Nakon godinu odgađanja i namjernog odugovlačenja, na današnjoj sjednici Skupštine Kantona Sarajevo konačno će se pred zastupnicima naći Informacija o političkim ubistvima koja su se dogodila u glavnom gradu BiH.
Tajna služba
Glavni inicijator i predlagač je zastupnik Semir Halilović, sin ratnog generala Armije RBiH Sefera Halilovića. Semir Halilović ima i lični interes da se o ovom pitanju raspravlja i da se ubistva konačno riješe. Jer, u atentatu, za koji se sumnja da je naručen od bošnjačke državne mafije, ubijena je njegova majka, a meta je, tvrdi, bio njegov otac.
Osim što će se prvi put o političkim ubistvima raspravljati u nekoj od zakonodavnih vlasti u BiH, ova rasprava zanimljiva je i po tome što jedan od osumnjičenih, kako to tvrdi Semir Halilović, sjedi u skupštinskim klupama – nekadašnji direktor bivše bošnjačke tajne službe AID Kemal Ademović.
Zanimljivo je da je ova tačka na raspravu stavljena već na prvoj sjednici nakon što je Ademović napustio SDA i priključio se novoosnovanom pokretu „Narod i pravda“. Za Halilovića to nije obična koincidencija, već razlog vidi u tome da je Ademović izgubio političku zaštitu SDA, koja je i kočila stavljanje ove tačke na dnevni red.
- Od rasprave ne očekujem ništa spektakularno. Pojedini zastupnici imaju želju da govore, s druge strane očekujem jednu opsadnu odbranu od zastupnika koji je direktno osumnjičen i da će pokušati opstruirati sjednicu. Moja je namjera da bh. javnosti, tužilaštvima i organima skrenem pažnju da ti predmeti nisu riješeni. Što se tiče Ademovića, ne optužujem ga ja, već njegovih sedam ili osam najbližih saradnika, da je učestvovao i zataškavao određena ubistva. Ako je promijenio ćud izlaskom iz SDA, neka sjedne na taksi, ode u tužilaštvo i ispriča sve što zna – naveo je Halilović.
Pet-šest ljudi
Što se tiče informacije, ona se sastoji od 34 stranice na kojima su navedene službene zabilješke, specijalne izjave i informacije u vezi sa slučajevima „Ugljen“, „Ševe“, „Leutar“ i „Halilović“
- U izjavama 15 do 20 ljudi jasno je ukazano na određene osobe koje su počinile krivično djelo političkog ubistva, odnosno, kako se to danas kvalifikuje, terorizam. Ili su ga organizirali, učestvovali ili su zataškavali. Radi se o pet-šest istih ljudi koji se konstantno dovode u vezu s ovim ubistvima – zaključuje Halilović.
Primjer Beograda i Zagreba
Halilović ističe da su politička ubistva koja su se desila na njihovoj teritoriji riješili i Beograd i Zagreb, a da Sarajevo nije podiglo ni optužnicu.
- Zagreb je riješio ubistvo staro čak više od 40 godina. Mi ćemo to morati i kroz proces pristupanja EU. Poglavlja 23 i 24 na to nas prisiljavaju. Veliki je problem što mnogi koji su učestvovali sjede u organima vlasti – zaključuje Halilović.
