Osporavanje nosilaca državotvorne ideje Bosne i Hercegovine u novijoj historiji naše zemlje traje u kontinuitetu već od prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, održanog 25. novembra 1943. godine, na kojem je potvrđena i afirmirana bh. državnost.
Ocjena je to izrečena danas na redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca ''Krug 99'' o temi „Demoniziranje graditelja državnosti - Od Nurije i Hamdije Pozderca do...“.
O ličnosti i političkom angažmanu dvojice istaknutih protagonista bh. državnosti i ravnopravnosti njenih naroda govorio je publicista Alaga Dervišević, podsjećajući na životni put Pozderaca i vrijeme u kojem su umnogome utjecali na razvoj događaja u pravcu izgradnje moderne i prosperitetne BiH.
Fokusirao se na njihovu nezaobilaznu ulogu tokom NOB-a (Nurija poginuo na Sutjesci 1943. godine), kao i snažan poratni politički angažman Hamdije Pozderca, uključujući i njegovu ulogu koju je imao u priznanju tadašnje muslimanske nacije i u kontekstu s Ustavom iz 1974. godine.
Uvodničar Dervišević navodi kako kontinuitet njihovog zalaganja za Bosnu i Hercegovinu, ravnopravnu jedinicu u sklopu bivše SFRJ, seže još od 1939. godine, kada Nurija, tada angažiran u sklopu Jedinstvene muslimanske organizacije (JMO), nije prihvatio podjelu BiH na banovine, pa preko 1. zasjedanja AVNOJ-a 1942., kada je insistirao na obnovi državnosti BiH.
Nadalje, precizira kako je taj proces nastavio Hamdija kroz spomenuti obrazac djelovanja, a vršeći brojne i istaknute funkcije u sklopu socijalističke BiH i bivše SFRJ, a što mu protivnici jačanja bh. državnosti nikada nisu oprostili te je, u vrijeme kada je bio na vrhuncu političke karijere i važio za najjačeg bh. političara, bio prinuđen povući se iz političkog života Jugoslavije, kojoj je posvetio cijeli svoj život.
Da sudbine ovih dvaju bh. velikana nisu usamljeni slučajevi, istaknuo je predsjednik ''Kruga 99'' Adil Kulenović, naglašavajući da je demoniziranje graditelja državotvornosti BiH i jačanja njenog suvereniteta aktuelno u kontinuitetu te da se, između ostalog, ogleda i u pokušajima njihovog vezivanja za određene afere (u slučaju Pozderaca poznata afera ''Agrokomerc“).
- Osim Nurije i Hamdije Pozderca, moramo se prisjetiti i Hasana Brkića, Hasana Grapčanovića, Džemala Bijedića, Avde Hume, Skendera Kulenovića, Muhameda Filipovića, Meše Selimovića, Vojislava Kecmanovića, Đure Pucara, Rate Dugonjića, Dragutina Kosovca, Cvijetina Mijatovića, Jure Galića, Ivana Brigića, Branka Mikulića, Hrvoja Ištuka i brojnih drugih - kazao je Kulenović, navodeći da se radi o ličnostima koje su obilježile razvoj BiH u periodu prije minulog rata (1992. - 1995.).
Zaključio je da je tendencija osporavanja i svojevrsne demonizacije svih onih koji su radili na odbrani i afirmaciji BiH kao države nastavljena otvoreno i naročito surovo u minulom ratu, ali i u poratnom razdoblju.