vladavine zakona, ali i stanje okoliša i rodna ravnopravnost.  

Investicije švedskih biznismena nisu ni blizu finansijskoj pomoći. No, ambasador Švedske u BiH Anders Hagelberg s ponosom ističe dvije značajne investicije njegovih zemljaka u BiH, ali i jednu iz BiH u Švedskoj!

Velika izdvajanja

- Naša državna pomoć temelji se na izdvajanjima jedan posto od BDP-a za pomoć razvoju država u svijetu. Za BiH smo ove godine namijenili 35 miliona KM i smatramo se jednim od vodećih bilateralnih donatora. Ulažemo u tri prioritetna područja u BiH - vladavina zakona, ekonomski razvoj i okoliš. Sve je to podređeno poboljšanju spremnosti vaše zemlje da postane članica Evropske unije - ističe Hagelberg. 

Što se tiče ulaganja, on navodi posebno primjer fabrike obuće koja u Novom Travniku zapošljava nekoliko stotina radnika, te metalsku firmu u Mostaru i nekoliko softverskih kompanija u Sarajevu.

- Zasluge za investiranja u BiH u dobroj mjeri pripadaju vašoj dijaspori u mojoj zemlji. Njih ima oko 100.000. Pokazali su se kao sposobni i uspješni radnici, te i zbog toga imate više stotina ljudi koji u BiH rade za firme iz moje zemlje - kaže Hagelberg.

On ističe da BiH i regionu zapadnog Balkana treba manje granica i podjela, a više vladavine zakona i dobre infrastrukture i usluga. Navodi da je svijet sve više konkurentan i da je posao vlasti da izgrađuju što efikasniji sistem vladavine zakona i bolje uvjete života svojih građana. Hagelberg smatra i da su socioekonomska pitanja ključna u BiH. U prvom redu misli tu na zapošljavanje i ekonomski razvoj, ali i na kvalitetnije usluge u zdravstvenom sektoru, naprimjer.

Odlazak mladih

- Istinski se nadam da će se o tome mnogo više govoriti u narednom periodu, jer su vrlo bitne teme. Poboljšanja u socioekonomskoj sferi mogu usporiti, pa i zaustaviti odlazak mladih ljudi iz ove zemlje, što je sve veći problem.

Imate sve više mladih ljudi koji su nestrpljivi da se BiH integrira, ne samo iznutra i u okvirima regiona nego, mnogo više i bitnije, sa EU. Kao Šveđanin, izuzetno sam ponosan na to što smo u EU. Ne vjerujem da u mojoj zemlji ima više ljudi, osim jedne male grupe, koja bi voljela da Švedska napusti Uniju - kaže ambasador Hagelberg.

On ističe i da političari u BiH moraju rješavati probleme te da će im međunarodna zajednica rado pomagati. No, odlučno odbija bilo kakva nametanja rješenja.

- Takvo što značilo bi veliki korak unazad. Potrebna su nam domaća rješenja koja će pokazati da je ova zemlja u stanju rješavati probleme na temeljima konsenzusa i kompromisa - ističe on.

Podneseno 1.000 zahtjeva za azil

- Dosta ljudi iz BiH u Švedsku je došlo još u vrijeme Jugoslavije. No, veći dio bh. dijaspore stigao je u vrijeme ratova devedesetih godina prošlog stoljeća. Bh. zajednica smatra se jednom od najuspješnijih grupacija u našoj zemlji. Prošle godine imali smo nekih 1.000 zahtjeva za boravište u Švedskoj. Većina njih rodbina su onima koji već žive u mojoj zemlji. Izdali smo i nekih 250 radnih dozvola - navodi Hagelberg.

To je neprihvatljivo!

Najveći broj švedskih projekata u BiH je uspješan. No, ambasador Hagelberg izražava nezadovoljstvo u vezi s dva već završena projekta, ali oni nisu inaugurirani.

- Državni zatvor i Projekt prečišćavanja otpadnih voda u Mostaru, u koje je Švedska uložila četiri miliona KM za prvi i 12 miliona KM za drugi projekt. Za švedske porezne obveznike to je, jednostavno, neprihvatljivo - naglašava Hagelberg.